Reformator sveukupnoga školskog sustava Sjedinjenih Američkih Drzava je amerikanac hrvatskog podrijetla koji se rodio na današnji dan prije točno 137 godina. Henry Suzzallo (22. kolovoza 1875 – 25. rujna, 1933.) bio je sin Dalmatinaca Petra i Ane koji su 1852. godine odselili u San Francisco.

Vrijedan i dobro obrazovan Henry Suzzallo za vrijeme predsjednika Herberta Clarka Hoovera (1874. – 1964.) biva imenovan direktorom prestiznog nacionalnog ADVISORY odbora za obrazovanje, čime je najpotpunije istaknuta cjelokupna znanstvena aktivnost Henrya Suzzalla - prozeta visokom socijalnom osjetljivošću, koja se očitovala u teznji da se omogući visoko obrazovanje za sve, bez obzira na ekonomski ili drugi status. Henry Suzzallo rođen je u San Joseu (Kalifornija) 22. kolovoza 1875. godine, osnovnu i srednju školu završio je u rodnom gradu, a visoku naobrazbu stekao je na Stanford-University, 1899. godine. Svoju nastavničku sluzbu započeo je 1897. u Poljoprivrednoj školi u Alvisu, a 1899. postaje učiteljem u školi u Alamedi. Pedagoške studije nastavlja na Columbia-University, te 1905. stječe doktorat znanosti i kraće vrijeme radi na Yale-University, pa se 1906. vraća u Kaliforniju kao "assistent-professor" na Sveučilištu Stanford.

Nešto kasnije (1907. - 1909.) radi na Sveučilištu Columbia, gdje osniva katedru za sociologiju obrazovanja, prvu u tom dijelu Sjedinjenih Drzava. Svakako najznačajniji polozaj koji je Henryu Suzzallu u to vrijeme dodijeljen bio je izbor za predsjednika (rektora) Sveučilišta u Seattleu - "University of Washington State", 1915. godine, na kojem se polozaju zadrzao do 1926. godine. Od tada se posvećuje reorganizaciji i unapređenju školstva u Sjedinjenim Američkim Drzavama.

U nizu poznatih Hrvata potpuno nam je ostao nepoznat prof. dr. Henry Suzzallo, Hrvat druge generacije u Americi – upozorava ovih godina nizom članaka akademik Ivo Trinajestić.
- O značenju i vaznosti Henrya Suzzalla za znanost Sjedinjenih Drzava saznao sam, moze se s pravom reći, sasvim slučajno – govori za Matičin web portal akademik Trinajstić.
- Boraveći 1991. godine na Sveučilištu u drzavi Washingtonu (University of Washington State) u Seattleu, proveo sam tijekom dvomjesečnog boravka u Americi mnogo vremena u tamošnjoj Sveučilišnoj knjiznici - "Suzzallo Library" i to u njenom, 1990. godine novopreuređenom Prirodoslovnom odjelu. Samo ime "Suzzallo Library" nije mi značilo ništa, dok me u jednom usputnom razgovoru gospodin Don Verlić, američki Hrvat druge generacije, podrijetlom iz Sinja, nije upozorio da je navedenu knjiznicu osnovao Hrvat prof. dr. Henry Suzzallo, kojemu je u počast knjiznica i dobila ime.

Hrvata Henryja Suzzalla, smatra se zasluznim  za sveukupnu kulturu i znanost Sjedinjenih Američkih Drzava. Iz vrlo skromnih američkih izvora o podrijetlu Henrya Suzzalla moze se jedino saznati da su njegovi roditelji Petar i Ana Suzzallo, podrijetlom iz Dalmacije, 1852. godine došli u San Francisco, da mu je otac bio najprije rudar u Placervilleu, a kasnije je bio poduzetnik u novopreimenovanom gradu San Joseu.

Među ostalim, osnovao je Šumarski fakultet (College of Forestry), donacijom uspješnog poduzetnika koji se bavio drvenom građom iz obitelji Anderson (Anderson Hall), Fakultet ribogojstva (College of fisheries) i Aeronautički fakultet. Tako je njegovom zaslugom u Seattle došao i mladi inzenjer zrakoplovstva Willhelm Boeing, koji je tu osnovao tvornicu zrakoplova "Boeing", iz koje su u naše vrijeme izišli i najpoznatiji, suvremeni putnički zrakoplovi Boeing 727, 737 i 747. Taj posljednji je, zbog svoje veličine poznat pod imenom "jumbo-jet" (veliki slonić). Boeingove zrakoplove je u svojoj floti donedavno imala i hrvatska zrakoplovna tvrtka "Croatia Lines", a pitanje je zna li itko od nas da je za osnivanje Boeinga bio zasluzan upravo Hrvat Henry Suzzallo.

Suzzallo je naročito isticao socijalnu ulogu obrazovanja. Tako na jednome mjestu Edwin B. Stevens (1949: 148) piše: "Kako najbolje omogućiti visoko obrazovanje za sve, bez obzira na ekonomski ili drugi status, uvijek je bilo na srcu Henryju Suzzallu. Bio je previše svjestan koliko osobno duguje slobodnim institucijama, a da ne bi bio pun razumijevanja. Da njegovi roditelji nisu došli u ovu zemlju, mogao je biti sa svojim "rođacima na planinama koje se uzdizu s istočnih obala Jadranskog mora, čuvajući stada ovaca ili koza, ili ribar na tom moru", gdje bi se njegove sposobnosti trošile na "male zadaće". Zbog toga je bio za to da školarine ne smiju biti nedostupne ni najsiromašnijoj obitelji ... Zanimljivo je naglasiti da je prof. Henry Suzzallo tijekom 1928. godine boravio u Europi i na uglednim europskim sveučilištima odrzao niz predavanja. Posjetio je sveučilišta u Beču, Beogradu, Bologni, Budimpešti, Bukureštu, Firenci, Padovi, Sofiji i Zagrebu, kazao je akademik Trinajstić.

Priredila: V. K. / Matis.hr.