Nakon izvješća Amnesty Internationala o nasilnom ponašanju hrvatske policije prema migrantima, na optužbe je odgovorio ministar unutarnjih poslova RH Davor Božinović ističući da Hrvatska obavlja dobar posao na granicama i u skladu sa zakonima.


„Poštovani gospodine Moratti,

poznato Vam je da Republika Hrvatska kao zemlja članica Europske unije ima zadaću provoditi zaštitu državne granice i sprječavati nezakonite migracije, sukladno Zakoniku o schengenskim granicama i nacionalnom zakonodavstvu, štiteći pri tome nepovredivost državne granice Republike Hrvatske koja je ujedno i vanjska granica Europske unije.

U provođenju poslova zaštite državne granice primarno je nadležna granična policija koja je sastavni dio ukupnih policijskih snaga.
Granična policija obavlja nadzor državne granice sukladno dobroj Schengenskoj praksi, Zakoniku o schengenskim granicama (SL L 77, 23.3.2016.) te pozitivnim propisima nacionalnog zakonodavstva, i to Zakonu o nadzoru državne granice (Narodne novine br. 83/13 i 27/16), Pravilniku o načinu obavljanja nadzora državne granice (Narodne novine br. 38/09, 45/09, 46/12, 5/13 i 51/13) te drugim zakonskim i podzakonskim propisima.
Republika Hrvatska je na granici s Republikom Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, koja je najugroženija od nezakonitih migracija, angažirala veliki broj policijskih službenika na zaštiti državne granice i postavila moderna tehnička sredstva dubokog optičkog i radarskog nadziranja granične crte danju i noću, u svim vremenskim uvjetima, a u cilju odvraćanja sukladno Zakoniku o schengenskim granicama. Ljudski i tehnički kapaciteti granične policije povećani su sredinom 2017. godine.

Također, od 18. srpnja 2018. godine granica s Bosnom i Hercegovinom, kao i morska granica prema Crnoj Gori, nadzire se iz zraka u suradnji s Agencijom Europske unije za europsku graničnu i obalnu stražu (Frontex), koja je ustupila zrakoplov angažiran za nadzor vanjskih granica Europske unije. Operativne baze zrakoplova su Zračna luka Zadar i Zračna luka Split, a u provedbi nadzora granice iz zraka sudjeluju i hrvatski policijski službenici, i to kako u zračnim aktivnostima tako i radom u Frontex-ovom centru za nadzor u Varšavi, dok se vremenski raspored letova sastavlja prema operativnim informacijama s terena.

U 2018. godini hrvatska je policija registrirala 8.207 pokušaja nezakonitog prelaska državne granice i ulazaka u Republiku Hrvatsku, što je u odnosu na 2017. godinu povećanje od 70,7%.

Prema migrantima koji nezakonito prijeđu državnu granicu u upravnom postupku donose se odluke o povratku sukladno Zakonu o strancima (Narodne novine br. 130/11, 74/13, 69/17 i 46/18).

Međutim, ako migrant izrazi namjeru za podnošenjem zahtjeva za međunarodnu zaštitu primjenjuju se odredbe Zakona o međunarodnoj i privremenoj zaštiti (Narodne novine br. 70/15 i 127/17), te se u skladu sa standardnim operativnim procedurama za postupanje prema tražiteljima međunarodne zaštite službeno zaprima izjava o izraženoj namjeri i osobu se smješta u Prihvatilište za tražitelje azila.

Podaci o broju zaprimljenih namjera za međunarodnu zaštitu pokazuju da se broj tražitelja međunarodne zaštite u Republici Hrvatskoj značajno povećao: 2014. godina – 454, 2015. godina – 210, 2016. godina – 2234, 2017. godina – 1887 i 2018. godine - 1068.

Vraćanja u treće zemlje provode se temeljem Zakona o strancima i temeljem bilateralnih readmisijskih sporazuma koje je Republika Hrvatska sklopila s trećim zemljama. U 2018. godini u treće zemlje je vraćeno ukupno 1438 osoba.

Što se tiče počinitelja kaznenih djela i kaznenih djela povezanih s krijumčarenjem ljudi, hrvatska je policija u 2018. godini zabilježila porast u broju kaznenih djela i počinitelja koji se kazneno gone u odnosu na 2017. godinu (619 kaznenih djela što je porast od 70%).
Prioritetna politika Ministarstva unutarnjih poslova su zakonite i održive migracije, te Ministarstvo surađuje sa susjednim zemljama u cilju razmjene informacija o stanju sigurnosti na državnoj granici i kretanju nezakonitih migracija i provodi zajedničke mješovite ophodnje u cilju sprječavanja nezakonitih migracija i održavanja povoljnog stanja sigurnosti na državnoj granici.

Od 2016. godine do sada su zaprimljene 202 pritužbe od strane državnih institucija i organizacija civilnog društva, koje sadrže navode o nasilju koje hrvatska policija provodi nad migrantima, kao i o oduzimanju i uništavanju njihove imovine.

Sve prijave nevladinih udruga i drugih organizacija koje je ovo Ministarstvo dosad zaprimilo o navodnoj uporabi sredstava prisile prema migrantima od strane policijskih službenika provjerene su, imajući pri tom na umu da te prijave u pravilu ne sadrže dovoljno podataka potrebnih za kriminalističko istraživanje.

U svim navedenim slučajevima provedene su detaljne terenske provjere u policijskim upravama, i pritom do sad u niti jednom slučaju nije utvrđeno da su policijski službenici prema migrantima uporabili sredstva prisile. Također, ni u jednom slučaju nisu potvrđeni navodi da su policijski službenici na štetu državljana trećih zemalja počinili kaznena djela krađe.

Treba uzeti u obzir, da zbog toga što su od strane policijskih službenika odvraćeni od ulaska u Republiku Hrvatsku ili je prema njima proveden drugi propisani postupak kojim su vraćeni u zemlju iz koje su nezakonito ušli u Republiku Hrvatsku, migranti najčešće lažno optužuju policijske službenike za nasilje, očekujući da će im takve optužbe pomoći u novom pokušaju ulaska u Republiku Hrvatsku i nastavku puta prema zemljama odredišta.

Želimo podsjetiti kako je završio poznati slučaj državljanina Sirije iz rujna 2018. godine, kojem je na graničnom prijelazu omogućen zakoniti ulazak u Republiku Hrvatsku samo da bi se provjerile optužbe iz medija da ga je hrvatska policija navodno razdvojila od njegove maloljetne kćeri. Nakon njegovog prihvata i smještaja u Prihvatilište za tražitelje azila i opsežnih mjera traganja za djetetom koje je policija provela, isti je odmah pobjegao iz Republike Hrvatske, a provjerama je nedvojbeno utvrđeno da prilikom zatjecanja i podnošenja zahtjeva za azil u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori nije bio u pratnji maloljetne djevojčice.

Predstavnici hrvatske policije su više puta javno pozivali sve one koji imaju saznanja o eventualnim nezakonitim postupanjima policijskih službenika prema migrantima da takve informacije dostave, kako bi se te informacije provjerile i utvrdile činjenice.
U Vašem dopisu se navodi da je Amnesty International u kampovima u Bihaću i Velikoj Kladuši obavio 94 intervuja s migrantima koje je navodno zlostavljala hrvatska policija te ih vratila u Bosnu i Hercegovinu. Prije svega, mislimo da nije primjereno da nam se dokument s ovako ozbiljnim optužbama dostavlja na očitovanje u vrlo kratkom roku, dok se s druge strane ne daju nikakve informacije i podaci koje je moguće istražiti radi sastavljanja što kvalitetnijeg odgovora. Niste nam dostavili nikakve podatke na temelju kojih bi mogli identificirati osobe navedene u Vašem dopisu, a osobe se, kako navodite, niti ne nalaze u Republici Hrvatskoj. Uvjereni smo da se u najvećem broju slučajeva migranata koje se intervjuirali radi o osobama koje nisu niti ušle u Republiku Hrvatsku, već su prema njima primijenjene mjere odvraćanja na državnoj granici iz članka 13. Zakonika o schengenskim granicama.

Naime, navedenim člankom je propisano da između ostalog granična policija štiti državnu granicu na području između graničnih prijelaza na način da sprječava i odvraća (eng. prevent and discourage) osobe od izbjegavanja kontrola na graničnim prijelazima. U tom smislu, smatra se da osobe prema kojima se primjenjuju mjere odvraćanja nisu ušle na državno područje.

Nije istinit navod da ovo Ministarstvo ne surađuje s pučkom pravobraniteljicom. Tijekom 2018. godine ovom Ministarstvu je od strane pučke pravobraniteljice dostavljeno 30 različitih zahtjeva za očitovanjem i dostavom dokumentacije u vezi postupanja prema migrantima na koje je sve odgovoreno, a izvršeno je 14 obilazaka u policijskim postajama koji su svi omogućeni. Do prijepora je došlo kada su djelatnici Ureda Pučkog pravobranitelja zatražili od policijskih službenika da im omoguće izravni uvid u Informacijski sustav MUP-a.

Budući da je lozinka za pristup u IS MUP-a, sukladno pravilima za korištenje IS MUP-a, strogo osobno ovlaštenje, djelatnici Pučkog pravobranitelja su upućeni da zatraže ispis podataka iz IS MUP-a kako je propisano ne samo Zakonom o zaštiti osobnih podataka (članak 23.), nego i Zakonom o pučkom pravobranitelju (članak 24.) i Zakonom o nacionalnom preventivnom mehanizmu (članak 5. točka 5.). Moramo priznati da nam nije jasno zbog čega pučka pravobraniteljica ustrajava na svojem stajalištu kada podatke iz IS MUP-a, ali i sve druge podatke, može dobiti na pisani zahtjev i u najkraćem roku, kao što je i propisano navedenim zakonima koji uređuju ovlasti Pučkog pravobranitelja. O ovom prijeporu s pučkom pravobraniteljicom posjedujemo pisanu korespondenciju.

Što se tiče navoda o pritiscima na organizacije koje se bave zaštitom prava migranata, napominjemo da ovo Ministarstvo ostvaruje vrlo dobru suradnju s brojnim takvim organizacijama (UNHCR, IOM, Hrvatski pravni centar, Hrvatski Crveni križ, Jezuitska Služba za izbjeglice), s kojima ima i sklopljene sporazume o suradnji, a s nekima provodi i zajedničke projekte na području zaštite prava migranata (border monitoring, AVRR). Mišljenja smo da su negativni komentari na račun ovoga Ministarstva od strane udruga Centar za mirovne studije (CMS) i Are You Syrious (AYS) motivirani prije svega postupanjem policije prema volonteru udruge AYS kojeg su policijski službenici dana 21. ožujka 2018. godine, oko 02,30 sati, na području PU vukovarsko-srijemske zatekli na samoj državnoj granici (tzv. zelena granica) kako pomaže u nezakonitom ulasku iz Republike Srbije u Republiku Hrvatsku skupini od 14 migranata. Protiv njega je podnesen optužni prijedlog Prekršajnom sudu u Vukovaru zbog prekršaja iz članka 43. stavka 1. Zakona o strancima (zabrana pomaganja državljaninu treće zemlje), koji ga je presudom od 25. rujna 2018. godine proglasio krivim i izrekao mu novčanu kaznu. Protiv presude je izjavljena žalba, a postupak pred Visokim prekršajnim sudom je još uvijek u tijeku.

I ovom prilikom želimo naglasiti, da prilikom postupanja prema migrantima policija poštuje njihova temeljna prava i dostojanstvo te im omogućuje pristup sustavu međunarodne zaštite ukoliko im je takva zaštita potrebna, sukladno općim dokumentima o ljudskim pravima, regulativi Europske unije te nacionalnom zakonodavstvu.

Također, ovo Ministarstvo ima nultu stopu tolerancije na nezakonitu uporabu sredstava prisile od strane hrvatske policije naspram bilo koje populacije, kao i nultu stopu tolerancije nad neprocesuiranjem bilo kojeg kaznenog djela ili prekršaja počinjenog od strane policijskih službenika. Sve dostupne informacije o mogućim navedenim optužbama o primjeni sile nad migrantima ili činjenju kaznenih djela na štetu migranata ovo Ministarstvo u svakom pojedinom slučaju pomno provjerava“, stoji u dopisu ministra Božinovića upućenom zamjeniku direktora Regionalnog ureda za Europu Massimu Morattiju.

U izvještaju naslovljenom "Gurnuti do ruba: nasilje i zlostavljanje izbjeglica i migranata na balkanskoj ruti" Amnesty International navodi da Vlade, ne samo da ignoriraju nasilno djelovanje hrvatske policije, nego i financiraju njezine aktivnosti i time hrane sve veću humanitarnu krizu na rubu Europske unije.

Stanje u BiH sve alarmantnije

Inače, BiH od početka godine bilježi alarmantan rast broja migranata koji pokušavaju ući u zemlju, javljaju mediji. Nadležne službe i agencije već sada bilježe više od 100 ulazaka migranata dnevno, što je za 100 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.

Prema procjenama Granične službe Europske unije - Frontexa, u Grčkoj se trenutno nalazi više od 70.000 migranata i taj broj svakodnevno raste. Svi žele u Europsku uniju, a put ih vodi preko Srbije i BiH, piše sarajevski Avaz.

Avaz također doznaje da se upravo zbog nedostatka ljudi i novca razmatra opcija uključivanja Oružanih snaga BiH u rješavanje problema. Prema pojedinim prijedlozima, nedostatak ljudstva u Graničnoj policiji, ali i u drugim službama, trebao bi se popuniti vojnicima.

 

M.M.