«Leksikon podunavskih Hrvata, Bunjevaca i Šokaca» važan je element hrvatske nacionalne samospoznaje jer se putem natuknica može pratiti povijest Hrvata i hrvatskog književnog jezika na ovim prostorima, istaknuto je na sinoćnjem predstavljanju X. sveska ovoga književnog djela, u prostorijama Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Izdanje su predstavili urednik Leksikona dr. Slaven Bačić i suradnik profesor Zvonimir Pelajić, u organizaciji Hrvatskog akademskog društva iz Subotice.

Deseto izdanje obuhvaća pojmove koji počinju slovom «I», dok je na 109 stranica obrađeno 90 natuknica uz 62 ilustracije te sedam uputnica.

O pojedinim natuknicama koje su navedene u Leksikonu nikada nije pisano, kao što su dva međuratna društva u Novom Sadu kaže dr. Bačić.

«Članovi tih društava su bili imigranti iz Istre nakon Prvoga svjetskog rata. Među ostalima, jedan od potomaka tih istarskih emigranata postao je poznati novosadski umjetnik. I u Subotici je postojala udruga pod nazivom 'Istra-Trst-Gorica'. Na ovoj natuknici puno je radio i ravnatelj subotičkog Historijskog arhiva Stevan Mačković, što nije bilo lako jer o ovoj temi ima jako malo pisanog materijala. Jedan od tih istarskih emigranata bio je Ivo Milić, profesor Pravnog fakulteta u Subotici, a kasnije u Zagrebu.»

Pojam «Istra» jedna je od najdužih natuknica u Leksikonu i njezina povijesna poveznica s Hrvatima u Podunavlju te značaj za njih je posebno istaknut, rekao je dr. Bačić.

«Povijest Hrvata u Istri, osobito tijekom 19. i 20. stoljeća, veoma je slična povijesti Hrvata ovdje. Dovoljno je samo podsjetiti se da je dio nas bačkih Hrvata-Bunjevaca koncem Prvoga svjetskog rata ostao u Mađarskoj, jednako kao što je dio Hrvata ostao u Italiji. Njihov položaj je tada bio doista težak i mnogi su emigrirali u tadašnju Kraljevinu SHS odnosno Jugoslaviju.»
Velika sličnost je prije svega u slaboj razvijenosti nacionalne svijesti istarskih i bačkih Hrvata koncem Prvoga svjetskog rata, iako su te veze i tada postojale, dodaje dr. Bačić.

Suradnik na izradi X. sveska Leksikona, profesor Zvonimir Pelajić istaknuo je da je u ovome izdanju obrađen veći broj  natuknica o kojima se veoma malo zna i gotovo da se o njima i ne može pronaći pisanoga traga.

«U ovome je izdanju Leksikona obrađeno više životopisa značajnih osoba iz prošlosti, ali i sadašnjosti. Tako imamo  nadbiskupa Josipa Iputića, Učitelja Matiju Išpanovića ili redatelja Branka Ištvančića. Obrađene su i neke plemićke obitelji kao što su Ivanić ili Ivanković. Imamo i toponime, manje poznata društva, kao i cijeli niz općih natuknica.»

U izradi X. sveska Leksikona sudjelovalo je 43 autora, a na dosadašnjih 10 svezaka Leksikona radilo je 125 autora. Ukupno je napisano 966 stranica i 1.163 članka koje prate 635 ilustracija i 97 uputnica.

Od 2004. godine, kada je izdan prvi Leksikon, ovo je 47. njegovo predstavljanje, a do sada je predstavljen u Tavankutu, Đurđinu, Žedniku, Bikovu, Maloj Bosni, u Somboru, Lemešu, Beregu, Sonti, Baču, Plavni, Vajskoj, Petrovaradinu, Zagrebu, Vukovaru, Vinkovcima, Osijeku, Segedinu, Pečuhu, Santovu i Sarajevu.

Potporu izlasku ovoga sveska Leksikona pružili su Ministarstvo kulture Republike Srbije, Pokrajinsko tajništvo za kulturu, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH, Generalni konzulat RH u Subotici, JKP «Subotica-plin», te Samostalni sindikat radnika u komunalnim i srodnim djelatnostima Hrvatske iz Zagreba.

 

 

subotica.danas