Premda će pandemija nanijeti “ogromne gubitke” hrvatskom turizmu, utjecaj Covida 19 na gospodarstvo nije potpuno negativan, jer je Vlada ubrzala digitalizaciju mnogih javnih službi, a to će vjerojatno i ubrzati, ocjena je State Departmenta iz Izvještaja o investicijskoj klimi, koji prenosi Radio Slobodna Europa (RSE).

Američki izvještaj kaže kako je članstvo u EU “poboljšalo ekonomsku stabilnost i otvorilo nove mogućnosti za trgovinu i ulaganja”. „Hrvatska ima pristup značajnoj količini raspoloživih fondova EU, ali mnoge direktne koristi od ulaska u EU tek predstoje“, dodaje se.

Vlada je obećala poduzeti „zakonodavne i administrativne korake kako bi smanjila prepreke ulaganjima, usmjerila administraciju i javnu upravu te efikasnije programirala fondove EU“. No, reforme se sporo provode, konstatira izvještaj.

Pohvaljuje se premijer. „Premijer Andrej Plenković bivši je član Europskog parlamenta i nagovijestio je posvećenost širokim strukturnim reformama u skladu s preporukama EU i globalnih financijskih institucija. Njegova vlada surađuje sa Svjetskom bankom i drugim međunarodnim institucijama na poboljšanju lakoće poslovanja u Hrvatskoj i privlačenju investicija“.

Pandemija je izazvala golem pad, a “Vlada je krajem travnja procijenila da će BDP pasti za najmanje 9,4 posto u 2020.”

„Turizam direktno doprinosi 12 posto hrvatskog BDP-a, pa i do 20 posto kada se uključe neizravni doprinosi. Očekuje se da će turistički sektor pretrpjeti ogromne gubitke zbog krize Covid 19“, navodi se.

Ponavljaju se dugogodišnji problemi: hrvatsko je gospodarstvo opterećena velikom vladinom administracijom, lošim državnim poduzećima i niskom regulatornom transparentnošću, što doprinosi lošem učinku i relativno niskoj razini stranih investicija.

„Nakon desetljeća rasta od završetka rata 1995, investicijska aktivnost u Hrvatskoj znatno je usporena u 2008. godini i ostala je niska usprkos izlasku ekonomije iz recesije krajem 2015. godine, relativno snažnom rastu u 2016. i nastavku umjerenog rasta do 2019.“, navodi State Department.

Navodi se i da je bankarski sustav u Hrvatskoj dobro podnio globalnu finansijsku krizu, ali da je bio opterećen troškovima pretvaranja zajmova u švicarskim francima u euro koje je Vlada naredila 2015.

Prije pandemije, vlada je održavala proračunski deficit u granicama koje je preporučila EU, ali u 2020 očekuje 6,8 posto.

Četvrti paket ekonomskih reformi, koje je vlada najavila u ožujku ove godine, mogao bi “stvoriti održivi ekonomski rast i razvitak, povezati obrazovanje s tržištem rada i održati javne financije”, ali i dalje je potrebna značajna strukturna reforma.

„Iako vlada nastavlja postupno poboljšavati poslovno okruženje, njezin primarni fokus ostaje na sprečavanju gubitka radnih mjesta u državnim poduzećima i ‘strateškim“ sektorima'”, prenio je RSE izvještaj State Departmenta.

M.M.