Anonimna kaznena prijava upućena je DORH-u protiv Hrvatske radio televizije i njezinih novinara Hrvoja Zovka, Zorana Šprajca, Dražena Majića zbog širenja lažnih i uznemirujućih glasina iz članka 322. Kaznenog zakona Republike Hrvatske.


U prijavi se navodi nekoliko primjera na temelju kojih se izvlači zaključak kao treba istražiti i kazniti navedene novinare i HRT kao pravnu osobu.

>>Zovko, Šprajc, Teršelička i HND ili put do istine preko arhiva KOS-a JNA

Prvi je primjer emisija Dnevnik emitirana 19.11. ove godine i prilog novinara Zovka, a u sklopu kojeg je prikazana izjava bivšeg generala JNA Andrije Rašete, aktivnog u vrijeme ratnog sukoba između JNA i HV u studenom 1991.: „U kontaktima i razgovorima sa pojedinim čelnim ljudima u Republici Hrvatskoj oni su otvoreno meni govorili da su oni spremni da žrtvuju ako treba ne samo Vukovar, nego Osijek, Vukovar, Dubrovnik, Split pod cenu samostalnosti“. U prijavi se navodi kako je citiranu izjavu Zovko komentirao riječima: „Rašeta iz Beograda šalje poruke da je hrvatska vlast bila spremna na trgovanje teritorijem“.

- S obzirom na činjenicu kako Andrija Rašeta u svojoj izjavi nigdje ne spominje trgovanje teritorijem i kako takav dojam nije dobio ni Josip Šarić koji je s Rašetom osobno razgovarao, očito je kako je svojim ranije citiranim komentarom novinar Zovko javno iznio lažnu i uznemirujuću glasinu koja ne odgovara izjavi Andrije Rašete - navedeno je u spomenutoj prijavi.

>>Ante Bokšić: Sramotne manipulacije i podvale državne televizije o Vukovaru

>>Nove propagandne rakete HRT-a na Vukovar: HTV emitirao KOS-ovu istinu o Vukovaru!

Drugi je primjer također emisija Dnevnik, emitirana 20.11., urednika Dražena Majića i Zorana Šprajca, a u kojoj je emitiran prilog Hrvoja Zovka i tonski zapisi izvještaja Siniše Glavaševića iz opkoljenog Vukovara, uz sliku Glavaševića, za kojeg, stoji u prijavi, postoje svjedoci koji su ustvrdili da on nije autor teksta.

- Urednici Majić i Šprajc te novinar Zovko bili su jako dobro upoznati da Glavašević nije autor teksta, no to su prešutjeli gledateljima Dnevnika i na taj način su iznijeli lažnu i uznemirujuću glasinu - stoji u prijavi.

Treća je stavka tonski zapis telefonskog razgovora Mile Dedakovića Jastreba, tadašnjeg zapovjednika HV-a na području Vukovara i istočne Slavonije s neimenovanom osobom uz Zagreba.

- Iz prikazanog razgovora gledateljima je ostavljen dojam kako Mile Dedaković Jastreb želi razgovarati s predsjednikom države Franjom Tuđmanom koji to ne želi i izbjegava unatoč teškom položaju u kojem se tada nalazila obrana Vukovara i istočne Slavonije. Zapravo je kontekst prikazanog dijela razgovora posve različit od konteksta čitavog telefonskog razgovora.

>>Neno Kužina: Stavovi Drage Hedla su govor mržnje i podcjenjivanje svetinja koje časti 80 posto ovog naroda

Novinar Zovko je insert razgovora komentirao riječima „Molbe za pomoć slali su do posljednjeg dana“ čime je gledateljima sugerirano kako je zadnjeg dana prije pada Vukovara Tuđman bezosjećajno inzistirao na prepisci putem faks-uređaja. Gledatelji nijednom riječju nisu upoznati s činjenicom kako je Mile Dedaković Jastreb 12. 10. 1991. izašao iz opkoljenog Vukovara, te je od 16. 10. 1991. dužnost zapovjednika Operativne grupe Vukovar-Vinkovci-Županja obavljao iz zapovjednog mjesta u Vinkovcima, odakle je i telefonski kontaktirao sa Zagrebom.

>>Šprajcov udar na Uredničko vijeće HRT-a

Urednicima Dnevnika Majiću i Šprajcu te autoru priloga Zovku bilo je poznato da izdvajanjem prikazanih replika iz konteksta razgovora u cjelini gledateljima pružaju nepotpunu informaciju i navode ih na krive zaključke te su na taj način iznijeli lažnu i uznemirujuću glasinu.

Anonimni autor kaznene prijave predlaže i pozivanje svjedoka, a prijavu zaključuje riječima:

- Kako zbog svega navedenog smatram da postoji osnovana sumnja da su u djelovanju osumnjičenika Hrvoje Zovko, Zoran Šprajc i Dražen Majić ostvarena sva bitna obilježja kaznenog djela širenja lažnih i uznemirujućih glasina iz članka 322. KZ RH, predlažem da DORH poduzme sve zakonom predviđene radnje i protiv osumnjičenika pred nadležnim sudom pokrene kazneni postupak kako bi osumnjičenici bili proglašeni krivima i kažnjeni po zakonu.