Manje od godinu dana od izmjena Zakona o vodama vladajući su odlučili ponovno mijenjati zakon, i to na način koji će, smatraju u SDP-u, otvoriti put prema privatizaciji voda

Vladajući su se, tvrdi SDP-ova Mirela Holy, odlučili na izmjene Zakona o vodama i Zakona o financiranju vodnog gospodarstva bez ikakve javne rasprave, iako su to dužni učiniti. Osim toga, SDP-ovki nije jasno zašto se uopće ide u izmjene kada su zadnje donesene prije godinu dana i tada je složen poprilično dobar zakon, prenosi tportal.

Mirela Holy: "Ako je suditi prema izjavi koju je SDP-ova saborska zastupnica Mirela Holy dala za Jutarnji list, brak je zastario koncept patrijarhalnog naslijeđa."

'Koji je stvarni razlog da se ponovno ide u izmjene Zakona o vodama, i to na način da se otvara tiha privatizacija vodnih resursa', rekla je Holy, dodavši da su u objašnjenju vladajući samo stavili da se na izmjene ide 'zbog novonastalih gospodarskih okolnosti'.

Naime, prema novom prijedlogu zakona, Hrvatske vode iz neprofitne ustanove pretvorile bi se u trgovačko društvo, pojasnio je SDP-ov Josip Leko.

'SDP traži javnu raspravu i protivi se da se Hrvatske vode kao ustanova pretvore u trgovačko društvo. Time vladajući izazivaju strah da bi se Hrvatske vode kroz taj model mogle i prodati, a financiranje Hrvatskih voda je iz javnog novca i služi za zaštitu od poplava', kazao je Leko podsjetivši da su vode jedan od strateških resursa.

Zašto se Hrvatske vode pretvaraju u profitabilno društvo, nije jasno ni SDP-ovom Zvonimiru Mršiću. 'Ne vidimo nijedan razlog zbog kojeg bi se uopće donosili zakoni o transformaciji te državne agencije u trgovačko društvo, osim ako ne postoje neki privatni ili stranački interesi koje treba zadovoljiti', zaključio je Mršić.

Privatizacija kad je na vlasti bio SDP

Odmah nakon što su Ivica Račan i Stipe Mesić početkom 2000. godine preuzeli vlast, počela je najveća rasprodaja hrvatskih banaka strancima. U samo godinu dana, strancima je prodano 44.2% ukupnog hrvatskog bankarstva, a do kraja 2003. godine stranci su postali vlasnici 90.8 posto hrvatskih banaka.

Hrvatska treća u Europi po bogatsvu vodom

UNESCO-vo izvješće o vodnim zalihama iz 2007., provedeno u 188 zemalja svijeta, smješta Hrvatsku na visoko treće mjesto u Europi po vodnim zalihama.

Ispred naše zemlje samo su Norveška i Island. Na svjetskom nivou Hrvatska također dobro stoji. Uspjela se plasirati među 30 najbogatijih svjetskih zemalja, što se vode tiče.

Hrvatska prema tom izvješću raspolaže sa 32.818 prostornih metara godišnje obnovljive pitke vode po stanovniku, a osim toga jedna je od rijetkih zemalja koje svojim građanima osiguravaju pitku vodu sustavom javne vodoopskrbe.

Prosječna potrošnja vode iz vodovoda iznosi 138 litara po stanovniku dnevno.

Po regijama, najbolja je situacija je u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji, gdje mreža vodoopskrbnih sustava pokriva čak 97 posto područja.

U Zagrebu ta brojka iznosi 90 posto, dok je najlošije rezultate pokazala Bjelovarsko-bilogorska županija, gdje zdravstveno ispravnu vodu iz vodoopskrbnih sustava dobiva samo 34 posto stanovništva.


Prema ovom izvješću, Hrvatska će do 2015. osigurati vodu iz javne vodoopskrbe za 94 posto svog stanovništva, što bi je približilo standardima EU.