Logo

Kada se za mjesec dana u Trstu sastanu lideri šest država zapadnog Balkana, trebali bi dati potporu ideji o stvaranju jedinstvenog tržišta na tom prostoru, tvrdi Jutarnji list.

Tome se nada povjerenik Europske unije za susjedstvo i pregovore o proširenjuJohannes Hahni računa da će njemačka kancelarka Angela Merkel, kao i drugi lideri važnih EU članica, dati doprinos u uvjeravanju “partnera na Balkanu” da podrže tu ideju.

Mnogi se pitaju zašto sada takva ideja i tko stoji iza nje. Često se spominjalo kako je to ideja sadašnjeg predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ali zapravo postoji razlika između onoga što je predložio on i onoga za što se zalaže Europska unija.

O tome je bilo riječi prošlog tjedna kada je Hahn posjetio Srbiju, ali, barem tako kažu u Bruxellesu, bilo je puno krivog prenošenja onoga što je rečeno.

Dok je Vučić govorio o stvaranju “carinske unije”, Hahn sada ustraje u stavu da to nije predloženo, jer to ne bi ni bilo moguće, već samo zajedničko tržište kako bi se u tim državama dao poticaj stranim investicijama te olakšao protok roba, ljudi i usluga.

“Vrlo je važno biti precizan u vezi s onim što smjeramo, što nam je cilj. Carinska unija nam nije cilj, krivo me se citiralo s konferencije za novinare prošli četvrtak u Beogradu. Mi smo potpuno svjesni da carinska unija nije izvediva i zato smo od samog početka govorili o zajedničkom tržištu, a danas smo to preimenovali u regionalno ekonomsko područje, što ima za cilj slobodan protok ljudi i roba, međusobno priznavanje dokumenata”, rekao je Hahn prije nekoliko dana u Bruxellesu te je dodao da bi takvo jedinstveno tržište od 20-ak milijuna ljudi moglo biti privlačno za investitore, što bi onda moglo pomoći i u podizanju gospodarskog rasta i životnog standarda u tim zemljama, te ukinulo barijere ne samo u trgovini.

Ipak, bila trgovinska unija ili “jedinstveno tržište”, ova ideja izaziva i strahove i protivljenje. Do sada su se protiv nje, što odlučno što manje odlučno, izjasnili Crna Gora i Kosovo, a ni Albanija nema jasan stav. Argument je Kosova, što nije priznato kao država od strane Srbije i Bosne i Hercegovine, da te dvije države ne dopuštaju ni posjet državljana Kosova, a kamoli nešto drugo, te je u takvim okolnostima nelogično govoriti o zajedničkom tržištu.

Ministar vanjskih poslova Kosova Enver Hoxhaj nedavno je u Bruxellesu spomenuo kao razlog “strogog protivljenja Kosova” i to što Srbija želi imati i slobodnu trgovinu s Rusijom i euroazijskom trgovinskom zonom, pa bi tako mogla dodatno povećati ulogu Rusije u regiji, a Kosovo poplaviti jeftinom robom sumnjiva porijekla. A politički Kosovo to vidi kao ideju jačanja uloge Srbije u regiji.

Crna Gora se protivila jer smatra da bi to moglo stvoriti alternative članstvu u EU, a upravo je Crna Gora, kao najnovija članica NATO-a, najdalje dogurala i u dugom procesu pregovora o članstvu u EU mada takvo članstvo ni za Crnu Goru nije na vidiku u doglednoj budućnosti.

Albanski premijer Edi Rama najprije je podržao ideju, ali je kasnije ministar vanjskih te države Ditmir Bushatii zrazio neke rezerve.

Povjerenik Hahn pak kaže kako se nada da će uspjeti svima objasniti smisao te da će na kraju svi podržati ovu ideju.

“Ovo nikako nije zamišljeno kao zamjena za članstvo u EU. Naprotiv, to će samo pomoći ovim državama da se što bolje pripreme za to članstvo u budućnosti”, rekao je Hahn.

Analitičari vjeruju da američka administracija, poglavito nakon približavanja Moskve i Ankare, uopće na ovu ideju ne gleda blagonaklono.

 

M.M.

Template Design © Joomla Templates | GavickPro. All rights reserved.