Danska, koja nije članica eurozone, danas preuzima predsjedavanje Europskom unijom, što bi moglo dovesti do nastavka pregovora s Turskom i Islandom, otvaranja pregovora s Crnom Gorom i odobravanja statusa kandidata Srbiji.

Danska je jedna od devet članica EU koja nije u eurozoni, ali se ipak, za razliku od svog saveznika Velike Britanije, pragmatično suglasila s potporom ovoj zoni za izradu nacrta novog Sporazuma o fiskalnoj odgovornosti za izlazak krize.

Premijerka Helle Thorning-Schmidt Hele, koja je pobjedom na izborima održanim u rujnu postala prva žena na dužnosti šefa vlade, poručila je kako će raditi na tome da okupi sve europske zemlje  i time izbjeći nastanak podijela izmeću članica eurozone i ostalih deset zemalja po pitanjima koja utječu na Europsku uniju u cjelini.

"Prolazimo kroz najveću krizu novijeg doba i svi naši postupci su važni. Velika Britanija mora donijeti odluku o svom kursu, ali nije tajna da mi želimo biti most preko nemirnih voda i ne želimo da engleski kanal postane širi po svom obujmu", rekao je danski ministar za europska pitanja Nicolai Wammen.

Ovo će biti sedmi put da Danska obnaša dužnost predsjedavajućeg EU. Posljednji put Danska je u toj ulozi bila 2002. godine kada je EU radila na okončanju prijama novih deset članica i na otvaranju pregovora za članstvo s Bugarskom, Rumunjskom i Turskom.

Dalja proširenja EU bit će i dio programa europskog bloka kada Danska preuzme predsjedništvo od Poljske.

Wammen je kazao kako se Kopenhagen unaprijed raduje nastavku pregovora s Turskom i Islandom, otvaranju pregovora s Crnom Gorom u lipnju i odobrenju statusa kandidata Srbiji u veljači, što je u skladu s odlukama Europskog vijeća. Međutim, očito je kako bi takav stav Danske mogao dovesti do novih razmimoilaženja unutar EU-a.

R.H.