Neosporno je da je Miroslav Krleža (Zagreb, 7. srpnja 1893.- Zagreb, 29. prosinca 1981.), jedan od najistaknutijih književnika, enciklopedista i kritičara društvenih događanja, odnosno da je ostavio neizbrisiv trag i u hrvatskoj kulturi.

Sada u Zagrebu, u povodu njegova rođendana, daroviti glumac Goran Matović, na Krležinom Gvozdu organizira festival (?) posvećen ovoj književnoj legendi. Da je kojim slučajem Krleža živ vjerojatno bi sa svog imanja protjerao jedno takvo „sjećanje“, jer ako je što mrzio onda je mrzio diletante (svaka čast iznimkama, poput Kostadinke Velkovske i sličnih). Nu, taj Matović (tko je taj?) javno se razmeće izjavama o njegovim brojnim „susretima“ s Krležom, kojeg je za njegova života možebitno vidio samo u novinama, a ne da se s njime kako je izjavio i u jednoj tv-emisiji „sastajao 20-30 puta“, a još manje da je sa njim „pio rakiju od naranče“.

Enes Čengić u svojih sedam-osam knjiga o Krleži (tko je sa njim bio jeo, pio i sl.) tek jednom (sic!) spominje ime Gorana Matovića i to u „Plesu na vulkanima“ (Globus, Zagreb, 1985., str.82.), a ta rečenica glasi: „Na ovoj proslavi na Sutjesci Goran Matović je recitirao Krležine tekstove o Titu…“. Vjerojatno je to i jedina veza Krleže i Matovića, jer drugih dokaza nismo našli.

Ali, kako se kod nas manje-više sve izvlači iz konteksta (kako i kada kome odgovara) tako se o Krleži uopće ne govori niti se organiziraju festivali na kojima bi se prikazala i sva njegova ogromna ljubav prema NOB-u, komunizmu, socijalizmu, Jugoslaviji, a poglavito prema komunističkom zločincu Josipu Brozu Titu, iako su te teme ovom književnom gorostasu bile iznimno važne. Krleža je godinama bio glavni za enciklopedije koje su izlaze od 1945., pa sve do njegove smrti (u okviru JAZU u Zagrebu), a u kojima se namjerno falsificirala hrvatska povijest, tako da te komunističke knjižurine danas jedino mogu poslužiti da ih se stavi pod glavu ili pod noge kod spavanja!

Osim toga, da ne dužimo, na koji je način Krleža „trovao“, poglavito hrvatsku mladež, može se lijepo vidjeti i u knjigama: „Krleža o Titu“ i „Krleža o religiji“.

Nu, kako bilo da bilo, druže Krleža, sretan vam rođendan!

 

Mladen Pavković

Share
0