Kultura

Prva stručna knjiga o kamenu u Hercegovini

U galeriji kraljice Katarine Kosače Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače održano je predstavljanje prve stručne knjige o kamenu pod nazivom Ukrasni kamen u Hercegovini autora Vinka Bilopavlovića, diplomiranog inženjera geologije.

Mile Pešorda među svjetskim uglednicima

Hrvatski književnik, prevoditelj i nakladnik iz Zagreba Mile Pešorda postao je članom Europske akademije znanosti, umjetnosti i književnosti (AESAL) iz Pariza, koja  uključuje u svom članstvu preko 65 Nobelovaca  i više stotina najprestižnijih znanstvenika, umjetnika, filozofa, vrhunski istraživača u svim granama djelatnosti i pripada najvišoj znanstvenoj kategoriji UNESCO-klasifikacije grupe O.

Knjigozori Miljenka Stojića: Stvarni snovi

stvarni-snoviSlavo Bago, Stvarni snovi, Matica hrvatska, Čitluk, 2017.

Kakve veze ima ovaj roman Ante Bage i američki predsjednik Donald Trump? Naizgled nikakve. Roman je književno djelo, Trump je poduzetnik i političar. O drugim razlikama ne ćemo. Ipak, u svojoj biti oboje slijedi istu nit: izreći sud o stvarnosti kako misliš da ona jest, pa taman na kraju ispalo krivo.

Knjigozori Miljenka Stojića: U praskozorje slobode

AA. VV., fra (don) Franjo Milićević, FRAM-ZIRAL, Mostar, 2016.

fra-franjo-milicevicImali smo i imat ćemo uvijek velikih ljudi. Jedan među njima svakako je fra (don) Franjo Milićević. Unio je u Hercegovinu tiskarstvo, odnosno jačao je njezin katolički i hrvatski duh. Zbog toga je potpuno pogođeno da se je u Mostaru 27. studenoga 2015. u povodu fra (don) Franjine 180. obljetnice rođenja, pod vodstvom fra Ivana Ševe, održao međunarodni znanstveni simpozij. Taj događaj zorno je pokazao da uvijek treba biti uz svoj narod te sudjelovati u njegovu preporađanju kad je to potrebno.

Knjigozori Miljenka Stojića: Bilizi

kalez-koji-vristifra Vendelin Karačić, Kalež koji vrišti, FRAM-ZIRAL, Mostar, 2017.

Nekada je Široki Brijeg bio širok prostornom prazninom. Na mjestu gdje je nikao samostan i crkva nalazilo se groblje (šamatorje), a po okolnim brdima siromašne seoske kućice. Jedino su i fratri i narod bili bogati duhom. Nakon što od Mehmed age Kurta iz Mostara bi kupljeno mjesto za stanište fratara koji su odselili iz Kreševa, sve se promijeni. Rascvjeta se samostan kao grad na gori, rascvjeta se grad Široki Brijeg u njegovu podnožju. I jedan i drugi imali su svoju povijest, ali uvijek povezanu zajedno. To neprestano odjekuje u srcima fratara i pučanstva.

Knjigozori Miljenka Stojića: Ni oni se nisu dali

sarajevska-deklaracijaMile Pešorda, Sarajevska deklaracija o hrvatskome jeziku 1971., Istarski ogranak DHK, Pula, 2016.

U ona huda jugoslavenska vremena u Zagrebu su se usudili oglasiti Deklaracijom o nazivu i položaju hrvatskoga jezika. Bilo je to 17. ožujka 1967., nedugo nakon što je pao Ranković i njegova klika. Kasnije su neki povukli potpis s toga dokumenta. Do Sarajeva je to gibanje stiglo malo kasnije, ali je ipak stiglo. Pojavila se Sarajevska deklaracija o hrvatskome jeziku 28. siječnja 1971. Potpisnici: Vitomir Lukić, Mile Pešorda, Nikola Martić, Veselko Koroman, Mirko Marjanović, Vladimir Pavlović i Stanislav Bašić. Pritisak je bio ogroman, međutim dotični svoga potpisa nisu povukli unatoč tomu što je prohujalo Hrvatsko proljeće i ponovno nastupila jugoslavenska zima.

Knjigozori Miljenka Stojića: Nju su objesili

o-ljudimaMaja Pavelić Runje, O ljudima, o životu u književnom djelu Mile Budaka, Naklada Trpimir, Zagreb, 2017.

Hrvatska književnost ni do dana današnjega nije se uspjela oporaviti od posljedica Drugog svjetskog rata. Mnogi, naime, njezini stvaratelji ostali su zatrpani u kojekakvim rovovima ili jamama, a njihovim preživjelim istomišljenicima onemogućeno je stvaranje. Jugokomunisti su silom kovali novog čovjeka i novu književnost. Pomagale su im u tomu prodane duše. Ostali su se prikrivali ili su se kajali za zablude.

Književni natječaj u spomen na 66 ubijenih hercegovačkih franjevaca

Želeći njegovati spomen na 66 hercegovačkih franjevaca koje su kao nevine tijekom i u poraću Drugog svjetskog rata pobili jugokomunisti, Vicepostulatura postupka mučeništva "Fra Leo Petrović i 65 subraće", u suradnji s Društvom hrvatskih književnika Herceg Bosne, raspisuje nagradni natječaj na temu pobijeni hercegovački franjevci tijekom i u poraću Drugog svjetskog rata za uratke iz: književnosti, glazbe, likovne kulture, povijesti, računalstva, umjetničke fotografije, videa. Natječaj je otvoren za: djecu (pučka škola), mladež (srednja škola), odrasle (studenti i punoljetni).