Mate Granić, bivši ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske i jedan od najblizih suradnika bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana vjeruje da Sabor Hrvatske neće ratificirati navedeni dokument nakon što ga u proceduru uputi Vlada premijera Zorana Milanovića.

Granić, koji je upućen u detalje nastajanja Sporazuma o granici Tuđman-Izetbegović, u razgovoru za agenciju Anadolija  prisjetio se dogovora dvije drzave iz  1999. godine.

"Nakon potpisivanja Washingtonskog i Daytonskog sporazuma, ali i poznatog incidenta između pripadnika Hrvatske vojske (HV) i SFOR-a, krajem 1998. godine kod Martin Broda, Hrvatska i BiH su se dogovorile da čim prije identificiraju granicu između dvije prijateljske drzave te potpišu sporazum o drzavnoj granici. Pregovore s hrvatske strane je vodila ad hoc Drzavna komisija, a sa strane BiH Drzavna komisija za granice. Pregovaralo se u dobroj vjeri i u kratkom vremenu, kraćem od jedne godine, određena je granica u duzini od 1.001 kilometar. Razgraničenje na moru predlozio je Hidrografski zavod u Splitu", sjeća se Granić u razgovoru za Anadolija.

>>Mate Kovačević: Hoće li Sabor ratificirati ciljeve muslimanske ratne strategije

Tek nakon toga, priznaje, pojavile su se nove činjenice o granici između dvije zemlje, a s njima i problemi.

"Nakon potpisa Sporazuma od strane predsjednika Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića, u hrvatskoj javnosti pojavile su se neke nove informacije koje ukazuju da je sudsku i administrativnu vlast nad dva otočića, Veliki i Mali Škoj, te vrhom poluotoka Klek stoljećima vršila Hrvatska. To je zaustavilo ratifikaciju Sporazuma.

Obje strane trebaju u dobroj vjeri analizirati nove dokumente hrvatske strane i pronaći pravedno rješenje. I ad hoc arbitraza o tom problemu je jedno od demokratskih i civiliziranih rješenja", ističe Granić.

Na pitanje da li je tijekom pripreme ili neposredno nakon potpisivanja Sporazuma bilo negativnih stavova o tom dokumentu, te da li mu se iko iz tadašnjeg HDZ-a usprotivio, Granić nije precizno odgovorio.

"Sporazum je pregovaran u prijateljskoj atmosferi i atmosferi povjerenja. Novi dokumenti skupine autora iz Dubrovnika o hrvatskom suverenitetu nad spornim otočićima i vrhom poluotoka Kleka su zaustavili ratifikaciju", ocijenio je Granić.

Hrvatski premijer Zoran Milanović, kako dalje navodi Granić, zeli čim prije riješiti problem, ali "ratifikacija dvotrećinskom većinom u Saboru nema potrebnu podršku".

"Ratifikacija prostom većinom je ustavnopravno upitna. Zato je vrlo vjerojatno da će hrvatska strana predloziti da se ponovno otvore razgovori o spornim pitanjima. Cilj obje strane trebao bi biti da se granica pravedno odredi na temelju dokumenata", smatra Granić.

>>Pusić: Ratifikacija sporazuma je tema za konsenzus s HDZ-om

Upitan da li se, kao bivši ministar vanjskih poslova, slaze s politikom rješavanja nesuglasica između BiH i Hrvatske, a kako ih vide premijer Hrvatske Zoran Milanović i ministrica Vesna Pusić, Granić odgovara:

"Politiku razvijanja dobrih odnosa Hrvatske i BiH predlaze i predsjednik Republike Ivo Josipović, Vlada premijera Zoran Milanović i hrvatska oporba, i u rješenju otvorenih pitanja s BiH treba voditi aktivnu politiku, a problem riješiti na temelju dokumenata i međunarodnog prava", konstatirao je Granić.



R.H.