Održan znanstveni skup “Naša ognjišta (1971. – 2021.)”
U dvorani Franjevačkoga samostana u Tomislavgradu u srijedu 7. srpnja održan je znanstveni skup “Naša ognjišta (1971. – 2021.)” u prigodi proslave 50 godina izlaženja hrvatskog katoličkog mjesečnika “Naša ognjišta”, a u prigodi te velike proslave svečano misno slavlje u duvanjskoj bazilici predvodio je mostarski nadbiskup kardinal Vinko Puljić.
O “Našim ognjištima/Svetoj baštini” je s povijesnog, teološkog, kulturološkog, jezičnog, književnog i drugih gledišta govorilo šesnaest uglednih predavača iz Hrvatske i Bosna i Hercegovine. Nekolicina izlagača nije došla ali su poslali svoja izlaganja, koja su pročitana. Voditeljica programa bila je Marija Letica koja je na istaknula kako ovaj znanstveni skup ima za cilj ukazati na značaj “Ognjišta” duvanjskome i hrvatskome puku.
U pozdravnom govoru aktualni ravnatelj i glavni urednik “Naših ognjišta” i nakladnik kuće Naša ognjišta fra Gabrijel Mioč osvrnuo se na proteklih pedeset godina koliko on sam djeluje u “Našim ognjištima” te zaželio iskrenu dobrodošlicu svim gostima. Nazočne je pozdravio i fra Sretan Čurčić, gvardijan Franjevačkog samostana u Tomislavgradu i ravnatelj Franjevačkog muzeja „Fra Jozo Križić“. Potom je riječ imao fra Iko Skoko, provincijski vikar, koji je rekao da su “Ognjišta” bez obzira na sve poteškoće, sabotiranja, zatvore i progone opstala dugih 50 godina te da je tih 50 godina od neizmjernoga značaja za ovaj narod.
Uime mostarsko-duvanjskog biskupa mons. Petra Palića nazočnima se obratio biskupijski vikar don Željko Majić te općinski načelnik Ivan Buntić naglasivši kako je ovaj list dao nemjerljivi doprinos u razvoju identiteta i duhovnosti naših ljudi te Gordana Nakić i prof. Ivica Musić, dekan Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru te Gabrijel Jurišić u ime Provincije Presvetog otkupitelja iz Splita.
Ravnatelj “Kršćanske sadašnjosti” Stjepan Brebrić od srca je poželio uspjeh i Božji blagoslov “Našim ognjištima”, izrazivši suosjećanje sa svim poteškoćama s kojima se u današnjem vremenu susreću tiskani mediji. Također, ukazao je na njihovu važnost te istaknuo kako su “Ognjišta” dugi niz godina jedan od glavnih uzora “Kršćanske sadašnjosti”, ali je dodao i da je tu došao da bi još štogod naučio o “Ognjištima” i njihovom radu te naučeno primijenio u radu “Kršćanske sadašnjosti”.
Predavači na skupu u povodu 50 godina izlaženja Naših ognjišta”
Svoja izlaganja na skupu održali su dr. sc. Ivica Šarac koji je govorio o „ Političkom i crkvenom stanju u Jugoslaviji, posebice u Hercegovini, u vrijeme pokretanja Naših ognjišta i prva dva desetljeća postojanja“, dr. sc. Ivo Lučić o „Crkvi u Hercegovini, osobito o duvanjskim franjevcima i narodu koji je bio na meti komunističkih progona“, dr. sc. Miroslav Akmadža o „Progonjenoj Crkvi u Hercegovini“. Potom je pročitan sažetak dr. sc. fra Draženka Tomića naslovljeno „Katolički tisak u Bosni i Hercegovini u 20. stoljeću“, te je slijedilo predavanje dr. sc. fra Roberta Jolića o Povijest Naših ognjišta/Svete baštine“. Zatim je izlaganje imao fra Gabrijel Mioč, koji je u „Našim ognjištima“ na početku djelovao kao tajnik, a kasnije kao glavni i odgovorni urednik, u svom izlaganju „Prijelomne točke na putu Naših ognjišta/Svete baštine: svjedočanstvo iz prve ruke“ govorio je o povezanost s iseljenima „Naša ognjišta“ te da su počela izlaziti u najvećem zamahu Hrvatskog proljeća koje je u Duvnu imalo silan odjek. „Kada je komunistička strahovlada barem se tada tako činilo podobno klonula pred jasnim zahtjevima naroda za više slobode govora i pisane riječi rodila se i „Naša ognjišta“, dodavši da je idejni i stvarni pokretač bio fra Ferdo Vlašić, tadašnji župnik i gvardijan duvanjski, koji je godinu dana ranije došao na službu u Duvno iz jedne župe u Austriji gdje je kao župnik uređivao župni list i gdje je osjetio i uvidio veliku važnost i moć novina u vjerovjesničkom radu. Fra Gabrijel je naglasio da je u to doba iz duvanjske općine u inozemstvo odselilo više od tisuću vjernika. Fra Ferdo Valašić želio je župnim listom povezati one koji su gotovo cijelu godinu bili daleko od svojih obitelji u tuđini i tek za Božić dolazili na kraći dopust. Nakon desetogodišnjeg uspješnog rada ove misije dolazi do nerazumnih i neobjašnjivih premještaja naših franjevaca, među kojima su bili i oni koji su uređivali „Naša ognjišta“, kao i on sam u druge župe, kazao je fra Gabro. Osamdesetih godina prošlog stoljeća uhićeni su i zatvarani od strane tadašnje UDBE-e uredništvo „Naših ognjišta“ fra Ferdo Vlašić i fra Jozo Križić., nakon čega je uslijedila i zabrana rada tog lista. „Ondašnje vlasti nisu dopuštale ponovno pokretanje „Naših ognjišta“, pa smo nakon određenih savjetovanja pokrenuli novi list pod nazivom „Sveta baština“ za koju nisu imali primjedbe, pod uvjetom da ne smijemo pisati da su „Naša ognjišta“ zabranjena, istaknu je fra Gabrijel Mioč. Kazao je da, tadašnje vlasti nisu u svojim sredstvima priopćavanja objavile zabranu izlaženja, vjerujući da će zabrana proći nečujno, a da će se list ugasiti. „Naša odluka o pokretanju novog lista za njih je bilo veliko iznenađenje vjerojatno nisu smjeli preuzeli rizik da u svijet ode vijest o zabrani crkvenih novina jer bi se to negativno odrazilo na ugled Jugoslavije u demokratskom svijetu“, smatra fra Gabro. Novine pod imenom „Sveta baština“ izlazile su do 1990. godine i prvih demokratski izbora. Nakon čega je vraćeno prvobitno ime „Naša ognjišta“. Uredničku službu ponovno je preuzeo fra Ferdo Vlašić te ju je obnašao do smrti 1995. godine. Od tada pa do danas fra Gabro uređuje taj mjesečnik.
Marija Majić imala je izlaganje „Osobe najuže povezane s Našim ognjištima/Svetom baštinom“, Petar Mamić „Sadržaj Naših ognjišta/Svete baštine“, dr. sc. Ivo Pranjković „Jezik Naših ognjišta/ Svete baštine“, dr. sc. Dubravko Turalija „Biblijsko-teološka djela u nakladi Naših ognjišta, osobito prijevodi Biblije i Novoga zavjeta“, dr. sc. Jure Krišto „Znanstvena i publicistička obrada duvanjskih tema pod okriljem Naših ognjišta“, dr. sc. Slobodan Prosperov Novak „Književnost i pjesništvo u nakladi Naših ognjišta“, dr. sc. fra Tomislav Pervan „Međugorska tematika u listu i Knjižnici Naših ognjišta“, Mate Krajina „Propovjednička literatura u nakladi Knjižnice Naših ognjišta“, te su pročitani sažeci dr. sc. Vlade Pandžića „Naša ognjišta – Kršni zavičaj“ i dr. sc. Stipe Botice „Hrvatska usmena književnost u BiH u zbirci Matice hrvatske“.
Sva izlaganja s ovoga simpozija bit će tiskana u prigodnom zborniku i naravno u nakladi “Naših ognjišta“.
Dragica Zeljko Selak