Logo

Stranka demokratske akcije (SDA) uputila je pismo Uredu Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, jer, kako navode, predstavnici  HDZ-a BiH i, naročito, predstavnici državnih institucija Republike Hrvatske, učestalo plasiraju neosnovane  tvrdnje o diskriminaciji i majorizaciji Hrvata u Bosni i Hercegovini u pogledu njihove političke zastupljenosti, te o potrebi izmjena Izbornog zakona BiH kako bi se Hrvati osjećali “zastupljeno”.

Pismo je, također, upućeno Izaslanstvu EU u Bosni i Hercegovini i Uredu Specijalnog predstavnika EU u BiH, te veleposlanicima zemalja članica Vijeća za implementaciju mira (PIC).

Iz SDA upozoravaju da je zabrinjavajuće da se takve tvrdnje, olako i bez upoznavanja sa stvarnim stanjem, prihvaćaju i u dijelu diplomatskih krugova.

Smatraju da bi se predstavnici međunarodnih institucija u Bosni i Hercegovini, prije javnog iznošenja stavova, obvezno trebali upoznati s "činjenicama" i pokazateljima lako dostupnim cjelokupnoj javnosti.

Iz SDA su prezentirali podatke iz evidencija nadležnih agencija Bosne i Hercegovine i Federacije BiH i službenih listova BiH i FBiH .

S obzirom na to da se zagovarači teze o diskriminaciji Hrvata pozivaju na Ustav BiH, nužno je imati u vidu relevantnu odredbu (Član IX , stav 1., točka 3.) Ustava BiH: “Funkcioneri imenovani na položaje u institucijama Bosne i Hercegovine , u pravilu, odražavaju sastav naroda Bosne i Hercegovine”.

U kontekstu navedene odredbe Ustava Bosne i Hercegovine trenutačna situacija u Bosni i Hercegovini je sljedeća kada su u pitanju direktori, zamjenici direktora i druge imenovane osobe u upravnim organizacijama na razini BiH koje imenuje Vijeće ministara: Bošnjaka kojih je 50,11 posto stanovništva BiH ima 36 imenovanih (32,4 posto od ukupnog broja pozicija), Hrvata kojih je 15,43 posto stanovništva BiH ima 35 (31,5 posto od ukupnog broja pozicija), Srba, koji čine 30,78 posto stanovništva BiH, ima 39 imenovanih (35,1 posto od ukupnog broja pozicija), te od Ostalih kojih ima 2,73 posto stanovništva ima jedan imenovani (0,9 posto od ukupnog broja pozicija). To znači da razlika u odnosu na pripadajući broj pozicija kod Bošnjaka iznosi -36 posto, kod Hrvata +106 posto, Srba +8,0 posto i Ostalih -63 posto.

Dakle, Hrvati imaju 106 posto više a Bošnjaci 36 posto manje pozicija u odnosu na postotak ova dva naroda u ukupnoj etničkoj strukturi naroda Bosne i Hercegovine.

Na razini Federacije BiH, kada su u pitanju direktori, zamjenici direktora i članovi upravnih/nadzornih odbora upravnih organizacija i gospodarskih društava na razini FBIH koje imenuje Vlada FBiH, Bošnjaka koji čine 70,4 posto stanovništva ima 147 imenovanih na funkcije, odnosno 64,1 posto od ukupnog broja funkcija, Hrvata koji čine 22,4 posto stanovništva ima 77 imenovanih na funkcije, odnosno 33,6 posto od ukupnog broja funkcija, Srba koji čine 2,5 posto stanovništva ima troje imenovanih na funkcije, odnosno 1,3 posto od ukupnog broja funkcija, te Ostalih koji čine 4,6 posto stanovništva ima dvoje imenovanih na funkcije, odnosno 0,4 posto od ukupnog broja funkcija. To znači da razlika u odnosu nabroj pripadajućih funkcija kod Bošnjaka iznosi -9,0 posto, Hrvata +50 posto, Srba -48 posto i Ostalih -91 posto.

Prema navedenim pokazateljima Hrvati imaju 50 posto više, a Bošnjaci 9,0 posto manje funkcionerskih pozicija u FBiH u odnosu na broj pozicija koji im pripada prema etničkom sastavu stanovništva Federacije Bosne i Hercegovine.

Značajno je napomenuti, kažu iz SDA, da su svi imenovani hrvatski funkcionari i na razini BiH i na nivou FBiH, skoro bez izuzetka, imenovani na prijedlog HDZ-a.

- Poznato vam je da je paritetna etnička zastupljenost u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, Domu naroda PS BiH i Domu naroda Parlamenta FBiH propisana ustavima. Iako za sastav Vijeća ministara nije propisan takav etnički paritet, Hrvati su zastupljeniji od daleko brojnijih Bošnjaka, jer imaju tri ministra i generalnog tajnika Vijeća ministara, a Bošnjaci samo tri ministra. Umjesno je pitanje zašto je situacija s etničkom strukturom funkcionera koje imenuje Vijeće ministara i Vlada  FBiH takva. Kako je i zašto do toga došlo? - navodi se u pismu.

Iz SDA kažu da su u poslijeratnom periodu vođeni brojni razgovori političkih predstavnika Bošnjaka i Hrvata s ciljem uređenja odnosa u FBiH. Uz izraženu spremnost bošnjačkih političkih predstavnika na kompromise, činjeni su, kažu, ustupci s ciljem osiguranja pozicije malobrojnijeg hrvatskog naroda.

- Nažalost, sve što je u tim dogovorima  postignuto predstavnici HDZ-a ne cijene i ne smatraju dovoljnim, nego tek osnovom za sve veće, agresivnije pa i nemoguće zahtjeve. Na razini BiH takve zahtjeve ostvaruju neprincipijelnom partnerstvom sa SNSD-om. U takvim odnosima, politički predstavnici Bošnjaka su majorizirani i onemogućeni da osiguraju Ustavom zajamčenu zastupljenost Bošnjaka na funkcionarskim pozicijama. Na razini FBiH takve zahtjeve HDZ nastoji ostvariti ucjenama kroz mehanizme Doma naroda Parlamenta FBiH, koji nema samo nadležnost zaštite vitalnih nacionalnih interesa, nego, kao nigdje u svijetu, ima veće nadležnosti od Zastupničkog  doma. Višegodišnje onemogućavanje imenovanja Vlade FBiH nakon izbora 2018. i blokada imenovanja sudaca Ustavnog suda FBiH zorno pokazuju zloupotrebe pozicije HDZ-a putem Doma naroda Parlamenta FBiH - navodi se u pismu SDA.

M.J.

Template Design © Joomla Templates | GavickPro. All rights reserved.