Logo

Dogovor o kupnji višenamjenskog zrakoplova F-16 Barak propao je zbog velikog interesa još nekoliko država, a sigurno Rumunjske i Bugarske da i one povoljno nabave moćne izraelske F-16 Barake, odnosno zbog mogućnosti da Izrael i tim državama proda zrakoplove po “hrvatskom modelu”, što je Sjedinjenim Državama neprihvatljivo, doznaje Večernji list iz dobro obaviještenih izraelskih izvora.

Time se, navodi Večernjak, otkriva pozadina spora između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela koji je rezultirao američkim crvenim svjetlom za prodaju originalno američkih, ali nakon toga u Izraelu bitno moderniziranih borbenih zrakoplova Hrvatskoj.

Potvrđuje se isto tako da SAD jest inicijalno odobrio prodaju nadograđenih zrakoplova F-16 Barak Hrvatskoj, s jasnim uvjetom da se dogovor odnosi samo na Hrvatsku, no situacija se promijenila kad su krajem ljeta Rumunjka i Bugarska – koje su također u procesu kupnjezrakoplova – bacile oko na izraelsko-hrvatski dogovor te pokazale zanimanje da od Izraela nabave zrakoplove F-16 Barak po istom modelu.

Sjedinjene Države upravo tu povlače ručnu kočnicu i još jednom upozoravaju Izraelce da je takvo što Amerikancima neprihvatljivo i protivno prethodnom dogovoru, piše Večernjak.

Sudeći prema informacijama iz izraelskih vrlo upućenih izvora, čak je jedan vrlo visoko rangirani izraelski dužnosnik, a vjerojatno je riječ o samom premijeru Benjaminu Netanyahuu, nakon svega obećao Amerikancima da se Izrael neće javljati i nuditi sličnu ponudu na natječajima u Bugarskoj i Rumunjskoj i da će Hrvatska ostati jedina država kojoj će prodati zrakoplove po tom modelu, no ništa od toga više nije bilo dovoljno da uvjeri SAD. I tako nije moglo biti iznimke ni za Hrvatsku, koja je, ni kriva ni dužna, postala kolateralna žrtva ovog poslovno-vojnog “nesporazuma” između SAD-a i Izraela.

Neki izvori kao interesenta za Barake spominju i Kolumbiju, kojoj je Izrael svojedobno prodao više od 20 Kfirova, borbenih zrakoplova koje je Izrael bio proizveo na temelju francuskog Miragea. Spominjao se i inicijalni interes Poljske za kupnju pokojeg Baraka.

Kako je Hrvatska dogovorila kupnju jedne eskadrile, Bugarska pokazala interes za jednu, Rumunjska za dvije, Kolumbija vjerojatno za dvije, dolazimo već do brojke od minimalno 72 Baraka.

Naravno da je takav potencijalni posao trenutačno uzdrmao velikog proizvođača vojnih zrakoplova Lockheed Martina jer Baraci se prodaju po bitno povoljnijim uvjetima od novih F-16 Vipera (block 70/72).

Nedavno je Slovačka izabrala novi američki F-16, 14 aviona stoji oko 1,5 milijardi dolara, no to je cijena samo za “goli” zrakoplov. Zajedno s troškovima obuke, naoružanjem i izgradnjom potrebne infrastrukture, slovački natječaj stoji 2,9 milijardi dolara.

Kako je bilo dogovoreno da će Hrvatska 12 naoružanih i moderniziranih Baraka, s troškovima obuke, infrastrukture, oružjem i produživanjem životnog vijeka dobiti za 500 milijuna dolara, lako je izračunati da se Lockheed Martin našao suočen s mogućim poslovnim gubitkom od barem 15-ak milijardi dolara ako Izrael “preplavi” tržište eskadrilama jeftinih, a odlično opremljenih Baraka kojih Izrael posjeduje oko 120. I premda SAD i Izrael održavaju najtješnje moguće odnose, biznis je biznis i Amerikanci su krenuli blokirati posao za Hrvatsku.

Ovo “priznanje” iz Izraela da je de facto poslovna pohlepa krivac za propali posao s Hrvatskom potvrđuje navode iz Vlade RH i MORH-a, kao i riječi ministra obrane Damira Krstičevića, da Hrvati u ovaj posao s Izraelom nisu ušli ni neinformirani, ni naivni, ni nestručno te da smo imali od početka odobrenje SAD-a za transfer izraelskih F-16.

Na koncu, izgleda da je do blokade doista došlo jer se Izrael polakomio i počeo nuditi Barake za još nekoliko država pa je sve puklo, zaključuje Večernjak.

 

M.M.

Template Design © Joomla Templates | GavickPro. All rights reserved.