Google razbjesnio stanovnike malog austrijskog mjesta, ne žele gigantski podatkovni centar
Stanovnici malog austrijskog mjesta Kronstorf nisu zadovoljni zbog Googleovih planova za izgradnju podatkovnog centra veličine otprilike 70 nogometnih igrališta. Oko 400 ljudi prosvjedovalo je ranije ovog mjeseca protiv planiranog kompleksa površine 50 hektara ispred sjedišta pokrajinske vlade Gornje Austrije u Linzu, javlja Euronews.
Kronstorf, mjesto u kojem se gradi podatkovni centar, ima oko 3500 stanovnika.
Građevinski radovi na prvom Googleovom podatkovnom centru u Austriji započeli su u travnju, a očekuje se da će prva faza postati operativna 2027. godine.
Američki tehnološki div navodi da će centar podržati rastuću potražnju za uslugama u oblaku i umjetnom inteligencijom, otvoriti oko 100 izravnih i tisuće neizravnih radnih mjesta, pomoći u jačanju digitalne infrastrukture Austrije te pridonijeti lokalnim inicijativama za održivost.
Na svečanosti povodom početka radova, kojoj su nazočili političari i predstavnici tvrtke, Thomas Stelzer, guverner Gornje Austrije, izjavio je da će centar poslati "snažnu poruku o Gornjoj Austriji kao lokaciji za poslovanje i inovacije".
Međutim, stanovnici su zabrinuti zbog nedostatka transparentnosti vezane uz projekt te neodgovorenih pitanja o sustavima hlađenja, potrošnji vode i utjecaju na rijeku Enns.
"Smatram da moramo preispitati taj beskonačni rast i širenje", rekla je Christina Gruber, jedna od organizatorica prosvjeda, slobodna umjetnica i vodena ekologinja.
Andrea Kollmann, 53-godišnja odvjetnica, doputovala je iz Beča na prosvjed. Kollmann je izjavila da je projekt napredovao "prebrzo" te da je "sve iznimno netransparentno; nitko ništa ne zna".
Google tvrdi da su njegovi podatkovni centri među energetski najučinkovitijima na svijetu, no kritičari ističu da čak i vrlo učinkoviti objekti mogu trošiti goleme količine električne energije i vode.
Podatkovni centri sadrže tisuće poslužitelja s računalnim čipovima koji rade neprekidno, trošeći velike količine električne energije i stvarajući toplinu koju sustavi hlađenja – često koristeći vodu – moraju uklanjati.
Prema medijskim izvješćima, samo bi prva faza u Kronstorfu mogla trošiti do 1,31 teravat-sat električne energije godišnje, što je otprilike jednako godišnjoj potrošnji 375.000 kućanstava.
Sve veći broj podatkovnih centara u Europi
Europa već raspolaže stotinama podatkovnih centara diljem kontinenta, no znatno zaostaje za Sjedinjenim Državama u pogledu njihovih kapaciteta.
Dok se kontinent utrkuje u širenju infrastrukture za umjetnu inteligenciju i računalstvo u oblaku, sve veći broj planiranih podatkovnih centara potaknuo je i prosvjede zbog njihova utjecaja na okoliš.
Ranije u rujnu Škotska je obustavila odobravanje novih podatkovnih centara za umjetnu inteligenciju zbog zabrinutosti za okoliš.
U Španjolskoj su stanovnici regije Aragon pokrenuli pravni postupak protiv izgradnje golemog podatkovnog centra tvrtke Amazon, dok je Amsterdam uveo moratorij na izgradnju novih podatkovnih centara zbog nedostatka prostora i ograničenih energetskih kapaciteta.
Danska je podatkovne centre stavila na začelje popisa prioriteta za priključivanje na elektroenergetsku mrežu, upozoravajući na opterećenje koje oni stvaraju za sustav.
Prosvjedi su razotkrili "napetost između brzog širenja umjetne inteligencije i klimatskih ciljeva" te potaknuli šira pitanja o digitalnom upravljanju u Europi, ističe Francesca Musiani, stručnjakinja za internet pri Francuskom nacionalnom centru za znanstvena istraživanja (CNRS).
"Za mene je to dio onoga što bi suverenitet trebao značiti u praksi: Sposobnost različitih razina društva da sudjeluju u oblikovanju infrastrukture o kojoj ovise."
M.M.