Danas se na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu vodila rasprava o položaju migranata na granici s Europskom unijom u Bosni i Hercegovini, odnosno o migrantima koji se proteklih nekoliko mjeseci nalaze blizu hrvatske granice u Bihaću i Velikoj Kladuši. Na raspravi je sudjelovala voditeljica hrvatske EPP/HDZ delegacije i potpredsjednica Odbora za vanjske poslove Dubravka Šuica. Od početka 2018. godine, preko 22.000 izbjeglica, tražitelja azila i migranata stiglo je u Bosnu i Hercegovinu, a procjenjuje se da se oko njih 6.000 nalazi na bosanskohercegovačkom teritoriju od studenoga.

U svibnju 2018. godine, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine službeno je zatražilo pomoć Europske unije za rješavanje situacije s izbjeglicama i migrantima na njihovom teritoriju. Od početka dolaska izbjeglica i migranata u Bosnu i Hercegovinu, Europska unija u suradnji s Agencijama Ujedinjenih naroda, drugim humanitarnim organizacijama i bosanskohercegovačkim vlastima aktivno radi na zbrinjavanju humanitarnih potreba najranjivijih skupina migranata i izbjeglica, a posebno žena i djece.

Povodom rasprave na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta zastupnica Šuica je izjavila: „Vodeći računa da je Hrvatska u fazi pristupanja schengenskom prostoru, a istovremeno i mora štititi vanjsku granicu Europske unije kao i pridržavati se svih međunarodnih konvencija o zaštiti ljudskih prava te činjenicu da je Hrvatska sa svih strana od strane država članica okružena žicom, tu prije svega mislim na Mađarsku, Austriju i Sloveniju, hrvatske vlasti bi trebalo pohvaliti. Okruženi smo, moramo čuvati vanjsku granicu, moramo u Schengen te moramo čuvati ljudska prava - sve ovo je dokaz da Hrvatska na najbolji mogući način upravlja migrantskim tokovima! Nadam se gospodine povjereniče da ste svjesni toga da je hrvatska granica najduža vanjska granica Europske unije. S Bosnom i Hercegovinom iznosi gotovo 1.000 kilometara, a sveukupno 1.300 kilometara i da se upravo pripremamo za ulazak u schengenski sustav. Hrvatska policija radi maksimalno sve sukladno propisima kako bi osigurala Hrvatskoj mogućnost ulaska u schengensku zonu, istovremeno, trudeći se poštovati sve međunarodne propise i sva prava.

Sami ste rekli da je povećan broj migranata i da Bosna i Hercegovina nije bila na migrantskoj ruti 2015. godine, a sada jest. Vrlo svježi i konkretni podaci iz Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske govore da se radi o povećanju od 57%, što znači ukupno povećanje od 6.415 osoba u odnosu na 2017. godinu. Isto tako, 6.500 migranata se nalaze u improviziranim smještajima u blizini granice s Hrvatskom. Zbog olakšanog viznog režima u Bosni i Hercegovini s pojedinim trećim državama, na prvom mjestu s Turskom, povećan je broj nezakonitih prelazaka iz Bosne i Hercegovine, ali nažalost zbog neusklađenosti s viznim režimom Europske unije vidi se i još kod nekih država na zapadnom Balkanu da dolazi do većeg migracijskog rizika“.

Republika Hrvatska je u posljednjem razdoblju, i to posebice od početka 2018. godine, izložena snažnijem pritisku, odnosno povećanom broju pokušaja nezakonitih prelazaka svoje državne granice koja je ujedno i najduža vanjska granica Europske unije. Posebice se to odnosi na granicu s Bosnom i Hercegovinom, na mjestu gdje je put prema Republici Sloveniji najkraći, te na granicu s Republikom Srbijom. U odnosu na počinitelje kaznenih djela i kaznena djela krijumčarenja ljudi, hrvatska je policija evidentirala 80 posto više i kaznenih djela i počinitelja koje je procesuirala.

„Činjenica je da se radi na zaštiti granice Bosne i Hercegovine, ali i Albanije i Crne Gore, a Hrvatska ima više graničnih policajaca nego te tri države zajedno. Naravno da treba pojačati sustav azila u Bosni i Hercegovini, ali i u drugim državama na zapadnom Balkanu. Također, potrebno je osigurati uvjete dobrovoljnog povratka. Kao što znate, Hrvatska pruža bilateralnu pomoć drugim državama na zapadno-balkanskom migracijskom pravcu, a isto tako i sami ste spomenuli pomoć koju daje Europska komisija nakon sastanka Europskog vijeća, dakle radi se gotovo dva milijuna eura humanitarne pomoći i šest milijuna eura pomoći za jačanje prihvatnih centara”.

A u razmjeni stajališta sa zastupnicom Guzman iz Nordijske ljevice Dubravka Šuica je upitala:

„Koristite li vi ovu temu i sudbine migranata za vašu osobnu promociju? Hrvatske vlasti maksimalno rade na ovom problemu, a pritom vodeći računa da je Hrvatska na vanjskoj granici Europske unije i da želimo postati dio schengenskog prostora“, zaključila je zastupnica Šuica.

Hrvatsku policiju i posao koji obavlja u zaštiti i nadzoru državne granice u proteklom razdoblju pokušalo se višestruko diskreditirati. Republika Hrvatska kao država članica Europske unije ima zadaću provoditi zaštitu državne granice i sprječavati ilegalne migracije i to čini sukladno Zakoniku o Schengenskim granicama i nacionalnom zakonodavstvu te preuzetim međunarodnim konvencijama i standardima u području ljudskih prava.

 

M.M.