Hoće li povlačenjem Romane Vlahutin iz Tirane otpočeti odmak Hrvatske od "regiona"?
Za razliku od većine svojih kolega koji traže novi posao, nekadašnja savjetnica Ive Josipovića Romana Vlahutin uspijela je kapitalizirati svoj iznimno dobar odnos s dvojicom bivših predsjednika i ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić i prije Josipovićevog poraza na predsjedničkim izborima.
Zahvaljujući lobiranjima dvojca Josipović-Pusić ali i nezaobilaznog Budimira Lončara, tadašnja savjetnica Ive Josipovića u drugoj je polovici 2014. imenovana za voditeljicu izaslanstva Europske unije u Tirani.
Odmah po dolasku na novu dužnost, bivša je Josipovićeva savjetnica jasno stavila do znanja kakvu će politiku zastupati. Sudjelujući u raspravi "Proces EU integracija i budućnost odnosa Srbije i Albanije", održanoj polovicom studenog 2014. u Tirani, bivša je Josipovićeva savjetnica za "regionalnu" suradnju nedvojbeno je pokazala kakvu smatra da je Kosovo i danas sastavnim dijelom Srbije.
-Albanija nema pravo glasa u odnosima Srbije i Kosova niti ima bilo kakvu posredničku ulogu - jedan je od od ključnih zaključaka spomenute rasprave u kojoj je aktivno sudjelovala i Romana Vlahutin, voditeljica izaslanstva EU u Tirani.
Sudeći prema insajderskim informacijama ovakav se stav nimalo nije svidio albanskim dužnosnicima koji su sve skloniji uvjerenju da Romana Vlahutin otvoreno pokušava usporiti put Albanije prema europskim integracijama, vezujući ga za Srbiju. Riječ je, dakle, o otvorenoj sumnji u primjenu potpuno istih standarda kakve su Stjepan Mesić, Ivo Josipović, Budimir Lončar i Vesna Pusić primjenjivali prema Hrvatskoj, otvoreno pokušavajući ulazak Hrvatske u EU povezivati sa Srbijom.
Kontroverzno beogradsko razdoblje
Sumnje u neutralnost šefice izaslanstva Europske unije u Tirani navodno podgrijavaju i informacije o njezinim ranijim aktivnostima u Beogradu i Prištini, kao i aktivnosti prema Miloradu Dodiku, Borisu Tadiću, Aleksandru Vučiću i Tomislavu Nikoliću u vrijeme dok je bila savjetnica Ive Josipovića.
Kao zamjenica veleposlanika u Veleposlanstvu RH u Beogradu u razdoblju između 2004. i 2010. godine, Vlahutin je u razdoblju između 2006. - 2007., zahvaljujući potpori Stjepana Mesića i Budimira Lončara, bila angažirana kao politički direktor Misije OESS-a na Kosovu. Međutim, smjenjena je s te dužnosti a kao razloz smjeni otvoreno se spominje izravno pogodovanje srbijanskoj strani.
Inače, cijeli angažman Romane Vlahutin na mjestu zamjenica veleposlanika u Veleposlanstvu RH u Beogradu bio je obilježen navodnim stvaranjem spornih odnosa sa nizom srbijanskih dužnosnika, među kojima je i dobar dio onih koji su svojevremeno radili na širenju mreže UJDI-a po Hrvatskoj i BiH. Poznavatelji prilika osobito ističu odnos koji ima s Milicom Đilas, sada Delević, bivšom suprugom Dragana Đilasa, inače istaknutim članom Političkog savjeta Demokratske stranke.
>>Iseljena i pusta zemlja Hrvatska u rukama reformiranih Titoista
U trenucima kada je Romana Vlahutin imenovana zamjenicom veleposlanika u Veleposlanstvu RH u Beogradu, Milica Đilas nalazila se na dužnosti direktorice Ureda Srbije i Crne Gore za pridruživanje EU, da bi u razdoblju od 2007. do 2008. bila pomoćnik srbijanskog ministra za europske integracije. Upravo u tom razdoblju navodno su se dogodili određeni procesi zbog kojih je Romana Vlahutin naprasno smjenjena s dužnosti političkog direktora Misije OESS-a na Kosovu.
Josipovićeva "regionalna" savjetnica
Izborom Ive Josipovića za predsjednika Republike Hrvatske, Romana Vlahutin dolazi na Pantovčak i postaje njegova savjetnica. Ova bivša novinarka Radija 101, s Josipovićem se poznaje još iz Haških dana gdje je u razdoblju 1994.-1997. radila kao analitičar u Timu za strategiju Međunarodnog kaznenog suda za ratne zločine u bivšoj SFRJ, osobito na slučajevima logora u BiH, govora mržnje u medijima te tzv. Leadership cases.
Za bolje upućene dužnosnike u Uredu predsjednika kontroverzna Romana Vlahutin je slovila kao Josipovićeva osoba od povjerenja za osjetljive operacije prema Miloradu Dodiku, također bivšem članu UJDI-a, i Borisu Tadiću, tadašnjem stranačkom šefu svoje bliske prijateljice Milice Delević-Đilas, te cijelom nizu srpskih dužnosnika na prostoru Srbije i BiH.
>>Ivan Mihael Ban: Predsjednički i parlamentarni izbori u zrcalu medija
Vlahutin se osobito 'proslavila' u kolovozu 2011. godine, i to dovođenjem beogradske filharmonije i srbijanskog princa Tomislava Karađorđevića u Dubrovnik kao i proslavi Josipovićevog rođendana na kojoj je sudjelovala zajedno sa Zrinkom Vrabec Mojzeš i Danicom Juričić Spasović, dubrovačkim gradonačelnikom Androm Vlahušić, direktorima Zagrebačke i Slovenske filharmonije Miljenkom Puljićem i Damjanom Damjanovićen, te ravnateljem Uprave za izvedbene i audiovizualnu umjetnost u Ministarstvu kulture Srećkom Šestanom.
Postala gospođa Azinović?
Do odlaska na sadašnju dužnost, aktualna voditeljica izaslanstva Europske unije u Tirani osobito prijateljske odnose održavala je s glavnim Josipovićevim analitičarem Dejanom Jovićem, čijih se usluga Josipović naprasno odrekao tijekom predsjedničke kampanje.
Sudeći prema dostupnim informacijama, upravo preko Dejana Jovića, Vlahutin je upoznala i sarajevskog profesora i jednog od stručnjaka za terorizam Vladu Azinovića s kojim je nedavno navodno stupila u bračnu vezu.
Ovaj sarajevski profesor, sa doktoratom stečenim na American University of London (VB) član je Upravnog odbora Fonda otvoreno društvo BiH i predaje predmete Uvod u studije terorizma, Terorizam i političko nasilje i Institucije i politike Europske unije na Odsjeku za sigurnosne i mirovne studije sarajevskog Sveučilišta.
Kao član Upravnog odbora Fonda otvoreno društvo BiH blizak je Budimiru Lončaru, Ivi Josipoviću, Stjepanu Mesiću, Željku Komšiću a preko Dejana Jovića i Romane Vlahutin cijelom nizu srbijanskih dužnosnika. Poznavatelji političkih prilika ističu kako je upravo iz tih krugova lansiran i nedavni orkestrirani napad na čelnika oporbe Tomislava Karamarka zbog njegove potpore federalizaciji BiH.
>>Brozovi unitaristi protiv federalizacije i hrvatskog naroda u BiH
Nema sumnje da se u ovom slučaju radi o cijeloj mreži "regionalne" političke moći godinama razvijanoj pod nadzorom Budimira Lončara, Ive Josipovića i Stjepana Mesića. Kako je novoizabrana predsjednica Kolinda Grabar Kitarović tijekom predizborne kampanje najavila redefiniranje hrvatske vanjske politike i odmak od tzv. politike "regiona", čini se da bi upravo detektiranjem i razbijanjem ove mreže taj odmak mogao skoro započeti.
Možda će pravi trenutak za takvo što uslijediti nakon skorog službenog posjeta Kolinde Grabar Kitarović Njemačkoj i već najavljenih posjeta Albaniji i Kosovu.
Vladimir Ljubanić