Može li štrajk učitelja i nastavnika dovesti do prijevremenih parlamentarnih izbora?

Učitelji i nastavnici štrajkaju, traže povećanje plaća od šest posto, Vlada nudi četiri posto, zbog čega HNS prijeti da će izaći iz Vlade i neće glasati za proračun. Premijer ima samo dva izbora - ili će pristati na ucjene i smiriti sindikate i koalicijskog partnera te mirno ići na predsjedničke izbore, uz nove ultimatume koje ističu i drugi koalicijski partneri, ili će mu puknuti film i raspisati izvanredne izbore, piše Jutarnji list.

Oko 70.000 zaposlenika u osnovnim i srednjim školama traže da im se poveća koeficijent složenosti poslova za više od šest posto i zbog toga štrajkaju. Njihov je argument da se Uredba o koeficijentima, koju donosi Vlada, mijenjala 19 puta za druge javne službe, ali nikada za učitelje i nastavnike.

Kada bi se ispunili njihovi zahtjevi, zaposlenicima u školstvu mjesečna plaća bi rasla do 600 kuna. HNS, pak, stoji na strani sindikata i traže ultimativno od premijera da im poveća plaće za šest posto, inače neće glasati za proračun i izaći će iz Vlade. Traže model da se plaća rebalansom proračuna ove godine poveća za dva posto, a da se u proračunu za iduću godinu osigura još četiri posto. Ukupno bi to koštalo oko 350 milijuna kuna.

Što Vlada nudi?

Vlada ne pristaje na sindikalne zahtjeve i ultimatume HNS-a i njihove ministrice znanosti i obrazovanja Blaženke Divjak. Njihov je argument da zaposlenici u školstvu imaju svoj kolektivni ugovor koji je na snazi, te da ni nisu trebali s njima pregovarati. Ipak, pod prijetnjom štrajka pristali su na proces mirenja.

U tom procesu prvo su ponudili dva posto veću plaću za ovu godinu, a za iduću bi dodatno pregovarali. Nakon što sindikati na to nisu pristali, na zadnjem sastanku ponudili su dva posto ove godine i dodatnih dva posto iduće godine, ali sindikati su i to odbili i krenuli u štrajk. Vlada tvrdi da su plaće svim državnim i javnim službama u tri godine mandata rasle 11,3 posto (osnovica) te da su ponudili dodatnih četiri posto zaposlenicima u školstvu, što bi bilo više od 15 posto. A proračun za školstvo, tvrde, narastao je za tri milijarde kuna u tri godine.

Što će se dalje događati?

Premijer sada ima samo dva izbora - ili će pristati na zahtjeve sindikata i ultimatum HNS-a, ili će Hrvatska ići na izvanredne izbore. Naime, ode li HNS iz vladajuće koalicije, HDZ i dalje ima minimalnu većinu u Saboru od 76 zastupnika, zajedno sa zastupnicima Kluba stranke Milana Bandića, manjincima, Klubom HSLS-a, HDS-a i HDSSB-a, te nezavisnim zastupnikom Željkom Lackovićem. Međutim, zastupnik talijanske nacionalne manjine Furio Radin već je rekao kako bi njemu takva Vlada bila predesna i da u njoj ne bi sudjelovao.

Također, i Klub zastupnika SDSS-a zalaže se za dogovor sa sindikatima i stoji na strani HNS-a, tako da ni oni ne bi ostali u Vladi. HDZ-u bi tada nedostajalo čak četiri zastupnika do većine, a i sami njihovi dužnosnici, poput Branka Bačića, rekli su da u tom slučaju ne bi išli na preslaganje, nego na nove izbore.

Je li Plenković spreman na izbore i što bi mu to donijelo?

Iako u HDZ-u sada govore kako su spremni na sve, pa i na izvanredne izbore, čini se da će pokušati sve da ih izbjegnu. Naime, Hrvatska predsjeda Europskom unijom od 1. siječnja 2020. i premijer smatra da za jednu malu zemlju poput naše, koja prvi put preuzima predsjedanje, ne bi bilo pametno da se umjesto pripremama za predsjedanje bavi izborima.

S druge strane, Plenkoviću bi možda bilo i pametno ići na parlamentarne izbore prije onih unutarstranačkih kada bi, logično, procijenio da na njima može ponovno pobijediti i osvojiti novi četverogodišnji mandat jer bi ga onda teško netko u HDZ-u pokušao srušiti na unutarstranačkim izborima. No, HDZ-ova predsjednička kandidatkinja ne stoji baš najbolje, ima trend pada popularnosti, a tu je i SDP koji se digao iz mrtvih i njihov kandidat raste u anketama, pa je pitanje bi li premijer riskirao i u isto vrijeme išao na predsjedničke i parlamentarne izbore.

A pitanje je i s kime bi Plenković i da dobije parlamentarne izbore formirao novu vlast jer sve stranke sadašnje vladajuće većine, uz iznimku manjinskih, teško da bi osvojile toliki broj mandata koliko ih sada imaju. Onda mu preostaje samo velika koalicija.

Što ako premijer pristane na ultimatum HNS-a i sindikalne zahtjeve?

Štrajk u školama bi se prekinuo, pred predsjedničke izbore bi primirio potencijalno biračko tijelo, Vlada bi nastavila funkcionirati u istom sastavu, ali bi premijer ispao slabić koji popušta pred pritiscima.

Također, zbog popuštanja obrazovnim sindikatima dovodi u opasnost svog ministra financija od kojega i druge javne i državne službe traže povišice, a to onda znači bušenje proračuna, novo zaduživanje, rast javnog duga i dovodi u opasnost stabilizirane javne financije i podignuti kreditni rejting, a onda i usporava proces uvođenja eura.

Uz to, i Bandićevizastupnici imaju svoje zahtjeve; traže povećanje plaća od čak 17 posto, besplatne udžbenike za sve i financiranje roditelja-odgajatelja. Ne bude li za to novca u proračunu, prijete da neće dignuti ruke i time bi Vlada odmah pala.

M.M.