Đuro Njavro - dekan Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta, savjetnik za gospodarstvo bivšeg predsjednika RH Franje Tuđmana te predsjednik saborskog Odbora za financije i državni proračun od 1996. do 2000. - kazao je, gostujući u Studiju 4 HRT-a, da je skretanje pozornosti slučaja Agrokor u vrijeme devedesetih sasvim pogrešno.

Smatra da se problem Agrokora  mora hitno rješavati jer velik broj tvrtki ovisi o tome. 

-Ako se bude tim procesom upravljalo na pravi način, možemo čak od ove krize Agrokora imati pozitivne posljedice za Hrvatsku i razvoj gospodarstva u budućnosti - kazao je Njavro.

Vjeruje da je sasvim pogrešno skretanje pozornosti slučaja Agrokora na devesete godine.

-Nažalost, bojim se da je skretanje pozornosti slučaja Agrokora na vrijeme devedesetih pogrešno. Ono je korisno utoliko što treba vidjeti jesu li institucije koje RH ima, a koje su sa strane države trebale regulirati ekonomske procese, odradile svoje ili su bile pod utjecajem bilo poslovnog sektora bilo političkih grupa. Realno, problem Agrokora je problem danas - ocijenio je.

Osvrnuo se i na ekonomiju iz devedesetih godina, ocijenivši   da je bivši predsjednik Franjo Tuđman uvažavao savjete, i to ne samo njegove, već vrlo širokog kruga ljudi u RH i izvan države za koje je smatrao da mogu dati meritorno mišljenje i mogu koristiti. 

-Prisjetimo se brojnih savjeta gdje su brojni važni ljudi, bez obzira na stranačku pripadnost, mogli iznositi mišljenja o temeljnim hrvatskim problemima onoga vremena. Predsjednik bi uvijek to pažljivo slušao i na kraju, svjestan da je njegova odgovornost, donosio odluke. Mislim da bi nešto od političkog modela vodstva predsjednika Tuđmana trebalo Hrvatskoj i danas. Trebaju nam lideri koji oko sebe okupljaju pojedince koji o pojedinim područjima znaju mnogo više od njih, a ne lideri koji moraju biti najpametniji u svemu. To je bilo vrijeme kad je Hrvatska pred sobom imala nekoliko izazova. Prvo je bio proces osamostaljenja. Nažalost, taj je proces vodio u ratni sukob. No to je obilježilo to vrijeme, ali i ekonomske procese. Drugi bitan segment je vrijeme prelaska iz komunističke u ekonomiju slobodnog tržišta, tržišnog poduzetništva, privatizacije - istaknuo je Njavro.

Podsjetio je kako devedesetih ni jedna tranzicijska država nije imala recept za uspješnu privatizaciju.

-Ja sam na samom početku devedesetih, još kao profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, organizirao konferenciju o restrukturiranju i privatizaciji u državama srednje i istočne Europe. Nitko u tom vremenu nije imao recept za uspješnu privatizaciju. Tu su bila lutanja, od onih koji tvrde da sve treba privatizirati preko noći do onih koji su zagovarali da treba biti državno vlasništvo koje će se postupno privatizirati. Hrvatska je imala neki svoj model - kazao je Njavro.  

Govoreći o rastu Agrokora, podsjetio je da je eksppanzija te tvrtke uslijedila tek nakon devesetih godina.

-Od 1990. do kraja toga desetljeća, ponuđen je na privatizaciju jedan broj poduzeća. Agrokor koji je djelovao i prije 1990. imao je akumulirana određena znanja. Imao je pristup kapitalu i u tom vremenu je rastao. Ali, koliko je meni poznato, najekspanzivniji rast Agrokora dolazi nakon devedesetih godina - rekao je Njavro. 

Smatra da novoimenovano saborsko povjerenstvo treba definirati svoje ciljeve.

-Prvo treba vidjeti kako će povjerenstvo definirati svoje ciljeve, odnosno je li to povjerenstvo koje se bavi ekonomskom poviješću u RH ili je to povjerenstvo koje treba pridonijeti da se vidi uloga pojedinih točaka unutar hrvatske državne strukture koja je zadužena za reguliranje tržišta, ekonomskih procesa ili je zbog neobavljanja svog posla omogućio da Agrokor dođe u probleme koje je došao - zaključio je Njavro.

 

M.M. 

Share
0