Knjiga Damira Borovčaka "Gvozdansko - Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora" predstavljena je četvrtak u dvorani Vijenac Nadbiskupskog pastoralnog instituta u Zagrebu.

O knjizi su govorili povjesničar Antun Abramović, predsjednik Hrvatskoga žrtvoslovnog društva Zvonimir Šeparović, sisački biskup mons. Vlado Košić i autor.

Podsjetivši kako su Hrvati nakon pokrštenja svjesno odbacili bilo kakvu agresiju na druge narode, Abramović ustvrdio kako su zato zauzvrat pobijedili sve osvajače, o čemu, kako je rekao, najbolje svjedoči junačka obrana Gvozdanskoga s 12. na 13. siječnja 1578.

Abramović smatra kako je Borovčakova knjiga veliki kamen u zidu plača hrvatske države i naroda. Dodao je kako joj snaga nije samo u stilu i istraživanju povijesti žrtve nego i u važnosti odnosa između branitelja i napadača.

Šeparović je napomenuo kako su se "Ostatci ostataka" Hrvatske branili u Zrinu i Gvozdanskom te ocijenio kako je i tada na hrvatske pozive Europa šutjela. "Nije šutjela samo Sveta Stolica", rekao je dodavši kako se u temeljima naše države nalazi žrtva, čiju je državnost potvrđivala Sveta Stolica.

Podsjetivši na srpske pokolje Hrvata u Gvozdanskom i Zrinu na katolički Božić 1941. i 1991., Šeparović je upitao nalazi li se srpski doprinos državnosti današnje Hrvatske u pokoljima stanovništva u Vukovaru, Škabrnji, Dubrovniku i Voćinu?

Biskup Košić smatra kako su obranom i svojim žrtvama istovjetni Gvozdansko i Vukovar ali je razlika bila u, kako je rekao postupku agresora. Osmanska vojska je poslije zauzeća Gvozdanskoga zbog hrabrosti branitelje dostojno pokopala s mučeničkim počastima, napomenuo je dodavši kako su osvajači Vukovara ponižavali zarobljene vukovarske branitelje.

U naselju Gvozdanskom postoji utvrda koju su podigli hrvatski plemenitaši Zrinski. Ova utvrda se u 16. stoljeću postavila kao brana pred turske osvajače. Osmanlijska vojska je od 1571. do 1577. godine poduzela četiri neuspješna pohoda na tu čvrstu utvrdu, da bi tek 1578. godine, nakon petog pohoda, i to nakon tromjesečne opsade pod vodstvom Ferhat-paše, ušli u utvrdu, ali bitku koju su vodili-nisu dobili. Kad su Turci provalili gradska vrata, u gradu su našli samo nepomična tijela hrvatskih junaka, muškaraca, žena i djece, bez hrane, vode ili drva za ogrjev. Taj prizor ganuo je Ferhat-pašu, te je odredio da se u čast svih branitelja Gvozdanskog, koje nije pobijedio, pronađe katolički svećenik te da se mrtvi branitelji pokopaju na kršćanski način uz sve počasti.


Hina / HRsvijet