Glavni tajnik Ujedinjenih naroda neće postupiti po zahtjevu Bosne i Hercegovine jer nema nikakvih obveza u pogledu rješavanja sporova koji iz njega nastanu, te da se u slučaju eventualnog spora BiH obrati nekoj od međunarodnih arbitraža, kazao je u srijedu bivši veleposlanik BiH pri UN-u, Ivica Dronjić.

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine je u izjavi Oslobođenju kazao kako je Bosna i Hercegovina načinila “prvi korak” prema eventualnoj tužbi protiv Hrvatske.

“Za sada smo učinili prvi korak. Imajući u vidu međunarodne konvencije, kojima se reguliraju međusobni odnosi zemalja, na sjednici Predsjedništva BiH iz decembra 2018. godine zaključili smo da se uputi nota generalnom sekretaru UN-a kao depozitaru međunarodnih sporazuma, kako bismo ga obavijestili da RH krši ili ne poštuje Sporazum o sukcesiji bivše SFRJ, kojim su uređena pitanja imovine svih bivših republika. Pismo je otišlo i imamo potvrdu da je o njemu generalni sekretar UN-a upoznat”, kazao je Komšić.

Dronjić je u reakciji na izjavu Komšića, kako prenosi N1 istaknuo kako glavni tajnik Ujedinjenih nacija Antonio “Guterres neće postupiti po zahtjevu Bosne i Hercegovine jer nema nikakvih obveza u pogledu rješavanja sporova koji iz njega nastanu”.

Reakciju bivšeg veleposlanika prenosimo u cijelosti:

“Točno je da je Predsjedništvo BiH, posredstvom Ministarstva vanjskih poslova, početkom veljače 2019. godine dostavilo Stalnoj misiji BiH pri UN Note Verbale adresiranu na Glavnog tajnika UN u kojoj ga obavještava da Republika Hrvatska krši “Sporazum o pitanjima sukcesije”, potpisan 29. lipnja 2001. godine u Beču između Srbije, Hrvatske Makedonije i Slovenije. U noti se od Glavnog tajnika traži da “obavijesti sve države potpisnice o tome da Hrvatska krši sporazum u dijelu koji se odnosi na imovinu BiH koja se nalazi na njenoj teritoriji”.

Notu je u tajništvo UN odnijela privremena otpravnica poslova u rangu ministra-savjetnika 6. veljače 2019. i uručila Šefici ureda Glavnog tajnika Mariji Luizi Viotti bez moje suglasnosti, jer je navodno iz MVP dobila telefonsku instrukciju da to uradi bez odlaganja, budući da je stvar hitna. Naime, u to vrijeme nalazio sam se u Washingtonu na Molitvenom doručku koji organizira Predsjednik SAD Donald Trump, i rekao sam joj da sačeka s uručivanjem do mog povratka, jer sam u New Yorku bio već sutradan, 7.2.2019. Ovo je bitno, jer po diplomatskom preseansu ministar savjetnik ne može dobiti audijenciju kod glavnog tajnika, već samo veleposlanik. Da smo sačekali dan-dva s uručivanjem, nota bi bila predana gospodinu Guterresu, a ne njegovoj šefici Kabineta.

Šefica kabineta Glavnog tajnika, gospođa Viotti je notu odmah proslijedila u Ured za pravna pitanja (“Office for Legal Affairs”, OLA), odakle nam je samo dva dana kasnije odgovoreno da “kao depozitar navedenog sporazuma Glavni tajnik neće postupiti po zahtjevu BiH jer nema nikakvih obveza u pogledu rješavanja sporova koji iz njega nastanu, te da se u slučaju eventualnog spora obratimo nekoj od međunarodnih arbitraža”. Naime, u samom Sporazumu, u članu 5. regulirana je procedura za rješavanje eventualnih sporova. Kao “Prvi korak” u rješavanju sporova sam Sporazum u Članu 5, stav 1. propisuje da se sporovi trebaju riješiti izravnim bilaterelanim pregovorima, a tek ako se ne postigne dogovor u roku od mjesec dana od prijema priopćenja jedne od strana kojim se ukazuje na sporno pitanje, državama u sporu se ostavlja mogućnost da ili a) imenuju arbitra koji će posredovati u sporu ili b) da spor delegiraju na odlučivanje Stalnom mješovitom komitetu, utemeljenom u Čl.4 Sporazuma.

Prema tome, “Prvi korak” o kome govori Komšić učinjen je unazad, ili u najboljem slučaju ustranu, što bi mu rekao bilo koji student prve godine pravnog fakulteta da ga je pitao za savjet. No, očito je da njegova izjava, njegovo pozivanje na “međunarodne konvencije kojima se reguliraju međusobni odnosi zemalja” (koje konvencije?), kao i cijeli pokušaj internacionalizacije spora s Hrvatskom i uvlačenje u priču Ujedinjenih nacija i njihova Glavnog tajnika nema za cilj da se spor rješava, već da se zabavi domaća javnost i da se stvori dojam kako se Predsjedništvo bavi i nekim konkretnim pitanjima iz svojih ustavnih nadležnosti, a ne samo kadroviranjem i trošenjem proračunskog novca.

M.M.