Sindrom Jugoslavije zahvatio je Europsku uniju, pa je moguće da će je euro podijeliti na sjeverni i južni dio shodno jačini eura, ocijenio je za Radio Slobodna Europa Jože Mencinger, profesor Ekonomskog fakulteta u Ljubljani i jedan od najznačajnijih ekonomskih autoriteta.

Uz pogrešnu ekonomsku strategiju Bruxellesa koja je značajno doprinijela svjetskoj krizi, profesor Mencinger je protivnik centralizacije fiskalne politike i štednje u okolnostima hiperprodukcije čime se, prema ocjeni ovog stručnjaka, doprinosi razgradnji Unije.

Mogu reći samo da Europska unija neće potrajati koliko Habsburška imperija. Sada je u dosta kriznom razdoblju i sada se dosta puta postavlja pitanje jel to asocijacija za dobra ili za sva ova vremena, i pojavljuje se ono što je - po mom mišljenju - najveća opasnost i to ja nazivam "Jugoslovenski sindrom" kada se počnu optuživati tko koga iskorištava, pa su na kraju svi iskorištavani kao što smo bili nekada u Jugoslaviji. Tako da ima puno stvari po kojima Europska unija sliči Jugoslaviji. Hoće li se održati ili neće teško je sada reći. Ima puno znakova da će se možda podijeliti na ono što nazivamo sjeverni dio i južni dio i tu se više manje sukobljavaju oko eura. Euro je stvoren kao neki politički projekt i prije nekih 13 godina kada se počelo raditi na tome na neki način ekonomske rasprave nisu ni bile poželjne. Jednostavno tada se pretpostavljalo da je euro nešto što će vječno trajati i sada se našao u krizi upravo zbog toga što nije imao ekonomskih temelja".

Za profesora Mencingera ulazak Hrvatske u Europsku uniju nije upitan, ali će integracije ostatka država nastalih raspadom Jugoslavije ovisiti od situacije u Uniji.

"Mislim da je za zemlje Balkana to nešto što je poželjno. Usprkos svih kritika EU moramo priznati da se radi o jednom uspješnom političkom projektu, ne toliko ekonomskom. Moj pogled na ulazak u EU Slovenije - bio je to kao neki "emergency exit" (izlaz u slučaju opasnosti). Dakle, nešto slično izlasku iz Jugoslavije bio je ulazak u EU iz jednostavnog razloga - što uraditi u trenutku kada nismo imali drugih pametnijih alternativa. Na taj način gledam i na zemlje Balkana. Mislim da je nekako specifičan položaj Crne Gore - mala je pa joj se dozvoljava što se možda većim zemljama ne bi dozvoljavalo, kao što su preuzimanje eura i slične stvari".

Na pitanje će, budući da je euro službena valuta u Crnoj Gori, a imamo sve ove probleme, se to odraziti na crnogorsku ekonomiju, Mencinger je rekao:

"Dobro, vi ćete moći zadržati euro i tu mislim da neće biti problema, samo ovisi hoće li to biti sjeverni euro ili južni euro. Znači, ako dođe do te podjele, gdje će taj sjeverni, njemački euro biti jači tu će se skupiti zemlje koje su nekada bile vezane za njemačku marku i kojima su sada na neki način sređene financije, mada je to udar na financijsko sređivanje, po mom mišljenju, sasvim pogrešan i suviše brz. Sada se kao osnovni problem spominje javni dug i proračunski deficit i to je po mom mišljenju daleko od toga da su to osnovni problemi. Sada je osnovni problem ipak hiperprodukcija i sada, ako se počne sa štednjom u vrijeme hiperprodukcije onda se samo pogoršava situacija.

Zbog toga ja evropsku politiku uopće ne razumijem i protivim se tome što se kaže da sada moramo centralizirati fiskalnu politiku pošto imamo centraliziranu monetarnu politiku. Ja mislim da od toga neće biti ništa, jer tu onda tražite fiskalnu uniju, a ako imate fiskalnu uniju imate povećanje poreza koji izravno idu u Bruxelles. Ono što je značajno je na koji način ćete dijeliti subvencije.

To je i unutar pojedinih zemalja jedan od većih problema. U Sloveniji s tim u vezi imamo podjele medu općinama, a kamoli unutar Europske unije tako da je kretanje u tom pravcu u stvari nešto što više vodi razgradnji EU. Pogotovo ne treba imati povjerenja u neku centralnu fiskalnu politiku. Ja mislim da je politika Bruxellesa i pogotovo njihova strategija bila pogrešna i dosta je doprinijela svjetskoj krizi."