U Beogradu je održan trilateralni summit BiH – Srbija – Turska na kojem su BiH predstavljala dva bošnjačka i jedan srpski član Predsjedništva, tako da Hrvati kao konstitutivni narod u BiH na njemu uopće nisu bili predstavljeni.

Bariša Čolak, izaslanik u Klubu Hrvata Doma naroda Parlamenta BiH, za Hrvatski Medijski Servis je kazao da su ovakve situacije, kojima se dodatno politički obespravljuje Hrvate, moguće jer Izborni zakon nije usklađen s Ustavom BiH.

Komentirajući ovu situaciju ukazao je na apsurdnost političkog fenomena Željka Komšića koji se ogleda i u tome što on nema nikakvu korelaciju s Klubom Hrvata u Domu naroda Parlamenta FBiH kojemu bi se, sukladno Ustavu, trebao obratiti u slučaju svake povrede vitalnog nacionalnog interes hrvatskog naroda u BiH.

-Sve je ovo rezultat neusklađenosti Izbornog zakona s Ustavom BiH. Kroz sam Izborni zakon imamo negiranje jednakopravnosti i konstitutivnosti sva tri konstitutivna naroda. Jednostavno, taj ustavni princip kolektivne jednakosti kroz Izborni zakon nije uopće operacionaliziran.On je zapravo uzrok svega. Zato imamo nelegitimnog hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Nažalost, sve dok se to ne promijeni, to će biti tako. Zato je naše uporno inzistiranje na promjeni Izbornog zakona u tom pravcu, kako bi se on uskladio s Ustavom BiH i odlukom Ustavnog suda u predmetu „Ljubić“ – kazao je Čolak.

Smatra da Beogradski summit, na kojemu su Hrvati kao politički narod u potpunosti ignorirani, nije izolirani slučaj te prosuđuje da će takvih slučajeva kroz četverogodišnje razdoblje biti još.

-Nije ovo prvi slučaj, ovakvih će situacija biti mnogo kroz ovo četverogodišnje razdoblje. To je i nedavni slučaj da je Komšić na Općoj skupštini UN-a iznosio vlastiti stav koji nije usklađen s druga dva člana Predsjedništva, podsjeća Čolak.

Napominje da je rezultanta tog cjelokupnog Komšićevog neustavnog djelovanja i sve što se dogodilo s hrvatskim kadrovima u diplomaciji.

-Imamo kadrove u diplomaciji koji nemaju nikakve veze s izbornom voljom hrvatskog naroda. Ponavljam da će to tako biti sve dok se Izborni zakon ne promijeni, rekao je.

Vjeruje da se uključivanjem Republike Hrvatske u navedeni summit ne bi postiglo ništa posebno jer bi Hrvati iz BiH ponovno bili predstavljeni kroz nelegitimnog člana Predsjedništva.

-Što bi nam značilo da smo na  navedenom beogradskom summitu imali uključenu Hrvatsku kao četvrtu državu kada bi hrvatski dio iz BiH bio predstavljen kroz nelegitimnog člana Predsjedništva – rekao je Čolak.

Upozorava da su izvori političkih problema Hrvata u BiH u nelegitimnom političkom predstavljanju.

-Uporno inzistiramo na promjeni Izbornog zakona BiH jer je to jedini način da Hrvati konačno budu jednakopravni s druga dva naroda u institucionalnom smislu, istaknuo je.

Iznova upozorava da će, zahvaljujući nametanju Komšića, nažalost biti još slučajeva da Hrvati iz BiH neće biti predstavljeni u događanjima na međunarodnom planu.

-Sutra može biti neki treći slučaj (poput beogradskog summita ili obraćanja u UN-u), ali bez izmjena Izbornog zakona i njegovog usklađivanja s Ustavom BiH tomu neće biti lijeka. To ustavno načelo kolektivne jednakosti koje, kao što je i Ustavni sud rekao, proistječe iz samog označavanja Hrvata, Bošnjaka i Srba kao konstitutivnih naroda.

Ono zabranjuje bilo kakav oblik dominacije jednoga od ta tri kolektiviteta nad drugima, ili bilo kakvu dominaciju u strukturama vlasti, pa i majorizaciju. Nažalost, kroz ovakav Izborni zakon izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH uvijek ovisi od volje većinskih Bošnjaka u Federaciji BiH. Zato je nužno uraditi sve ovo o čemu sam do sada govorio – rekao je Čolak za HMS.

U konkretnom Komšićevom slučaju nema veze između političkog predstavnika i naroda kojeg bi trebao zastupati, a to je kako kaže Čolak, protivno temeljnim demokratskim načelima o legitimnom zastupanju.

-Predsjedništvo je, naravno, kolektivno tijelo i ono treba predstavljati državu kao takvu i treba predstavljati sve građane, ali to podrazumijeva i one građane iz kojeg naroda dolazi taj član Predsjedništva, rekao je Čolak.

Upozorava da se apsurdnost Komšića kao političkog fenomena ogleda i u tome što između njega i Kluba Hrvata u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH ne postoji nikakva korelacija kojemu bi se, u teoriji, trebao obratiti kao hrvatski član Predsjedništva.

-Ako u tom odnosu nema korelacije i znaka jednakosti između izabranih predstavnika konstitutivnih naroda u Domu naroda i hrvatskog člana Predsjedništva (ili nekog drugog) onda tu nema nikakve logike i smisla.

Takav se član Predsjedništva nikada ne može obratiti svom Klubu u Domu naroda. To se događa zbog toga jer je jedna izborna volja u Domu naroda, a druga u Predsjedništvu BiH, Komšić je u Predsjedništvo ušao voljom drugog naroda, dok je Klub Hrvata Doma naroda PFBiH većinski konstituiran voljom hrvatskog naroda, zaključuje Čolak.

 

M.J.