Zbogom ideologiziranju, zdravo gospodarskim temama. Tako bi se u najkraćim crtama mogao definirati izborni program koji je ovih dana potpredsjendik Vlade i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko uputio svojim stranačkim drugovima, pozivajući ih da mu daju povjerenje za još jedan mandat na čelu stranke, tvrdi Globus.

A kako je ta bitka, zapravo, već dobivena, s obzirom da Karamarko neće imati protukandidata, i izborni program manje je stranački dokument, a više svojevrsni proglas namijenjen informiranju opće javnosti o budućem smjeru kretanja HDZ-a. A u tom smjeru, barem koliko se može zaključiti iz Karamarkovog programa i razgovora s nekim od njegovih najbližih suradnika, bit će znatnih promjena.

Karamarkov novi HDZ - veliki pomak prema političkom centruTu sintagmu - promjena politike - u HDZ-u dakako izbjegavaju, vjerojatno smatrajući da bi to impliciralo priznanje kako dosadašnja politika nije bila dobra, a to pak narušilo službeni stranački stav o 'pobjedničkoj stranci'. Ipak, stave li se semantički prijepori na stranu, Karamarkov program - ostvari li se - trebao bi nakon četiri godine aktivne politike okrupnjavanja na desnici dovesti do značajnog pomicanja stranke prema političkom centru.

A to bi, pak, imalo značajne posljedice na politički, i ne samo politički, život Hrvatske. Utoliko, najvažnija točka tog programa, naročito s obzirom na aktualni trenutak, može se smatrati ona o borbi protiv radikalizma. Tako Karamarko za naredne četiri godine obećaje kako će 'raditi na uklanjanju radikalizma i isključivosti iz hrvatskog javnog prostora i poticati atmosferu dijaloga tolerancije i razumijevanje'.

To obećanje neki će, naročito u redovima oporbe, vidjeti kao popriličan cinizam, s obzirom da je HDZ tijekom posljednjih godina bio poprilično aktivan u promociji ideološlih stavova koji su koketirali s radikalizmom. Ipak, onima koji pomnije prate politilka zbivanja ovakva objava nije iznenađenje, pogotovo s obzirom na primjetnu promjenu tona kojeg Karamarko zadnjih mjesec i pol dana koristi u svojoj komunikaciji, naročito na društvenim mrežama.  

U tom kontekstu, evidentno je da određeni napori prema ublažavanju nekadašnje 'oporbene' retorike postoje, a indikativan je i Karamarkov izborni slogan koji glasi: Za pobjednički HDZ i jedinstvenu Hrvatsku. Sve to, kako objašnjava jedan Karamarkov suradnik, znak je da ideološka pitanja više neće biti u fokusu šefa HDZ-a.

- Karamarko se u svom prvom mandatu bavio ideologijom, jer je bilo potrebno učvrstiti stranku nakon što je u mandatu Sanadera i Jadranke Kosor bila vijednosno devastirana. Sad je to uspjelo i treba se koncentrirati na druge stvari. Jasno je da to ne znači kako će Karamarko napustiti svoja uvjerenja, ali to ne može biti ključno polje njegovog rada. Uostalom, kao vicepremijer ima puno širu odgovornost - kaže naš sugovornik, napominjući kako je svjestan da će ovo obećanje iziskivati i poneki sukob s pojedincima iz stranke i Domoljubne koalicije.

Pojednostavljeno rečeno, da bi Karamarkova predanost deradikalizaciji javne scene bila vjerodostojna, nužno će morati provesti i određene promjene u vlastitim redovima. Kao prva takva mogućnost spominje se, doduše zasad samo neslužbeno, i odustajanje od najavljenog Zakona o lustraciji.

Još jedan argument koji govori u prilog Karamarkovog skretanja prema političkom centru može se naći i u drugoj točki njegovog programa - smjeni generacija u samom HDZ-u. Kako se navodi u dokumentu, vizija je tijekom naredne 'četiri godine omogućiti novoj generaciji članova Hrvatske demokratske zajednice da pokažu svoju energiju i stručnost te joj otvoriti prostor za preuzimanje najodgovornijih dužnosti u stranci i državi'.

Iako se, posve logično u jeku unutarstranačke kampanje, konkretna imena pripadnika te nove generacije ne spominju, neslužbeno se doznaje kako su neki od onih koje Karamarko u budućnosti vidi u stranačkom vrhu gradonačelnik Karlovca Damir Jelić, ministri Tomislav Tolušić, Anton Kliman, Oleg Butković i Lovro Kuščević, te saborska zastupnica iz Dubrovnika Sanja Putica. Potvrde li se te informacije, bit će to još jedan dokaz novog smjera stranke.

- Radi se o ljudima koji su ili istaknuti lokalni političari ili uspješni menadžeri, u svakom slučaju kadrovi s konkretnim iskustvom u upravljanju, te kompetencijama potrebnim za unaprijeđenje gospodarskog stanja u zemlji. Jačanje njihove pozicije u stranci trebao bi biti jasan signal nove orjentacije i političkih prioriteta stranke, kaže naš izvor, dodajući kako kadrovsko osvježivanje ne znači da dosadašnji Karamarkovi najbliži suradnici poput Milijana Brkića i Tomislava Čuljka neće imati istaknute uloge u stranci.

Treći bitan dio Karamarkovog programa odnosi se na nastavak procesa demokratizacije HDZ-a u - kako se navodi - u modernu europsku demokršćansku stranku. U sklopu toga, kako se doznaje, namjerava se jačati sustav izbora po principu jedan čovjek-jedan glas, ali i provesti svojevrsnu decentralizaciju stranke, kad je riječ o kadroviranju na lokalnoj razini.

Kako Karamarko kao jedno od osnovnih demokršćanskih načela spominje supsidijarnost, upravo bi u HDZ-u ta supsidijarnost trebala najprije biti izražena, pa bi odabir stranačkih dužnosnika na lokalnoj razini trebao biti u potpunosti prepušten lokalnim organizacijama, bez uplitanja stranačkog vrha. Dakako, takva je situacija na papiru postojala i dosad, no u praksi je bilo puno intervencija, često i neosnovanih.

- Karamarko oduvijek smatra da snaga stranke dolazi iz baze. Zato i je u protekle četiri godine i inzistirao na osnivanju stranačkih odbora i zajednica, što je u konačnici omogućilo brojnim članovima da se aktivno uključe u stvaranje programske politike stranke na nacionalnoj razini. No toj bazi - lokalnim ograncima - se mora dati autonomija rada, a ne da se pojedinačni partikularni interesi i ljudi guraju intervencijama s nacionalne razine, a često i manipulacijama. Toga više neće biti - objašnjava Globusov sugovornik, inače jedan od Karamarkovih ljudi od povjerenja.

Na koncu, važan dio programa je i onaj koji se odnosi na plan stranke na predstojećim izborima, pa se tako izražava i bezrezervna podrška HDZ-a predsjednici Kolindi Grabar Kitarović u utrci za drugi mandat. To obećanje iznimno je zanimljivo s obzirom na recentne napete odnose između predsjednice i Karamarka, posebno nakon odluke Pantovčaka da potpiše imenovanje Danijela Markića za novog čelnika SOA-e, usprkos otvorenom Karamarkovom protivljenju.

Ipak, te nesuglasice očito, barem zasad, nisu došle do razine na kojoj bi HDZ razmišljao o ukidanju podrške predsjednici. To je i posve logično. Kolinda Grabar Kitarović izabrana je kao kandidatkinja HDZ-a, uz znatnu logističku podršku stranke, a osvajanje Pantovčaka nakon tri uzastopna mandata 'lijevih' predsjednika bio je važan korak u HDZ-ovom putu do izvršne vlasti u državi.

Ako HDZ želi zadržati vlast i nakon sljedećih redovnih parlamentarnih izbora, puno će to lakše ostvariti sa 'svojom' predsjednicom, nego u slučaju da tamo opet zasjedne kandidat ljevice. Utoliko, bez obzira na povremene sukobe, podrška HDZ-a aktualnoj predsjednici zasad je poprilično čvrsta. Ili kako objašnjavaju iz Karamarkovog tabora: 'Ona je naša kandidatkinja i to treba vrlo jasno reći. U slučaju Ive Josipovića se vidjelo kakve probleme može imati i vrlo popularan predsjednik kad stranka njegova stranka odugovlači s odlukom hoće li mu dati potporu, a onda to čini s figom u džepu. Mi naprosto ne želimo da se takvi problemi ponove kad Kolinde Grabar Kitarović krene po svoj drugi mandat'.

Hoće li ovo javno iskazivanje podrške predsjednici doprinijeti zatopljivanju odnosa u državnom vrhu zasad se može samo nagađati, a ništa izvjesnije nije ni odgovor na pitanje može li deklarirani Karamarkov antiradikalizam dovesti do smanjenja rastuće netolerancije u društvu.

 Ipak, ako su tvrdnje iz izbornog programa iskrene, iako se radi o istom čovjeku, sljedeći predsjednik HDZ-a mogao bi biti znatno drukčiji od dosadašnjeg. I to je u redu. Na kraju krajeva, svaku reformu treba početi od sebe samoga.

 

M.M.