Slučaj je htio da se smrt popularnog vojvođanskog ali politički srpskog,šansonjera Đorđa Balaševića poklopila sa 90. obljetnicom mučkog ubojstva istaknutog hrvatskog povjesničara i intelektualca Milana pl. Šufflaya. Svi vodeći mediji u Hrvatskoj, dakle ne "hrvatski mediji" poklonili su veliku pozornost preranoj smrti tog šansonjera koji je za vrijeme komunističke Jugoslavije bio zbog svojeg osebujnog stila omiljen gost na koncertima u svim gradovima bivše federacije, pa tako i u Hrvatskoj. Neki su išli čak tako daleko da su prikazali njegovu smrt kao simbolično ujedinjenje bivše države.

U tome su ne mali prilog dali vodeći mediji u Hrvatskoj prosrpski "Večernji list" jugoslovenski "YUtarnji list" i prozapadnobalkanska kao javni servis Hrvatska radiotelevizija. Pokojnog šansonjera predstavili su kao simbol propale komunističke federacije. Ne ulazeći u njegove umjetničke domete kakvima je stekao popularnost u bivšoj državi Đorđe Balašević je pokazao u nekoliko javnih izjava da je bio i ostao Jugosloven, dakle na neki način velikosrbin ako se tadašnja federacija po svojoj političkoj kontrukciji smatra kao proširena Srbija.U intervjuu za beogradski NIN nakon pada Vukovara taj navodno po svojim pjesmama veliki humanist izjavio je sljedeće: "Neprimereno mi je da svi mi, koji smo bili veliki Jugosloveni, sada budemo veliko – nešto drugo. Ne prihvatam ono: morali su da pevaju, naterali su ih. Mene niko nije terao, ali i da jeste, zar bi trebalo da pevam „ajmo u boj, za narod svoj”, kao onaj talog tamo u Zagrebu?” Nije ostao dužan ni Slovencima, iako je kasnije imao i njihovo državljanstvo: "Laku noć braćo Janezi... Tovariši, dugo ste svirali – Dok se niste natovarili – ‘Ajte vi, braćo Slovenci, – Nemojte s tim da se šalite – Samo vas čekaju Nemci – Samo im vi još falite – Kvarni ste, jadna vam majka, – Nismo iz istog filma – I dečki iz trećeg rajha".

            I dok je tako smrt jednog najblaže rečeno jugoslavenskog šansonjera nekoliko dana bila u fokusu vodećih medija u Hrvatskoj potpuno je u medijskom pogledu neobilježena prošla 90. obljetnica svirepog ubojstva istaknutog hrvatskog povjesničara i sveučilišnog profesora Milana pl. Šufflaya kojega su 18. veljače 1931. godine usred Zagreba ubili pripadnici terorističke organizacije "Mlada Jugoslavija", dakle monarhističke preteče one komunističke države za kojom je Đorđe Balašević žalio a za kojom je određena medijska žal ispoljena njegovom smrću. Milan Šufflay bio je vrhunski intelektualac i erudit, povjesničar, pravaš, političar, albanolog, književnik, prevoditelj, poznavao je devet jezika. Imao je sadržajan i buran život, koji su državni teroristi ugasili u njegovoj 52. godini. Ubojice na čelu s Brankom Zwergerom sklonili su se u Beograd a na procesu koji se vodio nakon uspostave Banovine Hrvatske utvrđeno je da je ubojstvo izvršeno po naredbi šefa zagrebačke policije Janka Bedekovića. Izvršitelji međutim nikad nisu izručeni banovinskom pravosuđu. To svirepo ubojstvo ponukalo je članove Njemačke lige za ljudska prava znamenitog nobelovca Alberta Einsteina i književnika Heinricha Manna da upute svjetskoj javnosti apel protiv strahovlade kralja Aleksandra, te se apelira da se poduzmu mjere kako bi se "ovoj beskrajnoj nasilnoj vladavini stalo na kraj". Apel je naišao na podršku javnosti pa je tako o njemu na prvoj stranici pod naslovom "Einstein optužuje jugoslaveske vladare" objavio "New York Times".

            Iako je ova obljetnica s obzirom na značaj golemog znanstvenog opusa Milana pl. Šufflaya trebala biti povod da se u organizaciji neke znanstvene ustanove dostojno obilježi to se nije dogodilo prije svega jer u HAZU bolje rečeno JAZU još uvijek vlada duh jugoslavenštine. Jugoslavenskoj ideji Milan pl. Šufflay je ozbiljno smetao, posebice zato što je bio poznat kao vrsni albanolog. Ipak da ta obljetnica ne prođe nezabilježena pobrinula se novoutemeljena "Kraljevska akademija" kojoj je na čelu sveučilišni profesor Borna Bebek. Na skupu se osvježilo sjećanje na znastveno djelo Milana pl. Šufflaya posebno onaj dio koji se odnosi na albanologiju, te je najavljeno da će se na tu temu na jesen održati međunarodni znanstveni simpozij.

           

Vjekoslav Krsnik