Saborska oporba izrazila je u petak zabirnutost najnovijim Eurostatovim podacima o povećanju hrvatskog javnog duga, tvrdeći kako to pokazuje da se vrlo sporo provode strukturne reforme, a dio oporbe poziva na donošenje strategije upravljanja javnim dugom i zakona o javnom dugu.

Eurostat je objavio da je hrvatski javni dug krajem trećeg tromjesečja 2014. godine dosegnuo 78 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), skočivši u godinu dana za 7,3 postotna boda.

Hrvatska se svrstala u ‘top tri’ države (uz Bugarsku i Sloveniju) koje su zabilježile najveće povećanje javnog duga, upozorila je Vesna Škare Ožbolt (Klub DC, Novi val, Reformisti), tumačeći kako to pokazuje da se vrlo sporo provode strukturne i reforme javnog sektora.

Zastupnica poziva na donošenje strategije upravljanja javnim dugom te zakona o javnom dugu, što podržava i nezavisni Branko Vukšić. “Da, krajne je vrijeme da se napravi zakon, ali vjerojatno samo sa jednim člankom – više se ne smijemo zaduživati”, poručuje Vukšić, koji upire prstom u Vladinu praksu da se najbrže zadužuje na blagdane, pred kraj godine i na telefonskim sjednicama.

“Čini mi se da je praksa ove Vlade da svako malo na telefonskim sjednicama premijer kaže ministru financija ‘daj mi molim te nabavi 4 milijarde’, ode se s koferčićem i nabavi se taj novac”, ističe Vukšić i dodaje kako taj dug nije premijerov, nego će biti problem budućih generacija. Vukšić kaže da su Eurostatovi podaci “crveno svjetlo”, ali da se Hrvatskoj, ipak, neće dogoditi grčki sindrom.

Da javni dug nije još previskok, ali da opasno raste, smatra Damir Kajin (Istarski demokrati). “Imamo sreće da će kamatna stopa na međunarodnom tržištu padati, ali nemojmo se poigravati unucima”, navodi Kajin i napominje da je svako hrvatsko dijete, njih 800 tisuća, sada zaduženo za 265 tisuća, a do kraja godine bit će za 300 tisuća kuna.

Ivan Šuker u ime Kluba HDZ-a kaže da se o javnom dugu najbolje raspravlja kad se raspravlja o proračunu, no da se to tada ipak ne čini. Sa zadrškom gleda na prijedloge o donošenju zakona o javnom dugu. “Ne znam što bi zakon mogao donijeti, jer zakon smo mi, u trenutku kada se digne ruka za proračun dignuli ste ruku za povećanje javnog duga”, poručuje Šuker kolegama.

Podsjeća da je 2010., kad je krenula kriza, predlagao da deficit bude ustavna kategorija, no kao ministar financija, kaže, javno je ismijan. Suglasan je da dugom treba upravljati, ali i ističe da ljude koji će raditi taj posao, treba itekako dobro platiti.

“Činjenica je da su Eurostatovi podaci zabrinjavajući i da se reforme sporo provode”, kaže nezavisna Jadranka Kosor. Poručuje, međutim, kako bi, kad se o tome govori, trebalo uvijek postići minimum dogovora što zapravo reforme jesu, kako do njih doći i kako ih provoditi bez konsenzusa svih relevantnih političkih snaga. Naravno, uz vodeće stručnjake to je, gotovo bih se usudila reći, nemoguće, poručila je Kosor.

Niti jedan zastupnik većinske Kukuriku koalicije nije raspravljao o Eurostatovim podacima.

 

M.M.

Share
0