Logo

Nakon nekoliko nasilnih pokušaja utjecaja na izborni rezultat predsjedničkih izbora nije dalo rezultata, poražena se anacionalna opcija u Republici Hrvatskoj, preko navodne pravne nedefiniranosti nevažećih listića u ustavnim i zakonskim odredbama, odlučila za svojevrsni pokušaj političkog puča.

 

Međutim, kako je zbog postojanja odluke Ustavnog suda stare dva desetljeća ova pravno-politička destrukcija unaprijed bila osuđena na propast, bilo je samo pitanje vremena u čemu će anacionalna ljevica pokušati pronaći novi povod za medijski napad za novoizabranu hrvatsku predsjednicu.

Najnoviji povod, kao što znamo, odabran u intervju koji je Kolinda Grabar-Kitarović dala bosanskohercegovačkoj televiziji BHT1, za koji analitičari vjeruju da je svojevrsni nastavak onog intervjua koji je u ponedjeljak navečer objavila sarajevska Federalna televizija.

U obadva spomenuta intervjua dominantno je pitanje federalizacije BiH, odnosno uspostava hrvatskog entiteta, koji je u ponedjeljak u eter lansirao SDP-u BiH bliski novinar FTV-a Darjan Babić.

Spinom na diskreditiranje izjave

Naime, uporno insistirajući na određenju novoizabrane predsjednice prema pitanju "trećeg entiteta", Lagumdžiji bliski novinar je dobio diplomatsko-državnički odgovor.

-Podržavat ću ona rješenja i prijedloge koje budu stavili na stol i predložili legitimni hrvatski predstavnici u BiH. Da li će to biti kakva kantonalna rješenja ili treći entitet, ja to u ovom trenutku ne mogu reći, ali ću ih podržavati u njihovim zahtjevima - kazala mu je novoizabrana predsjednica, otvoreno kazavši da će čvrsto stati uz legitimne predstavnike u BiH i rješenja koja budu zagovarali.

Međutim, iz ovakve poruke sarajevski mediji izvlače zaključak da se novoizabrana hrvatska predsjednica zalaže za treći entitet, nakon čega slijedi cijeli niz političkih osuda u čemu prednjače unitaristi Željko Komšić, Demokratska fronta i Sejfudin Tokić, predsjednik Bošnjačkog pokreta.

>>Željko Komšić i DF silno uzrujani zbog zalaganja Grabar Kitarović za jednakopravnim položajem Hrvata u BiH

Onog trenutka kada sam vidio najavu intervjua s novoizabranom hrvatskom predsjednicom koji bi sljedeći tjedan trebala emitirati bosanskohercegovačka javna televizija BHT 1 postalo mi je očito kako je riječ o nastavku scenarija započetog još u ponedjeljak.

U ovom novom intervju Kolinda Grabar Kitarović bila je naime prinuđena dodatno pojašnjavati svoja stajališta u odnosu na unutarnje uređenje BiH, što nije ništa drugo nego klasični novinarski spin nastao na temelju prvog intervjua, pri čemu novinarka s neskriveno unitarističkih pozicija nije ustručavala tvrditi da se "uspostava trećeg entiteta u BiH tumači kao podjela BiH na tri djela".

Nejasno je međutim zbog čega bi federalizacija bilo koje države, pa tako i BiH, bez obzira na zagovaranje postojanja dvije, tri ili više federalnih jedinica ujedno značilo i podjelu neke zemlje. Još je nejasnija količina profesionalnog i političkog bezobrazluka u kojem će jedan novinar potporu iskazanu političkim predstavnicima hrvatskog naroda u BiH preimenovati u potporu trećem entitetu, nakon čega će njegova kolegica novoizabranoj predsjednici i širokom televizijskom auditoriju pokušati pojašnjavati kakvi se stavovi smiju, a kakvi ne, zagovarati u odnosu na BiH i tamošnje Hrvate.

Hrvatice i Hrvati kao problem?

Drugi, a po svemu sudeći i ključni, razlog koji je trebao poslužiti za dalje političko "žvakanje" bilo je novinarsko pitanje o navodnom zamjeranju oslovljavanja hrvatskih državljana Hrvaticama i Hrvatima, što je novoizabrana predsjednica u nekoliko navrata ponovila tijekom kampanje.

-Po meni je Hrvat i onaj tko je pravoslavne vjeroispovijesti i tko je Srbin po nacionalnosti. On je ipak Hrvat u smislu hrvatskog državljanina. Ako kažete građanke i građani dođete negdje na selo u Hrvatskoj i kažu: a zašto nas isključujete? Mi nismo građanke i građani, mi živimo na selu - opisala je Grabar Kitarović svoja gledišta na ovu temu.

Zanimljivo je da je upravo ova rečenica, među vladajućim SDP-ovim strukturama u Hrvatskoj poslužila kao okidač za početak nove kampanje protiv novoizabrane predsjednice ali i nastavak od ranije dostatno raširene antidomoljubne demagogije.

Medijsku loptu nabačenu od sarajevskih medija odmah je dočekao Arsen(ije) Bauk, koji je na svome facebook profilu, pokušao ismijati prvu hrvatsku predsjednicu.

-U preambuli Ustava spominju se građani. Seljaka nema... Ma dobro, treba se samo naviknuti. Npr: Zalagat ću se da Hrvati iz Hrvatske koji su srpske nacionalnosti imaju ista prava kao iz Srbi iz Srbije koji su hrvatske nacionalnosti. Također, zalagat ću se da Bosanci i Hercegovci koji su hrvatske nacionalnosti budu jednakopravni sa Bosancima i Hercegovcima koji su bošnjačke i srpske nacionalnosti -napisao je "mudri" Bauk,

Mlađahni  Arsen(iju) Bauk međutim ne vidi sličnosti između ove izjave Kolinde Grabar Kitarović i izjave Ive Josipovića iz kolovoza 2011., kada je bivši predsjednik preko Jutarnjeg lista poručio da "svaki Srbin u Hrvatskoj može biti politički Hrvat i odgovoran državljanin RH koji se ne odriče svoje nacionalnosti".  Ili možda ipak vidi, ali  vođen partijskim interesima istu prešućuje, vodeći se pri tome krilaticom kako je ova izjava izrečena u jedno drugo vrijeme i kao takva je već zaboravljena?

Republika Hrvatska je država hrvatskog naroda

Bauk je međutim propustio navesti i ustavnu definiciju prema kojoj je Republika Hrvatska definirana kao "nacionalna država hrvatskoga naroda i država pripadnika nacionalnih manjina: Srba, Čeha, Slovaka, Talijana, Mađara, Židova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina, Bošnjaka, Slovenaca, Crnogoraca, Makedonaca, Rusa, Bugara, Poljaka, Roma, Rumunja, Turaka, Vlaha, Albanaca i drugih".

Dakle,ustavna definicija Republike Hrvatske kao "nacionalne države hrvatskog naroda", bila je za Bauka, Josipovića, Milanovića, Pusiće, Mesića i ostale ključni i nepremostivi problem. Iz njihovih izjava koje smo slušali proteklih desetljeća očito je kako njihova politička filozofija nije sadržana u važećem Ustavu Republike Hrvatske, nego u Ustavu Socijalističke Republike Hrvatske iz 1974. godine, prema kome je tadašnja SR Hrvatska bila definirana kao "republika hrvatskog i srpskog naroda".

Međutim, kako su Slobodan Milošević, Goran Hadžić, Milan Babić, JNA i razni srpski dobrovoljački eskadroni, upravo na ovakvoj odrednici republičkog Ustava iz 1974. godine gradili svoju secesionističku strategiju i oružanu pobunu, današnji orjunaški krugovi u Hrvatskoj došli su do zaključka kako im nije politički pragnmatično ići na zagovaranje povratka na takvo rješenje. Umjesto toga od 1994. godine, odnosno od Vukobratovog prijedloga, krenulo se s kampanjom zagovaranja transformacije Republike Hrvatske u državu "građana".

Treba li podsjetiti, da su zagovaranja takvih prijedloga bili i temeljni razlozi sukoba između Franje Tuđmana i tadašnjih oporbenih čelnika koji su tinjali tijekom druge polovice devedesetih. Kao što znamo hrvatski narod je odstupio pred "građankama i građanima", nakon dolaska na vlast Stjepana Mesića i Ivice Račana a takva se praksa na žalost nastavila i u mandatima Ive Sanadera, Jadranke Kosor, Ive Josipovića i Zorana Milanovića.

Kako je novoizabrana hrvatska predsjednica u predizbornoj kampanji najavila da svoje političko djelovanje temelji na legalističkom učenju dr. Franje Tuđmana, njezino insistiranje na Hrvaticama i Hrvatima nije nikakvo iznenađenje. Dapače, od nje to zahtjeva ne samo zdrava politička logika nego i odrednice Ustava Republike, bez obzira što još uvijek nije prisegnula.

Stjepan Mesić i Ivo Josipović su nešto drugo. Spomenuta dvojica su tijekom svojih mandata otvoreno provodili politiku "decroatizacije", odnosno rashrvaćenja Hrvatske, zato su na sve moguće načine i izbjegavali činjenicu da je Republika Hrvatska ustavno definirana kao država Hrvatskog naroda. Međutim, bojeći se političke osude nikad se nisu odvažili najaviti ili provesti otvoren zahvat na samom Ustavu.

Bošnjaci na tragu propalog memoranduma SANU

Kao što znamo, pokušaj povratka Srba u Ustav RH u međuvremenu je jednim dijelom odbijen, ali opasnost od takvih nauma nije definitivno okončana. Okončanje ovog problema uslijediti će tek onda kad domoljubne snage u Hrvatskom državnom saboru budu imale dvotrećinsku većinu mandata. Do tada, slušati nam je je nevješte pokušaje manipuliranja Arsena Bauka ali i otvorene pokušaje plasiranja različitih konstrukcija preko beogradskih i sarajevskih medija.

Pri tome ne treba zaboraviti da ni velikobošnjački politički krugovi nisu imuni od pretenzija za poboljšanjem vlastite pozicije u Ustavu Republike Hrvatske. Svi koji prate sarajevske medije zamjećuju da se putem djela tih istih medija svako malo otvara ovo ovo pitanje, pri čemu se konstitutivnost i jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH, manje ili više otvoreno, pokušava uvjetovati konstitutivnošću Bošnjaka u Republici Hrvatskoj.

Zanimljivo je da se u ovim nastojanjima velikobošnjački politički teoretičari uglavnom vode srpskim rješenjima već viđenim u propalom Memorandumu SANU. Međutim, odustajanje od propalog modela SAN-u kao i što žurnije pribjegavanje modelima političkih odnosa kakve Italija, Francuska i Njemačka imaju prema Švicarskoj, za Bošnjake, ali i BiH kao državu, bilo bi puno pragmatičnije i dugoročno isplativije.

Onog trenutka kad bošnjački politički predstavnici dođu do te faze političkog razvoja, bit će to ujedno i jedan od ključnih preduvjeta za preoblikovanje BiH u samoodrživu državu tri ravnopravna i konstitutivna naroda i ostalih građana kojih je po zadnjem popisu bilo svega tri posto.

 

Ilija Zovko

Template Design © Joomla Templates | GavickPro. All rights reserved.