Logo

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) u vrijeme komunizma nosila je naziv – JAZU. Počela je s radom 1866. sa 16 redovnih članova, dok ih je danas 160.

Na internetskim stranicama ove iznimno značajne kulturne ustanove, uz ostalo, možete pročitati i „sve“ o njezinu nastanku, djelovanju, ali i članovima: redovnim, suradnicima, počasnim, dopisnim i preminulim.

Zanimalo nas je što piše i na koji su način obrađeni hrvatski pisci Miroslav Krleža i Vladimir Nazor, čija djela moraju učiti i učenici u školama.

Kad tamo – ništa!

Spomenuti su s kratkim natuknicama počasni članovi, čak i Josip Broz Tito (!?), dok se na popisu preminulih članova nalaze samo oni koji su preminuli od 1988. do danas!?

Da, na tim stranicama, mogu se naći i dvije male fotografije Krleže (1893-1981) i Nazora (1876-1949), dok još na stranici Razreda za književnost HAZU možemo pročitati i ovo: „Članstvo Razreda posebice je bilo obogaćeno piscima i književnim povjesničarima čiji rad predstavlja neodoljiv dio hrvatskoga književnoga i kulturnog naslijeđa – to su Miroslav Krleža, Vladimir Nazor i Dobriša Cesarić.“

To i ništa drugo.

„Više“ se spominje Tito nego ova dva njegova „biografa“, koji su vjerno služili svakoj vladajućoj partijskoj politici.

No, dok su za Krležu i Nazora, ako ništa drugo, mnogi čuli, za današnjih 160 akademika šira javnost uglavnom zna malo ili ništa, bez obzira na njihove objavljene životopise na internetskim i inim stranicama.

Krleža i Nazor su se i putem ove ustanove, koja se tada zvala JAZU, do smrti borili za Jugoslaviju, Tita i partiju, dok se ovi danas u HAZU, prije svega kroz teme koje obrađuju, „bore“ za „turske i ine bitke“.

Suvremena povijest i politička događanja u hrvatskoj državi za njih su nažalost „zadnja rupa na svirali“. (svaka čast iznimkama).

Ali, ako ne poštuju Krležu i Nazora, a ne poštuju, (istina za svoje komunističko djelovanje nisu ni zaslužili!), onda koga uopće cijene (osim sami sebe)?

 

Mladen Pavković

Template Design © Joomla Templates | GavickPro. All rights reserved.