Logo

Prirodne nepogode i katastrofe su iznimni događaji koji mogu imati velike utjecaje na popularnost čelnih političara izvršne vlasti. Ako bitan dio populacije percipira vrstu prirodne nepogode ili katastrofe kao iznimno veliku opasnost, odnosno kao da su im ugrožene osnovne životne potrebe, postat će fokusirani samo na taj problem. Zanemaruju sve ostale probleme. Takvu pojavu odavno je opisao Maslow kroz ljestvicu hijerarhije potreba.

Na osnovnom stupnju potreba čovjeka su primarne životne potrebe u koje spadaju osnovni životni nagoni. Ako su ugroženi, osoba ne dolazi do traženja viših stupnjeva potreba. Na primjer, ako su građani u bojazni za svoj život ili opstanak, ne razmišljaju o kulturi, modi, športu ni političkim pitanjima osim o zdravlju. Na većinu to ima utjecaj iako jedan postotak ljudi koji tako ne reagira.

MONOPOL VLADE NAD KORONOM

Činjenicu hijerarhije potreba obilno su iskoristili čelni političari i njihovi medijski stratezi tijekom prošle godine. Nekoliko zaraženih građana je bilo prikazano kao vrlo velika opasnost, zabranjeno je bilo kretanje između gradova, bile su zatvorene trgovine i restorani, a postupno pojačavanje ugroženosti tempirano je kroz medije do unutarstranačkih i parlamentarnih izbora kako bi postiglo najveći efekt preplašenosti. Medije se koristilo tako da su ljudima nudili samo priče o tome kolike su brojke zaraženih. U takvom stanju nesigurnosti i panike, politička vrhuška je samo morala preuzeti monopol na pružanje zdravstvene sigurnosti i dobiti status jedinog spašavatelja. U očima dijela građana, to je potaknulo veliku potporu Plenkoviću zanemarujući sve ostale ideološke vrijednosti. Svaka kritika upućena predsjedniku vlade u takvoj situaciji je predstavljena kao ugrožavanje zdravlja nacije.

Takvo stanje može objasniti neobične izborne rezultate. Premijerovi stratezi znaju da izbore nije dobio zbog ideologije nego zbog monopoliziranja zaštite zdravlja. Sličan porast popularnosti je vidljiv na primjeru Merkel ili Macrona. Konkurentske konzervativne opcije nisu pokušale iskorištavati pitanje zdravlja jer bi se to smatralo zloupotrebljavanjem situacije. Koristiti katastrofu za vlastitu popularnost nije pozitivna karakteristika.

Glavno obilježje popularnosti u ovakvoj neizvjesnoj atmosferi je njeno obilježje privremenosti, jer nestankom situacije u kojoj je potencirana opasnost, prestaje i usredotočenost građana na takve ciljeve. Zato je promoviranje cijepljenja svojevrsna stranačka kampanja. Bedževi i spotovi su također u funkciji politike. Način odabira članova stožera jasno pokazuje iskorištavanje namjere politiziranja, jer bi inače liječnik bio na njegovom čelu. Da nas Plenković ne bi optužio za demontiranje države, pohvalit ćemo ga da je dosadašnji val korone vrlo dobro iskorištavao za svoje ciljeve. Stožer je iskoristio za medijsko promoviranje manje popularnih članova najuže ekipe. Kao dobronamjerni savjet jedino mora paziti na tijek cijepljenja i na ujednačenu kvalitetu cjepiva. Kada se već toliko trudi održati se na vladajućoj stolici, nadamo se da nestankom pandemije neće pasti na razinu popularnosti svojih koalicijskih partnera.

GRAĐANI BRŽI OD VLASTI NAKON POTRESA

Nažalost prošle godine zaredale su se i druge katastrofe - potresi. Takva vrsta katastrofe je bitno drugačija jer politička vrhuška ne može održavati monopol kao kod korone. Za vrijeme korone ljudi su bili prepušteni monopolu političara. Nisu mogli sami dogovarati nabavu cjepiva, organizirati liječnike, donirati im sredstva, izgraditi bolnice, odvesti infektivni otpad i slično. Za razliku od korone, kod potresa ljudi mogu sami popravljati svoje objekte i pomagati drugima, raščistiti teren, spasiti građane iz priklještenih vozila, uključiti se donacijama i slično. Na popravljanju štete se pokazala velika solidarnost koja je bila aktivnija i brža od državnih vlasti. Čak je započela mala „kuharska revolucija“.

Političari na ovoj katastrofi gube monopol i zato je Plenković u suradnji s medijskim stručnjacima pokušavao omalovažiti aktivnosti građana. Građani se s pravom pitaju da li bi i korona krizu drugačije organizirali da su mogli sami utjecali na poboljšavanje funkcioniranja bolnica, brzinu cijepljenja i slične uvjete. Ako su građani bili brži od državne vlasti u pružanju pomoći velikom broju stanovnika Petrinje, možda bi pomogli i funkcioniranju zdravstvenog sustava. Plenković je radi svojih interesa u stožer za sanaciju štete od potresa imenovao ministra kojeg će se jednostavno odreći ako započnu kritike o sporoj obnovi. Da je očekivao da bi na tom mjestu porasla popularnost ministra, mislite li da ne bi imenovao neku ministricu kao Obuljen Koržinek?

EPICENTAR SE KREĆE PREMA VLADI

Medijski suradnici su mu vjerojatno savjetovali što može očekivati nakon potresa, a to je pad popularnosti. Takvo kretanje je vidljivo kod svih identičnih katastrofa. U Japanu je 2011. bio potres od 9 stupnjeva. Premijer je bio Naoto Kan i isprva mu je iznimno porasla popularnost, čak za 20% u fazi kada se građani žele na nekog osloniti. Nakon puno problema i sporog obnavljanja, pola godine kasnije popularnost mu je pala na samo 15%. Negativni trend je bio takav da je morao podnijeti ostavku. Danas ga se nitko ne sjeća da je bio premijer. Takav proces pokazuje da je popularnost kod katastrofa privremena i vrlo brzo mijenja smjer.

Nepalski premijer Sharma Oil je dao ostavku 2016., devet mjeseci nakon snažnog potresa od 7.8 stupnjeva u kojem su nastale velike žrtve. Velik pad povjerenja je bio posljedica nesnalaženja vlasti u obnovi države. Čile je zadesio snažan potres 2010. od 8 stupnjeva uz veliko nezadovoljstvo slabom reakcijom vlasti. Da Plenković ne bi mislio da želimo demontirati državu, podupiremo njegov čim duži ostanak na vlasti da možemo vidjeti kada će doći milijarde iz EU i kada će u interesu građana obnavljati Petrinju brže nego Zagreb.

 

H. Krmpotic

Template Design © Joomla Templates | GavickPro. All rights reserved.