Članstvo zagrebačke podružnice sarajevskog HKD Napredak zatražilo je istragu USKOK-a kada je doznalo za paralelnu udrugu Kulturni centar Napredak te tvrtku Napredak Futura za upravljanje vrijednim nekretninama, javlja RTL.

Prethodno su šefa središnjice HKD Napredak iz Sarajeva, Franju Topića, pitali za prihod od 22  milijuna kuna, iako kažu da za to nema ovlasti, on je raspustio ogranak, a oni su slučaj prijavili USKOK-u.

Sporna je zgrada u centru Zagreba, u Bogovićevoj 1., točnije njezina četiri kata, koja su “zlatna koka” Hrvatskog kulturnog društva Napredak, udruge sa sjedištem u Sarajevu, na čijem je čelu svećenik Franjo Topić, kojeg zagrebački članovi optužuju za privatizaciju.

“Sporno je upravljanje, sporna je transparentnost upravljanja, sporna je vizija gospodina Topića o tome što znači vizija Napretka, on se ponaša kao da je direktor Napretka”, kazao je Miljenko Puljić, član Nadzornog odbora HKD Napredak Zagreb, u izjavi za RTL.

“Kad smo shvatili da on ima firmu, da on stoljetnu stožernu institiuciju hrvatskog naroda, uz Maticu Hrvatsku, pretvara u korporaciju”, rekao je Vinko Hrkać, član Upravnog odbora HKD Napredak Zagreb.

Sve je počelo kada je nova garnitura zagrebačke glavne podružnice Napretka unazad dvije godine počela postavljati pitanja o paralelnoj udruzi Napretkov kulturni centar koja ima iste programske ciljeve kao i oni. Ali još važnije, o poslovanju poduzeća Napredak Futura koje je s troje zaposlenih Franjo Topić osnovao 2007. i koja je od iznajmljivanja nekretnina u deset godina uprihodovala preko dvadeset milijuna kuna.

“Zgrada Napretkovaca je zgrada svih nas. Mi smo prije tjedan dana tražili, obzirom da je bila 25. godišnjica, prostor za promociju knjige, poslali smo dopis, prošlo je tjedan dana, odgovor nismo dobili. Toliko o tom apsurdu i korištenju prostora. Ovo su naši prostori”, kazao je Tomislav Dubravac, predsjednik HKD Napredak Zagreb u izjavi za RTL.

Kažu, ne samo da nisu dobili prostor za promociju, već im se godinama predbacuje i besplatno korištenje prostorije za rad unutar zgrade u Bogovićevoj 1. Iako posjeduju ugovor iz 2003. između glavne podružnice i središnjice u Zagrebu  kojim se definira da će nekretnine u Zagrebu iznajmljivati glavna podružnica i pri tom zadržavati jednu trećinu novca.

“U lipnju 2016. godine dobili smo račun da moramo platiti 24 tisuće kuna, da je to najam za našu prostoriju od 20 kvadrata, koju koristi naš tajnik kada je tu, a uglavnom nije tu jer nema ni potrebe. Mi plaćamo i telefon i režije. Da bi nakon lipnja taj iznos narastao na 75 tisuća kuna”, rekao je Tomislav Dubravac.

Kako Franjo Topić tjednima nije odgovarao na pozive RTL-a, priliku da doznaju njegovu stranu priče novinari RTL-a dobili su na promociji godišnjaka društva koju je on organizirao također u prostorijama u Bogovićevoj.

Je li platio najam nije rekao, no nakon 45 minuta prestavljanja stanja u Napretku niti jednom rječju nije spomenuo probleme sa zagrebačkom, inače najvećom od ukupno 64 Napretkove podružnice, kako ih Topić naziva.

“Ali to je dosta tendenciozno iznešeno, dakle, mi smo uprihodili za deset godina 22 milijuna, oni to znaju, ali nisu gledali rashode, mi smo 14 milijuna ovdje potrošili,  4 i pol milijuna potrošili smo za obnovu, a 1,6 milijuna plaćeno je za porez državi. Mi svim podružnicama pomažemo, oni nama nikad nisu ni zahtjev iznijeli, članovi u Zagrebu imaju besplatan prostor, ni režije ne plaćaju”, kazao je Franjo Topić, predsjednik HKD Napredak Sarajevo.

Ipak zagrebački Napredkovci tvrde da režije plaćaju, i to iz džepova članova. Tako se financira i plaća tajnika zbog čega je i došlo do problema sa središnjicom u Sarajevu.

“Rekli smo da nam je teško funkcionirati i da nemamo plaću za našeg tajnika, na što je netko rekao, kako nemate kad imate zgradu koja funkcionira rentiranjem, mi smo rekli da o tome ništa ne znamo što je istina, i to je rezultiralo da je nama predsjednik poslao jedno pismo u prosincu 2017. godine, u kome nas je iskritizirao da mi ne smijemo o tome ništa znati, da mi ne smijemo o tome razgovarati, da nije na nama da to pitamo”, ispričao je Tomislav Dubravac.

“Mi smo mislili da trebamo raditi u svrhu kulturnog centra, da radimo ono što je Napredak uvijek radio, da skupljamo novac za stipendiranje učenika i studenata, ali toga više nema, ja sada već drugi put postavljam pitanje, gdje idu ti novci?”, rekao jeTomislav Antunović, predsjednik Nadzornog odbora HKD Napredak Zagreb.

“Ali sukladno zakonima RTH i Zakonu o udrugama ti novci se trebaju strogo u taj pravac i trošiti. Formiranje d.o.o. društva otvara velike sumnje i prostor za manipulaciju”, kazao je Miljenko Puljić.

“Profesor Topić je zaposlen u Napretku i dobiva naknadu, koliko znamo za to se plaćaju i doprinosi. Mi držimo da to nije primjereno, nikada predsjednik Napretka nije dobivao naknadu. Uz sve to, monsinjor Topić je svećenik, zaposlen na Bogoslovnom fakultetu u Sarajevu”, rekao je Dubravac.

“Ja sam zaposlen u Napretku kao savjetnik i primam nadoknadu od 2400 kuna kako to zakon propisuje, dakle, ja sam zaposlen puno radno vrijeme na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu i to po zakonu i po odluci središnje uprave. To je ništa, možete biti savjetnik na pet mjesta”, kazao je Franjo Topić.

Uslijed pitanja Topiću neki od njegovih suradnika pokušali su nas ušutkati dajući nam do znanja da smo dosta pitali, tvrde novinari RTL-a.

Usprkos iščuđavanju nad novinarskim poslom, Topić je pristao na razgovor sljedećeg dana.

"Tko je zapravo zagrebački Napredak danas? Oni su za nas raspušteni, radimo kako statut predviđa. Kako ste vi njih mogli raspustiti? Tako, zašto ne? Tako to ide po statutu, Napredak traje 116 godina. Odgovorni smo središnjici, a ne podružnicama. Mi ne polažemo nikome račune, samo skupštini”, rekao je Franjo Topić.

Tako je Glavna Skupština Napretka pozivajući se na statut raspustila zagrebačku glavnu podružnicu, a njezina predsjednika isključila iz članstva. Međutim, u Zagrebu to ne priznaju.

"Dakle, ta središnjica nije nastala na nekom delegatskom principu na kojem bi sve podružnice imale delegate, i tako izabrale upravu i samim tim slušala što uprava kaže. Nego je to jedna grupa ljudi koja je unijela diskriminatornu odluku koja kaže, nas od 16 ljudi 14 mora biti iz Sarajeva”, kazao je Vinko Hrkać.

“Statut je odredio središnju upravu posebno. Ovlasti središnje uprave, predsjednika… Vi ste autonomni u središnjici potpuno? Nismo, predstavljamo čitavo društvo. Ali očito imate probleme, ne slažu se svi? Nema veze ne moraju se slagati. Tko god da se ne slaže vi ćete ga isključiti, kao zagrebačku udrugu? Ne, ne, ne, kome god se ne sviđa nek pokrene promjenu statuta, to je legitimno i normalno”, rekao je Franjo Topić.

No, u Zagrebu tvrde da je udruga osnovana po hrvatskim zakonima i da u svom statutu nema nikakave izravne veze s središnjicom u Sarajevu pa tako ni Franjo Topić nema ovlasti nad njihovo udrugom.

Osim ideje, ponavljaju, veže ih jedino nerealizirani ugovor o tome da prikupljaju najamninu i zadržavaju jednu trećinu za poslovanje glavne podružnice.

“Želimo samo transparentnost, želimo znati na koji način se troše novci od nekretnina u Hrvatskoj, gdje su potrošeni, na koji način su potrošeni, zašto je i po čemu je Napredak brend, mi imamo dva nobelovca, Ivu Andrića i Vladimira Preloga, zašto se izgubila stipendija, zašto se stipendije jedno vrijeme nisu davale”, pita se Ivica Kisić, član Upravnog odbora HKD Napredak, Zagreb.

Da ih nekoliko godina društvo zaista nije dijelilo napisao je sam Topić u prošlogodišnjem izdanju godišnjaka. No, za 2016., piše da ih je podijeljeno 17.

“Sada smo raspisali novi natječaj. Podružnice bi se trebale baviti stipendijama. Pa nemaju od čega, vi držite financije? A ne, ne, imaju oni svoje, znate koliko smo mi dobili od federalne Vlade - 50 tisuća maraka, mogu se potruditi, može se naći u zakonu sredstava. Moram reći, tužno je da netko iz Zagreba očekuje da ih Sarajevo financira, u Zagrebu ima puno više mogućnosti. Ali, vi držite sve financije, upravljate svim nekretninama koje se iznajmljuju? Pa kako bi se onda oni iz Zagreba financirali? Pazite, ovo što mi tu imamo nije nam ni blizu dovoljno za funkcioniranje središnje uprave. Ni blizu”, kazao je Topić.

Zagrebačko članstvo poziva se na podatke Porezne uprave, te dodaje, kako su se u istraživanje financija bacili kada su slučajno doznali kako je društvo Napredak naslijedilo stan u Velikoj Gorici te 160 tisuća eura gotovine, koje im je oporučno ostavila pokojna članica. Naime, račun za naplatu poreza je došao na zagrebačku podružnicu.

“Tada smo tek doznali da je trebalo platiti porez za donaciju koju je gospođa Kozarić iz Njemačke ostavila Napretku. Naime, to je uredu da je cijeli Napredak dobio te novce, ali mi do tada nismo znali za plaćanje poreza, a ti su novci bili namjenjeni za stipendiranje djece”, kazao je Dubravac.

Topić tvrdi da taj novac jest u Fondu za studente, međutim, članstvo je nepovjerljivo jer dokaze nisu vidjeli. Inzistiraju na tranparentnosti upravljanja novcem i nekretninama u Hrvatskoj, kojih osim zgrade u Bogovićevoj, ima i u Boškovićevoj i Jurišićevoj.

Također, tvrde, Napretkova središnjica dobiva donacije i iz hrvatskog Ministarstva kulture, Ministarstva obrazovanja, te tvrtki poput INA-e, HEP-a i slično. Zgrada u Bogovićevoj je izgrađena doprinosima Napretkovaca kroz godine, koji su vjerovali u ideju održavanja kulturne tradicije i financiranje madih ljudi.

“Ljudi koji su živjeli i radili u Napretku, oni su od svojih doprinosa sagradili ovu zgradu i njom upravljaju, mi nasljeđujemo i naslijedit će neki drugi i trebaju da upravljaju, ali ovo ne ide nigdje, bilo bi dobro da državne insittucije dođu i malo ovo ispitaju, da dođu u kontrolu”, rekao je Antunović.

Uz sve to, u nikad razjašnjenim odnosima Zagreba i Sarajeva je i vlasništvo nad četiri kata zgrade u Bogovićevoj. Dok središnjica tvrdi je nakon denacionalizacije vraćena upravo njima - to ne piše u zemljišnim knjigama.

U zemljišnim knjiga nikada ništa nije upisano.

Tako u registru Udruga i dalje stoji da HKD Napredak Zagreb vodi Tomislav Dubravec koji tvrdi da on i članstvo najveće podružnie jesu jedini predstavnici tog društva. S druge strane je Franjo Topić i središnjica u Sarajevu koja tvrdi da je raspustila podružnicu i da je su ljudi u Zagrebu skupina koja ne predstavlja nikoga. Iako su baš tih dana održali svečanu akademiju kojom su obilježili 25 godina obnove društva nakon rata.

U međuvremenu zagrebačko članstvo je zatražilo istragu USKOK-a. Franjo Topić odgovara da ga nitko nije kontaktirao na tu temu, a zagrebačko članstvo naziva odmetnicima i hereticima koji ruše društvo.

 

M.M.