Novoizabrani hrvatski član Predsjedništva BiH izabran glasovima Bošnjaka Željko Komšić ne prihvaća činjenicu da je ustavna arhitektura BiH izvjedena iz kombinacije konstitutivnosti naroda i jednakopravnosti građana.

U razgovoru koji donosi tjednik Globus  Komšić je izjavio kako je "nemoguće da jedan narod u BiH traži ravnopravnost samo na jednom nivou vlasti, dok tu istu ravnopravnost uskratiti drugim narodima tamo gdje su većina".

-...Evo, neka sve bude jedan kroz tri. Hipotetički. Mislite li da bi ti koji su danas najglasniji u ovoj priči, kako su u Bosni i Hercegovini majorizirani, pristali na to da taj princip, jedan kroz tri, dadnu, primjerice, u Širokom Brijegu? Bez obzira na to što tamo nema pripadnika drugih naroda; možda ima jedan Srbin, ili dva Bošnjaka... Mislite li da bi na to pristali? Ili je ovdje riječ o dvostrukim standardima? Dakle, ne možete se zalagati na jednom nivou za jedan princip, a na drugom nivou za drugi - rekao je Komšić.

Očito, Komšić, svjesno ignorira ustavom BiH i Daytonskim sporazumom propisanu činjenicu da se na razini općina, gradova, županija, te zastupničkih domova u Federaciji BiH, Republici Srpskoj i na državnoj razini primjenjuje građanski model, dok se kod formiranja Domova naroda na entitetskim i državnoj razini, kao i kod izbora članova Predsjedništva BiH, primjenjuje model konstitutivnosti tri naroda.

U spomenutom interviewu Komšić je također kazao kako se osjeća kao Hrvat, ali građanin te Bosanac i Hercegovac. Takve tvrdnje crpi iz činjenice da je njegov otac Hrvat, majka Srpkinja a supruga je bošnjačke nacionalnosti.

Isto tako, ne vidi sličnost velikosrpskog Miloševićevog modela s početka devedesetih s velikobošnjačkim modelom koji zagovara unitarnu BiH, niti vidi sličnost između Miloševićevog Albanca Sejde Bajramovića i sebe kao Izetbegovićevog Hrvata.

 

M.J.