Ugovorom Tuđman-Izetbagović iz 1999. promijenjena je granica u Malostonskom zaljevu na štetu Hrvatske i to je hrvatska vlada duzna kazati hrvatskim zastupnicima i građanima, izjavio je akademik Davorin Rudolf za Hinu.

Rekavši kako je razumljiva zelja hrvatske vlade da konačno uredi granice sa susjedima, Rudolf je naglasio da je ona duzna zajedno s prijedlogom o ratifikaciji ugovora Tuđmana i Izetbegovića kazati zastupnicima i građanima da je tim ugovorom promijenjena granica u Malostonskome zaljevu na štetu Hrvatske.

Rudolf podsjeća da su hrvatski stručnjaci i većina znanstvenika uvjereni da je na dan proglašenja svoje neovisnosti i samostalnosti, 25. lipnja 1991., Hrvatska stekla otoke Mali i Veliki školj i Rt rep Kleka poštujući međunarodnopravno načelo o stjecanju naslijeđenih granica bivše Republike Hrvatske u nekadašnjoj jugoslavenskoj federaciji, te da za to ima dovoljno dokaza.

>>Dubrovački znanstvenici ponudili dokaze: Vrh Kleka je hrvatski teritorij

Akademik Nenad Vekarić, Stjepan Ćosić i Niko Kapetanić objavili su nedavno knjigu 'Prijevara ili zabluda? Problem granice na području poluotoka Kleka' u kojoj potkrepljuju tvrdnju da je granica na Kleku promijenjena 1974. u korist BiH grubom krivotvorinom jednog bosanskohercegovačkog geodeta. Za vrijeme bivše Jugoslavije objavljeni su brojni zemljovidi na kojima je ucrtana granica između Hrvatske i BiH u Malostonskome zaljevu.

Načelo poštivanja i stjecanja zatečenih granica (uti possidetis), po Rudolfovim riječima, vazni su za sve novostvorene drzave, a to je potvrđeno i u sluzbenome mišljenju Badinterove komisije o granicama bivših jugoslavenskih federalnih jedinica, koje je objavljeno u siječnju 1992. Dodao je kako mu stoga nije jasno zašto su tu promjenu granice u Malostonskome zaljevu prihvatili članovi našega pregovaračkoga tima.

Upitan za komentar izjave iz vlade da će Hrvatska ugovore koje je potpisala i ratificirati, Rudolf je upozorio da ta izjava nije korektna prema Hrvatskome saboru, koji obavlja kontrolu međunarodnih ugovora i ocjenjuje jesu li sukladni s drzavnim interesima te zapravo nadzire rad vlade i ministarstava.

'Ako je sadrzaj ugovora suprotan hrvatskim interesima, Sabor ga neće potvrditi, tj. ratificirati', izjavio je, rekavši da u odnosima između drzava ima ugovora koji su potpisani, a nikada nisu stupili na snagu jer nisu ratificirani.

Rudolf je kazao kako bi rješavanje problema sa suverenitetom nad dvama otočićima i vrhom Kleka najpogodniji izravni pregovori stručnjaka ili 'ad hoc arbitraza' u kojoj bi bili, primjerice, po trojica stručnjaka iz svake drzave i sedmi, 'neparni' arbitar iz inozemstva. Postupak bi bio kratak i jeftin. Arbitri ne bi zalazili u reviziju čitave granice koja je duga preko tisuću kilometara, rekao je. Ako bosansko-hercegovačka vlada zatrazi da se ispita i granica na Uni, stučnjaci bi mogli obaviti i taj posao, kazao je Rudolf, napominjući da bi takav zahtjev moralo uputiti Sarajevo.

Rudolf zaključno naglašava da su Veli i Mali školj i Rt rep Kleka male površine, nemaju stratešku vaznost, ne utječu na gradnju Pelješkoga mosta, ali se promjenom granica ruši načelo stjecanja zatečene granice na dan osamostaljenja drzava. 'Prema tome, poštivanje toga načela je u interesu i BiH zbog identificiranja granica sa Srbijom i Crnom Gorom', kazao je Rudolf.

M.B.