Brojni hodočasnici i ove su se godine okupili uz solinski Jadro na blagdan Male Gospe, 8. rujna, kako bi zahvalili Blazenoj Djevici Mariji za njezin zagovor te molili za svoje najmilije. Svečani ophod oko svetišta s Gospinim kipom i središnje euharistijsko slavlje ispred crkve Gospe od Otoka predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u koncelebraciji s provincijalom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joškom Kodzomanom, zupnikom don Vinkom Sanaderom i ostalim svećenstvom.

U propovijedi je nadbiskup govorio o vaznosti odgoja koji uključuje i povezuje čitavu društvenu zajednicu. U odgoj su uključeni svi od učenika i nastavnika, preko roditelja, kateheta, svećenika, pa do znanstvenika, kulturnih djelatnika, medija i politike. "No ipak nezamjenjiva je uloga odgojitelja s pozivom koji s informacijama i obrazovanjem svjedoče i rađaju zivot. Zato je jedinstven poziv oca, majke, učitelja, katehete, svećenika. Učitelji i odgojitelji zivotnog pristupa s ljubavlju prihvaćaju svoju djecu i učenike. Štoviše zrtvuju se za njih uvodeći ih svojom zauzetošću u logiku ustrajnosti i kulturu zrtve", naglasio je nadbiskup Barišić. Sjetio se riječi koje je bl. Ivan Pavao II. 1998. mladima i njihovim vjeroučiteljima i odgojiteljima izgovorio upravo na Gospinom otoku u Solinu: "...Ulaganje u odgoj novih naraštaja znači ulaganje u budućnosti Crkve i nacije. … Mladezi je potrebno svjedočanstvo ljubavi, koja se zna zrtvovati, i strpljivosti, koja zna čekati s pouzdanjem". Međutim, odgajati je danas sve teze jer digitalni i konsumistički naraštaj ne prihvaća zrtvu niti uzurbani mentalitet ne razumije postojanost i ustrajnost. Sve se zeli odmah bez napora, ustrajnosti, zrtve i truda. No sva velika i vazna ostvarenja naše daljnje i blize povijesti nose upravo taj pečat. Te vrijednosti treba prenijeti novim naraštajima koji se razvijaju u mentalitetu egoizma, neodgovornosti, veza i snalazenja. Stoga, zapitao se nadbiskup, nije li potreban prije svega odgoj samih odgojitelja? "Samo učitelji-svjedoci mogu biti razumljivi mladima. Samo obnovljena duha moći ćemo motivirati, oduševiti, obrazovati i odgajati na svim razinama, vjerskoj, obiteljskoj, školskoj, društvenoj, odgajati za poštene i odgovorne građane kojima će biti strane veze i snalazenje, koverte i politička podobnost. Doista, samo ljubav, ljubav koja se rađa iz zrtve, sposobna je odgajati i mijenjati, inače sve ostaje samo na razini prolazne informacije", istaknuo je mons. Barišić prisjetivši se Antonia Gaudija, poznatoga graditelja katedrale u Barceloni za koju je sam ponekada znao skupljati milodare za njenu izgradnju. Obraćajući se tako jednom gospodinu reče: „zrtvuj nešto za ovo djelo!" – „Rado", odgovori dotični, „to mi ne predstavlja nikakvu zrtvu!". Gaudi mu odvrati: „Učini da ti to bude zrtva. Povećaj iznos sve dok ti ne bude zrtva. Ljubav koja ne poznaje zrtvu nije prava ljubav već reklama sebeljublja!".

U nastavku svoje propovijedi splitski metropolit govorio je i o drugim vaznim čimbenicima odgoja i obrazovanja: nedjeljno okupljanje oko euharistijskog stola, potom produzetak te bozanske zrtve ljubavi obiteljski stol svakodnevnog razgovora, zajedništva, paznje, povjerenja, ohrabrenja, prihvaćanja, molitve. "Za rast i odgoj naše mladezi nezaobilazan je stol školskih učionica za kojim se predstavljaju našim učenicima, licem i zivotom, toliki učitelji, nastavnici, profesori. Svi će oni biti uspješniji, ako učenicima ne samo govore što trebaju učiti, već i svjedoče zašto učiti i ponašati se ljudski. Ništa manju vaznost za odgoj imaju mediji. S ovog svojevrsnog stola informiraju i odgajaju nas ekrani televizora, računala, interneta. S novim tehničkim mogućnostima ubacuju nas u svoje mreze i nude nam svoje ponude. Za cjelovit i skladan odgoj mladih nuzno je da mediji nadiđu logiku profita i senzacije, već radi dobra osobe, obitelji i budućnosti našega društva svoje programe usklade s vrjednotama drugih odgojnih stolova. Dakako, cjelovit odgoj uključuje sve ove stolove: Crkvu, obitelj, školu, medije, uključuje skladnost tijela, duše i duha. Potrebna je škola vrjednota, a ne ideologija", istaknuo je mons. Barišić te nastavio: "No, da bi se to u našem društvu ostvarilo, potrebno je, poštivajući sve različitosti, nadići ideološke predrasude, kako one prošle tako i mladice iz njihova panja: one koje su htjele svoju pravdu bez slobode kao i ove koje zele slobodu bez istine i odgovornosti". Nadbiskup se osvrnuo i na gospodarsku krizu pitajući se ne proziva li ona i odgojitelje? "Koje vrjednote prihvaćamo, zivimo i svjedočimo mladima? Nisu li materijalna dobra otklonila etičnu i duhovnu pismenost iz naših odnosa, ugrozila obitelj, tu zlatnu nit, prvu i zadnju crtu obrane zivota? Nismo li prihvatili relativizam bez otpora i učinili odgoj nemogućim, a isto tako obezvrijedili identitet i našu povijest? Imamo li mudrosti i uvjerljivosti reći istinu mladima da je svijet postojao i prije nas i njih? Imamo li poštenja priznati i posvjedočiti im da će svijet postojati i poslije nas? Zaboravljajući i omalovazavajući našu povijest, pa i najnoviju u koju su ugrađene zrtve zivota, ne niječemo li svoj identitet? Znamo li reći mladima tko smo i tko su oni? Brisanjem identiteta i zaboravom naše povijesti ne nalikujemo li najgorim đacima? A sa zaduzenjima i kreditima trošeći i uzimajući od budućih naraštaja, ne ponašamo li se kao najgori starci - "poslije nas potop"?" Čini se da nisu problem mladi, nego ponajprije odrasli, ustvrdio je nadbiskup jer je previše dugova i zaduzenosti, i osobnih i društvenih. "Nije dobro radi sebičnosti dugovima opteretiti i osiromašiti budućnost i zivot svoje djece. Ali ima jedan dug, sveti dug, u koji bi kao roditelji i odgojitelji trebali svi duboko ući. Njega nam nudi sv. Pavao riječima: Nikomu ništa ne dugujte, osim da jedni druge ljubite (Rim 13,8 ). Oslobodimo se drugih dugova, a iz duga ljubavi ne izađimo nikada!", poručio je nadbiskup Barišić. Na kraju svoje propovijedi svoje misli usmjerio je Godini vjere, vremenu odgoja za novu evangelizaciju kako bismo ponovno otkrili radost i ljepotu vjere i s novim oduševljenjem zivjeli i naviještali je djeci i mladima. "Ovdje u Solinu, na Gospinu otoku vrata su povijesnog ulaska našega naroda u krilo Katoličke Crkve. Majka Crkva, učiteljica i navjestiteljica Radosne vijesti, odgajala je i pratile generacije našeg hrvatskog rodoslovlja. Toliki su iz ljubavi „za krst časni i slobodu zlatnu" dali svoje zivote. Svi znani i neznani svjedoci-mučenici, naši su odgojitelji u bogoljublju, čovjekoljublju i domoljublju. Zaduzili su nas jedinim trajnim dugom: zrtvom ljubavi. U istom duhu i mi zelimo zivjeti i odgajati naše naraštaje skladno povezujući spomenute vazne odgojne stolove u našem društvu, na dobro osobe, svih nas i naše budućnosti", zaključio je nadbiskup zazvavši Bozji blagoslov i Majčin zagovor na sve učitelje i učenike. Prigodnu riječ zahvale na kraju misnoga slavlja uputio je zupnik i upravitelj solinskoga prasvetišta don Vinko Sanader.

Po drevnom običaju, brojni su hodočasnici pristupili sakramentu pomirenja i euharistije, a euharistijsko slavlje, koje je zajedno s procesijom prigodnim riječima animirao don Ante Mateljan, završilo je himnom Lijepoj našoj. Na misi su se okupili i solinski gradonačelnik Blazenko Boban, zupan Splitsko-dalmatinske zupanije Ante Sanader, brojni (grado)načelnici, predstavnici crkvenih i društvenih ustanova te javni kulturni djelatnici. Pjevanje je predvodio zbor Kraljice Jelene, koji je sastavljen od zupnih zborova iz Solina, Vranjica, Klisa, Kučina, Mravinaca te splitskoga Velog Varoša pod ravnanjem prof. Mirka Jankova. Za proslavu blagdana i Dana grada Solina, Solinjani su se pripremali trodnevnicom koju su predvodili don Pave Banić, don Ante Čotić i don Mladen Parlov, a proslava će završiti svečanim popodnevnim misnim slavljem koje predvodi generalni vikar mons. Ivan Ćubelić. (Ika / HRsvijet)