Hrvatski akademik, član Svjetske akademije znanosti i umjetnosti, dugogodišnji sveučilišni profesor međunarodnoga prava i ministar pomorstva i vanjskih poslova u hrvatskim vladama 1990.- 1992. godine, dr. Davorin Rudolf kazao je u razgovoru za tursku agenciju Anadolija (AA) da bi spor između Bosne i Hercegovine i Hrvatske nastao oko pitanja Velikog i Malog Školja, te vrha Kleka trebalo riješiti na miran, dostojanstven  i prijateljski način.

Najava Milanovićeve vlade da će uputiti u ratifikaciju Sporazum bivših predsjednika Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića iz 1999. godine, a prema kojima Hrvatska BiH prepušta dva otoka i vrh poluotoka Klek, u Hrvatskoj i dalje izazivaju burna negodovanja.

Dr. Rudolf je godinama bio prvi čovjek hrvatskog dijela međudrzavne komisije za granicu sa Slovenijom, te ima ogromno iskustvo u graničnim sporovima drzava.

"Spor postoji čak i ako jedna drzava tvrdi da postoji spor, a druga ga niječe. Po meni, bilo bi dobro da se oformi jedna mješovita komisija. Dakle, da se nađu hrvatski i bosanskohercegovački stručnjaci, te da jednostavno naprave jednu reviziju i utvrde činjenično stanje. Zbog dobrosusjedskih odnosa nema nikakvih razloga da se Hrvatska i BiH sučeljavaju. Po meni, to je samo stvar dobre volje", govori Rudolf, te posebno naglašava:

>>Kapetanić: Ponta Kleka nikad nije bila teritorij BiH

"Dakle, potrebno je da stručnjaci sjednu i pogledaju zemljovide. Gledajte, granica nije  katastarska, nije povijesna...  Nije vazno šta je bilo kad su ovdje bile  Osmanlije. Nije bitno ni vlasništvo nad otocima. Bitno je ono stanje koje je  zatečeno kada su se dvije zemlje osamostaljivale. Uostalom, to načelo je unijeto u Sporazum iz 1999. godine.

Na pitanje da li bi arbitraza bila rješenje za spor između BiH i Hrvatske, Rudolf objašnjava je "arbitraza moguća, ali da se oko nje moraju sloziti obje drzave".

"Danas nema suda ili arbitraze pred koji neka drzava mora da izađe. Dakle, arbitraza je moguća. Ali, ponavljam, moze se napraviti i mješovita komisija u koju bi se uključili i stranci. Predlozio bih jednog pravnika iz Švicarske ili Norveške, te po dva stručnjaka iz Hrvatske i BiH. Oni treba da u miru pogledaju argumente. To je pitanje činjenica. Treba da javno i vladama iznesu svoje mišljenje, objašnjava Rudolf za agenciju Anadolija.

>>Radovan Vuletić, geodet iz BiH, krivotvorio je 1974. granicu na vrhu poluotoka Kleka

Prema njegovim riječima, BiH ima jaku argumentaciju. Ta drzava, kaze on, u rukama ima Sporazum kojeg su prije 13 godina potpisala dvojica šefova drzava.

Međutim, naglašava, u Hrvatskoj stručnjaci smatraju da su dva otočića u Malostonskom zaljevu i rep Kleka još za vrijeme bivše Jugoslavije pripadali Hrvatskoj. Zato ih su Hrvatskoj pripali i na dan njenog osamostaljenja. Bh. stručnjaci, s druge strane, odlučni su kako su ti teritoriji oduvijek dio BiH.

"Načelo kod drzavnih granica jeste da se u trenutku nastanka drzave stječu zatečene granice. Dakle, u ovom slučaju, one granice koje su postojale za vrijeme Jugoslavije. To je, dakle, načelo. Primjenjuje se svugdje na svijetu. To su načelo prilikom međunarodnog priznanja prihvatili i BiH, i Hrvatska. Da to nisu prihvatile, ne bi ušle u UN. Vidite, ako je ovdje, zaista, došlo do promjene teritorija, odnosno suvereniteta nad teritorijima, onda se eventualnim ustupanjem otoka i vrha Kleka narušava navedeno načelo.  Ako se načelo ruši, onda posljedice postoje na svim mjestima i prema svim drugim drzavama", upozorava Rudolf.

Nadalje, profesor Rudolf smatra kako Veliki i Mali Školj pomorski nisu posebno vazni.

"Sami otoci su mali i nemaju nekog posebnog utjecaja. No, drzavni teritoriji je osjetljivo pitanje. Ako su to bh. područja, ne bih htio da pripadnu Hrvatskoj i obrnuto. Ako utvrdite granicu koja je neprilična, ona moze dugo biti izvor prijepora dvije zemlje. Granica mora biti dobrosusjedska. Ponavljam, otoci  su mali i ne bi smjeli da narušavaju odnose dvije zemlje. Mi smo osuđeni na susjedstvo. Ne moze te birati susjede u međunarodnim odnosima", podvukao je Rudolf.

Upitan je li moguće da Sabor Hrvatske ratificira Sporazum Tuđman-Izetbegović, Rudolf odgovara:

"Ako je točno to što hrvatski stručnjaci tvrde da je Hrvatska stekla ta područja, pa ih ugovorom prepustila BiH, onda je u Saboru potrebita dvotrećinska većina svih zastupnika. To je  teško dobiti.  Ako je pak taj teritorij oduvijek bio dio BiH, onda je dovoljna natpolovična većina".

Dr. Davorin Rudolf je, između ostalog, bio i veleposlanik Republike Hrvatske u Italiji, San Marinu i Malti 1993.-2000., dobitnik je Drzavne nagrade za nauku, za zivotno djelo u području društvenih nauka. Bio je dugogodišnji profesor međunarodnoga prava Pravnog fakulteta Sveučilišta u Splitu. Predavao je i izlagao na sveučilištima i međunarodnim konferencijama u Uppsali, Helsinkiju, New Delhiju, Napulju, Budimpešti, Sofiji...

R.H.