Arhiva članaka HRsvijet.net
Obrana hrvatskih generala: Sve pogrješke sudaca na Međunarodnome kaznenom sudu u Den Haagu (1)
Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju. Predmet br.: IT-06-90-A. Pred Žalbenim vijećem u sastavu: Theodor Meron, predsjedavajući sudac; suci: Fausto Pocar, Andrésia Vaz, Mehmet Güney i Carmel Agius i tajnik Suda John Hocking. Prema nalogu od 2. kolovoza 2011. „Tužitelj protiv Ante Gotovine i Mladena Markača (podnesak žalitelja Ante Gotovine – javno redigirana verzija). Obrana Ante Gotovine u sastavu: Helen Brady, Gregory W. Kehoe, Douglas Stringer, Luka S. Mišetić, Payam Akhavan i Guénaël Mettraux.

Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku kada je zaključilo da je HV protupravno napao civile i civilne objekte u Kninu, Benkovcu, Obrovcu i Gračacu iz razloga što je ''prevelik broj projektila pao na područja koja su bila predaleko od utvrđenih topničkih ciljeva... da bi ti topnički projektili pali na ta područja kao rezultat pogrješaka ili netočnosti topničke paljbe HV-a.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku prilikom procjene zakonitosti topničkih napada na temelju samovoljnog standarda (''pravilo o 200 metara'') koji nije bio dio izlaganja Tužiteljstva i koji nije predstavljen Obrani tijekom postupka te se stoga nije mogla očitovati na isto.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku time što nije razmotrilo i isključilo druga razumna tumačenja razloga zašto su granate mogle pasti više od 200 metara od ''vojnih ciljeva'' koje je identificiralo Raspravno vijeće.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku kada je donijelo pogrješne činjenične zaključke vezano za pojedinačne slučajeve granatiranja.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu pogrješku kada je zaključilo da je najmanje 50 projektila palo na područja u Kninu udaljena više od 200 metara od poznatih ''vojnih ciljeva''.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu pogrješku kada je zaključilo da je najmanje 10 projektila palo na područja udaljena više od 200 metara od poznatih ''vojnih ciljeva'' uBenkovcu.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu pogrješku kada je zaključilo da je najmanje 4 projektila palo na područja udaljena više od 200 metara od poznatih ''vojnih ciljeva'' u Gračacu.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu pogrješku kada je zaključilo da je najmanje 2 projektila palo na područja udaljena više od 200 metara od poznatih ''vojnih ciljeva'' u Obrovcu.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku kada je zaključilo da HV nije imao mogućnost gađati novo-proizašle ili oportune ciljeve.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku kada je zaključilo da je napad na vrhovnog zapovjednika srpskih snaga, Milana Martića, bio neproporcionalan te da se isti može smatrati dokazom neselektivne prirode napada.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku kada je zauzelo stajalište da je granatiranje bilo neselektivno te da su područja u kojima nije bilo ''vojnih ciljeva'' protupravno napadana.
Raspravno vijeće napravilo je pravnu pogrješku time što nije pružilo obrazloženje vezano za primjenjive pravne standarde za utvrđivanje je li topnički napad bio neselektivan.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku (kontinuirano i na nekoliko značajnih načina) prilikom tumačenja pravnih standarda relevantnih za utvrđivanje da li se za granatiranje može reći da je neselektivno.
Raspravno vijeće napravilo je pogrješku time što nije utvrdilo zakonitost napada na temelju toga da je li general Gotovina djelovao unutar granica iskrene prosudbe donesene na temelju prevladavajućih uvjeta i dostupnih informacija u to vrijeme.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku kada je izvelo nedopustive zaključke i/ili prebacilo teret dokazivanja krivnje.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku time što nije utvrdilo postojanje i prisutnost relevantnog uvjeta mens rea u odnosu na pojedinačne slučajeve navodnih protupravnih napada na civile i civilne objekte.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku kada je zaključilo da je jedino razumno tumačenje dokaza bilo da se protupravnim napadima na civile i civilne objekte prisilno premjestilo srpske civile te da su isti bili „glavni i izravni uzrok“ njihovog odlaska.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku time što nije razlikovalo zakonite i nezakonite topničke napade prilikom utvrđivanja uzroka odlaska civila.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku kada je zaključilo da su neselektivni topnički napadi bili ''glavni i izravni uzrok'' odlaska srpskih civila iz Knina, Benkovca i Obrovca.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku kada je zaključilo da se zločin protjerivanja odnosio na premještanje uzrokovano topničkim napadima prije stavljanja ''Krajine'' pod stvarnu mjerodavnost hrvatskih snaga.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku kada je ocijenilo nerazumnim i odbilo uvažiti zaključak da su srpski civili napustili svoje domove kao rezultat evakuacije koju su naredile vlasti RSK i vrh SVK.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku kada je zaključilo da je postojao udruženi zločinački pothvat za počinjenje zločina protjerivanja, prisilnog premještanja i progona (protjerivanje, prisilno premještanje, protupravni napadi na civile i civilne objekte i diskriminirajuće i restriktivne mjere).
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku kada je zaključilo da je postojao dogovor i zajednička namjera za izvršenje protupravnih napada na civile i civilne objekte.
Raspravno vijeće napravilo je pravnu pogrješku time što nije pružilo obrazloženje svojih zaključaka o tome da je postojao dogovor i zajednička namjera za izvršenje protupravnih napada na civile i civilne objekte.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku kada je zauzelo stajalište da je postojao dogovor i zajednička namjera vezano za protupravno djelovanje na civile.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku kada je zaključilo da je postojala zajednička namjera da se počine djela protupravnih napada kao djela progona protiv Krajiških Srba.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku kada je zaključilo da je postojao dogovor i zajednička namjera za izvršenje protjerivanja i prisilnog premještanja civila.
Raspravno vijeće napravilo je pravnu pogrješku time što nije pružilo obrazloženje svog zaključka o postojanju dogovora i zajedničke namjere za izvršenje protjerivanja i prisilnog premještanja civila.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku kada je zauzelo stajalište da je postojao dogovor i zajednička namjera vezano za protjerivanje i prisilno premještanje civila.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku kada je zaključilo da je postojala zajednička namjera za izvršenje protjerivanja kao djela progona protiv Krajiških Srba.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku kada je zaključilo da je postojao dogovor i zajednička namjera za uvođenje diskriminirajućih i restriktivnih mjera protiv srpskih civila.
Raspravno vijeće napravilo je pravnu pogrješku time što nije pružilo obrazloženje svog zaključka da je postojala zajednička namjera za usvajanje diskriminirajućih / restriktivnih mjera.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku kada je donijelo zaključak da je postojao dogovor i zajednička namjera za usvajanje diskriminirajućih i restriktivnih mjera.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku kada je propustilo ustanoviti jesu li navodni članovi UZP-a dijelili namjeru da počine ovaj zločin kao djela progona protiv krajiških Srba.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku kada je zaključilo da se zločini koji čine temelj jezgre UZP-a smatraju zločini progona.
Raspravno vijeće napravilo je pravnu pogrješku time što nije pružilo obrazloženje svog zaključka da se zločini koji čine temelj jezgre UZP-a smatraju zločini progona.
Raspravno vijeće napravilo je pravnu pogrješku time što nije pružilo obrazloženje kojime objašnjava svoj zaključak da su Srbi napadnuti na temelju jedne od ustanovljenih osnova za diskriminaciju.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku kada je zaključilo da su Srbi napadnuti na temelju jedne od ustanovljenih osnova za diskriminaciju.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku kada je zaključilo da je topnički napad imao diskriminirajuću svrhu, na temelju nedopuštene diskriminirajuće osnove, te da je predstavljao progon.
Raspravno vijeće napravilo je činjeničnu i pravnu pogrješku kada je zaključilo da je postignut dogovor između članova navodnog UZP-a o ''trajnom'' uklanjanju srpskog civilnog stanovništva te kada je izveo zaključak o zajedničkoj namjeri za primjenu ''sile ili prijetnje silom'' za tu svrhu.
(Nastavak slijedi)