Iako su razgovori o formiranju široke koalicije desnih i konzervativnih stranaka dugo trajali, političke opcije desnije od HDZ-a i na predstojeće svibanjske izbore za europski parlament izaći će razjedinjeno, piše Globus.

S jedne strane glasove birača kojima (današnji) HDZ nije dovoljno desno lovit će blok Hrvatski suverenisti okupljen oko zastupnice u Europskom parlamentu Ruže Tomašić i Hrasta, a s druge strane koalicija Neovisnih za Hrvatsku i HSP-a, na čelu s Brunom Esih, Zlatkom Hasanbegovićem i Karlom Starčevićem.

Iako i u jednom i u drugom bloku smatraju da bi zajedničkim izlaskom mogli, gotovo sigurno, računati na osvajanje jednog mandata u Europskom parlamentu, do dogovora ipak nije došlo. Neki kažu da su presudile političke razlike između tvrdih nacionalista iz Neovisnih za Hrvatsku i konzervativke Ruže Tomašić, a drugi da je problem nastao zato što Bruna Esih, nositeljica liste koalicije Neovisni za Hrvatsku - HSP, nije željela na zajedničku listu s Ružom Tomašić, točnije da nije željela preuzeti rizik osvajanja manjeg broja preferencijskih glasova na zajedničkoj listi.

“Žao mi je što manji dio desnice nije to prepoznao i što na krilima mojih uspjeha u Bruxellesu, koje ne negiraju ni moji neistomišljenici, nismo zajedno išli po tri mandata. Davala sam im sve, uz uvjet da se završi započeto i da zajedno izađemo i na parlamentarne izbore. Nisu na to pristali i za mene je ta priča zaključena. Pred biračima desnice sad je jasan izbor između nekoga tko se dokazao u Europskom parlamentu kao nijedan drugi hrvatski zastupnik i nekoga tko o Europskom parlamentu zna malo ili ništa. Mislim da je vrijeme da se nagradi rad”, rekla je za Globus Ruža Tomašić, odgovarajući na pitanje je li joj sada žao što nije došlo do stvaranja široke koalicije u kojoj bi bili i Neovisni za Hrvatsku.

Lidericu Hrvatskih suverenista, koalicije Hrvatske konzervativne stranke, Hrasta i HSP-a Ante Starčević, pitali smo koga od političkih konkurenata smatra najozbiljnijim rivalima u “lovu” na glasove desnih i/ili konzervativnih birača.

“Ne gledam to tako, želim samo prezentirati ljudima što sam sve radila i objasniti im koliko je važno da me ponovno izaberu da dovršim započete poslove. O mom izvješću o maloj plavoj ribi ovisi 10 tisuća radnih mjesta i budućnost ribarskog sektora i našeg priobalja. Moram to završiti jer je to u nacionalnom interesu, a ne bude li mene kao izvjestiteljice u tom trijalogu, Talijani će vodu navesti na svoj mlin”, rekla je Ruža Tomašić.

Iako je šef HDZ-a Andrej Plenković sastavio listu za europske izbore na kojoj nema najjačih “igrača”, kandidata koji bi mogli računati na veliki broj preferencijskih glasova, a s liste je izostavio i stranačke “jastrebe” specijalizirane za lov na izrazito desne birače, iz Hrvatskih suverenista poručuju da kampanju neće bazirati na lovu na HDZ-ove birače kojima je Plenkovićeva lista previše “light”.

“HDZ ima svoje stabilno biračko tijelo. I Most ima dio biračkog tijela koje je i desno i konzervativno, ali se svejedno ne preklapa s našim biračkim tijelom. Najviše računamo na naše stare birače, jer smatram da smo ispunili njihova očekivanja, te na one koji su na prošlim izborima ostali doma jer nije došlo do ujedinjavanja konzervativnih snaga. Sada je do ujedinjavanja došlo i siguran sam da će se to prepoznati i da će ti birači izaći na ove europske izbore i glasati za našu listu”, kaže sugovornik iz Hrvatskih suverenista.

Zlatko Hasanbegović, koji će preferencijske glasove loviti s posljednjeg, dvanaestog mjesta na listi Neovisnih za Hrvatsku i HSP-a, na predstavljanju kandidata za Europski parlament rekao je kako će oni u Bruxellesu zastupati hrvatski narodni i državni interes te kako su europski izbori zapravo samo zagrijavanje za one prave izbore - parlamentarne 2020. godine.

Kaže kako mu nije žao što Neovisni za Hrvatsku nisu postigli dogovor s Ružom Tomašić, te Ladislavom Ilčićem i Hrvojem Zekanovićem iz Hrasta o zajedničkom izlasku na izbore za Europski parlament, bez obzira na to što bi tako puno lakše mogli osvojiti mandat u Bruxellesu.

“Nije stvar u mandatu. Stvar je u načelima. Pa i HDZ i SDP mogli bi osvojiti više mandata da idu zajedno, zar ne? Ta priča o nužnosti ujedinjavanja svih desnih stranaka medijski je nametnuta mistifikacija. Jedan klišej u kojem se akteri guraju u isti koš bez obzira na njihove stavove, bez obzira na to što oni stvarno zastupaju, kako su te stranke nastale i slično”, rekao je za Globus Zlatko Hasanbegović. Smatra da europski izbori imaju posebnu političku važnost i da prelaze okvire značenja Europskog parlamenta.

“Ovo su svojevrsni pretparlamentarni izbori, na njima hrvatski narod ima prigodu iskazati svoje mišljenje o protunarodnoj hrvatsko-srpskoj koaliciji”, tvrdi.

Izlazak na svibanjske europske izbore, kaže, za Neovisne za Hrvatsku je prvi izlazak na neke nacionalne izbore i stoga najbolji način da se stvarno politički “izvažu”.

“Želimo vidjeti kolika je naša snaga, želimo vidjeti koje je naše autentično biračko tijelo. To u velikoj koaliciji ne bismo mogli”, kaže Hasanbegović.

Jedan od lidera hrvatske desnice tvrdi da je, bez obzira na sadašnju podjelu na dva bloka, stvaranje šire koalicije desnih snaga uoči parlamentarnih izbora 2020. godine moguće, te da će upravo rezultati koje svatko od aktera s desnog političkog spektra postigne na ovim europskim izborima biti dobar temelj za buduću suradnju.

Drugim riječima, Hasanbegović smatra da onaj tko postigne najbolji rezultat na europskim izborima ima pravo biti lider oko kojeg će se stvarati budući desni politički blok.

“Naravno da su Neovisni za Hrvatsku otvoreni za takvu vrstu suradnje na parlamentarnim izborima 2020. godine. Otvoreni smo za suradnju pod određenim uvjetima. Ne zanimaju nas stari modeli suradnje, kada su se stvarale koalicije radi koalicije same. Ne zanimaju nas ta mehanička, matematička spajanja. Rezultati ovih izbora bit će svima korisni jer na političkoj sceni treba doći do katarze, do raščišćavanja, kako bi se mogli suvislije posložiti stranački blokovi za parlamentarne izbore”, zaključio je Hasanbegović.

Iz svega navedenoga da se zaključiti da će se Hrvatski suverenisti i Neovisni za Hrvatsku na svibanjskim euroizborima međusobno natjecati i za mandat u Europskom parlamentu ali i za titulu budućeg lidera hrvatske desnice. Da parafraziramo Hasanbegovića: za onoga koji će imati moralno pravo tražiti mjesto šefa neke buduće velike koalicije desnih političkih snaga uoči parlamentarnih izbora iduće godine.

Najveća borba za glasače desnije od HDZ-a vodit će se između lidera Neovisnih za Hrvatsku Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića te liderice Hrvatskih suverenista Ruže Tomašić, koja je bila zvijezda prošlih izbora za Europski parlament. Na koalicijskoj listi predvođenoj HDZ-om ona je osvojila najviše glasova - 107.206, čak 45 tisuća više od Andreja Plenkovića, koji je na izborima 2014. godine bio nositelj liste.

Je li moguće ponoviti sličan rezultat, pitali smo Ružu Tomašić.

“I tad su mi govorili da je nemoguće pa sam dokazala suprotno. Birači su mi vjerovali i nagradili moju autentičnost. Jednostavno, sa mnom su znali što dobivaju. A znaju i danas. Prema svim sam istraživanjima najaktivnija i najproduktivnija među hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu. Dokazala sam se radom, a ne praznim riječima. Ako žele poslati poruku mladima da se u Hrvatskoj rad na kraju ipak isplati, birači će mi dati povjerenje. Moramo konačno početi nagrađivati rad u politici i ovi su izbori prava prilika za to. Prednosti ove koalicije su zajedništvo i iste vrijednosti”, rekla je Tomašić.

Politički tajnik Mosta Nikola Grmoja u razgovoru za Globus kaže kako je siguran da birači koji su konzervativni i desno orijentirani neće glasati za Hrvatske suvereniste i Neovisne za Hrvatsku.

“Ni jedni ni drugi neće prijeći izborni prag, pa zašto bi onda birači bacali svoje glasove? Ti birači glasat će za Most, koji sigurno prelazi prag. Ti birači imaju za koga glasati na listi Mosta jer su na njoj Miro Bulj i Ivan Prskalo (kandidat kojeg je javno podržao Zvonimir Troskot, nekadašnji bliski suradnik Željke Markić, op. a.)”, kaže Grmoja.

Dodaje kako je Most daleko šira politička opcija i da ih se ne smije svrstavati u desnicu.

“Mi smo puno širi, imamo i lijevih i centrističkih i desnih birača. Za razliku od nekih drugih stranaka mi se sustavno bavimo svim relevantnim društvenim i političkim temama - predstavili smo već naš prijedlog reforme pravosudnog sustava, reformu javne uprave, predložili smo promjenu izbornog zakonodavstva, ovršnog zakona... A ovi ostali (Neovisni za Hrvatsku, Hrast...) bave se samo svjetonazorskim temama”, poručio je Nikola Grmoja.

Borbu za novi mandat u Europskom parlamentu najavila je i Marijana Petir, koja je na europskim izborima 2014. na spomenutoj koalicijskoj listi predvođenoj HDZ-om osvojila čak 42 tisuće preferencijalnih glasova.

Nakon što su nedavno propali njezini pregovori s HDZ-om zbog toga što, barem kako ona tvrdi, nije pristala na jedini Plenkovićev uvjet - učlanjenje u HDZ - bivša HSS-ovka krenula je u borbu za mjesto u Bruxellesu sa svojom nezavisnom listom.

Tvrdi kako Neovisne za Hrvatsku i Hrvatske suvereniste ne smatra političkom konkurencijom.

“Ja nisam ni desna ni konzervativna opcija, nego pučka, demokršćanska i domoljubna opcija”, poručila je za Globus Marijana Petir.

Ovakva podijeljena desnica HDZ-u, naravno, odgovara. Očito računaju da nijedna desnija opcija od HDZ-a neće prijeći izborni prag.

“HDZ će voditi pozitivnu kampanju usmjerenu na budućnost, ali snažno usidrenu u našim temeljnim narodnjačkim i demokršćanskim vrijednostima. Birači će znati prepoznati tko stvarno zna i može najbolje zaštititi hrvatske nacionalne interese u Europskoj uniji i iskoristiti sve prednosti članstva”, rekao je za Globus nositelj HDZ-ove liste Karlo Ressler odgovarajući na pitanje koga osobno smatra najozbiljnijim protivnikom na europskim izborima i koliki je danas politički potencijal konkurenata na desnom spektru poput Neovisnih za Hrvatsku i HSP-a te nekadašnjih HDZ-ovih partnerica Ruže Tomašić i Marijane Petir.

M.M.