Kultura

Demistifikacija – Vlado Gotovac

Kad bi se poštivala ona narodna: “O mrtvima samo dobro”, onda se uopće ne bi mogao iznijeti ni jedan vrijednosni (svjetonazorski) sud o ljudima iz prošlosti i njihovim djelima; i možda bi tako bilo i najbolje, jer, povijest je ipak pozitivna, činjenična znanost, koja ima smisla dok god se u nju ne uplete ideologija.

Knjigozori Miljenka Stojića: Svoj na svome

sevcenko-izabrane-pjesmeTaras Ševčenko, Izabrane pjesme, Matica hrvatska, Zagreb, 2014.

O domovini su mnogi pjevali. Među njima zacijelo se ističe Taras Ševčenko. No, nisu nam puno o njemu govorili, iako ga je u hrvatsku javnost uveo još August Šenoa. Bojali su se da nas ne zarazi tom nepatvorenom ljubavlju prema svome domu.

Naizgled sve je bilo protiv njega. Rodio se 1816. u siromašnoj glinenoj kućici u obitelji od 6 djece. Uskoro im umiru i otac i majka te se moraju snalaziti. Taras umjesto da ide u školu ide zarađivati i postaje kmet. Međutim, darove koje mu je Bog dao ne odbacuje od sebe. Uspijeva naučiti čitati i pisati te se počinje baviti i slikarstvom što ga je izvuklo iz kmetskog položaja. Ali zbog svoga pisanja zapinje za oko carskoj vlasti te desetak godina provodi po tamnicama. Umire ne navršivši ni 50 godina.

Knjigozori Miljenka Stojića: Varijacije idile

biti-viktorMiljenka Koštro, Biti Viktor, Imotska krajina, Imotski, 2016.

More, planina, pitomo mjesto. Ljepota. Ali to je samo razglednica s nekog od ljetovanja. Ispod buja život u svim svojim meandrima.

Miljenka Koštro to zna i ovim svojim romanom grabi duboko ispod kože jednoga trenutnog hrvatskog mjesta. Ona ga naziva Zlatinac, a mi mu možemo dati neko drugo ime jer se iste stvari događaju i u različitim krajevima.

Knjigozori Miljenka Stojića: Doma

povratakAdolf Polegubić, Povratak, DHK, Zagreb, 2014.

Prva Polegubićeva zbirka nosila je naslov Pripadati i objelodanjena je 1988. u hudo jugokomunističko vrijeme. Dotle se mnogoštošta promijenilo, pa i sam pjesnik, ali na bolje unatoč rastepenosti po bijelom svijetu. Ova zbirka izabranih pjesama to bjelodano dokazuje.

Ne znam zbog čega ga znaju nazivati katoličkim pjesnikom. Kao da pjesništvo nije samo pjesništvo i ništa više. Teme koje obrađuje nešto su posve drugo. A kod Polegubića ima i katoličkog sadržaja i onoga općeljudskog. Jedno se s drugim ispreplelo i teško ga je odjeljivati, ako je to uopće potrebno.

Knjigozori Miljenka Stojića: Za svoj dom

markus-58Damir Markuš – Kutina, 58, UBSDRHL, Hrvatski Leskovac, 2015.

Povijest se tih dana nesmiljeno pisala. Možeš biti junak ili nitkov do kraja života. Damir Markuš – Kutina i slični znali su što im je raditi. Kad je Domovinski rat pokucao na vrata, spremno su se odazvali. Nisu bili profesionalni vojnici, nisu imali oružja, ali su imali srce. Ono je kucalo za svoj dom.

Knjigozori Miljenka Stojića: Mojom stranom ulice

bili-smo-istok-i-zapadDunja Detoni-Dujmić, Bili smo istok i zapad, DHK, Zagreb, 2014.

Zanimljiva je ova zbirka pjesama Dunje Detoni-Dujmić. Angažirana i suvremena, razigrana i tako ozbiljna. Suočava nas s društvom oko nas, onim bivšim i sadašnjim, te s nama samima. Kako prolazimo ovom zemljom?

Sad je ovo već peta po redu pjesnikinjina zbirka. Za onu Tiha invazija dobila je i uglednu nagradu Tin Ujević. Riječ je, dakle, o zreloj i priznatoj stvarateljici.

Novi šok - u Hudoj jami moglo bi biti oko 5 000 ubijenih

Nakon Zagreba i u Splitu je, u četvrtak 3. studenoga, u velikoj dvorani Nadbiskupskom sjemeništu, u organizaciji Udruge Benedikt, zbog velikog broja zainteresiranih gledatelja dvaput prikazan dokumentarni film „Huda jama strogo čuvana tajna“ autora i scenarista Roman Leljaka, u 19 i 20 sati.

Knjigozori Miljenka Stojića: Kad nestajemo

plodovi-patnjeMile Klarić, Plodovi patnje, Matica hrvatska, Zadar, 2015.

Nalaziš se u bolnici. Osjećaš naviranje mnogih pitanja, do tada pomno skutrenih u podsvijesti. Nadošli su grki časi. Samo pjesma spašava.

S ovakvim križem na leđima, kako svjedoči i uvodna pjesma Križ, Mile Klarić stvara zbirku pjesama pred nama. Svjestan je da ipak sve mora završiti sretno. A križ, pritišćući/ dariva radost dohvata/ zore obećane (Križ). Potvrđuje to i završnom pjesmom Blagdan Uskrsa. Jednostavno je čovjek u punom smislu te riječi, ali i duhovno biće koje traži smiraj u svome Bogu stvoritelju. Zbog svega toga nije čudno da je zbirku naslovio Plodovi patnje.