Kultura

Knjigozori Miljenka Stojića: Blizina u škripcu

od-franje-do-franjeAnita Martinac, Od Franje do Franje, Matica hrvatska, Čitluk – Vinkovci, 2017.

Svaki kraj, pa tako i Hercegovina, posjeduje priču o svojoj ljepoti. Međutim, tek kroz ovaj roman tuđinac, pa i domaći, može zaviriti u predjele hercegovačke duše ili početi shvaćati zbog čega je ljepota tako lijepa. Iznjedrila ju je patnja, kroz duga stoljeća i desetljeća. Ovdje je prikazana samo ona od cara Franje Josipa do predsjednika dr. Tuđmana.

Knjigozori Miljenka Stojića: Zajedno

otkopana-istinaAA. VV., Otkopana istina Širokog Brijega, Matica hrvatska, Široki Brijeg, 2017.

»Pustimo prošlost, okrenimo se budućnosti«, govore nam određeni u posljednje vrijeme. A to su oni koji nikako prežaliti hudo jugoslavensko razdoblje. Hrvatskom, pak, puku u to vrijeme bilo je itekako teško i sada u slobodi, kakvoj takvoj, želi konačno iznijeti na svjetlo dana što se događalo kroz proteklo vrijeme. Potpuno je to u skladu sa svim pravilima povijesne struke, da o nečemu drugome ne govorimo.

Nova knjiga i dokumentarni film Romana Leljaka

Žalosno je da i 72 godine nakon II. svjetskog rata hrvatska historiografija vrvi hrpom laži utemeljenih na komunističkoj ideologiji. Iako postoje mnogobrojna svjedočenja, materijalni dokazi i dokumenti o strahotama komunističkih zločina za vrijeme i nakon II. svjetskog rata prava istina još uvijek nije historiografski prihvaćena.

Knjigozori Miljenka Stojića: Dođite

diplomatske-i-druge-priceMiroslav Međimorec, Diplomatske i druge priče, Naklada Đuretić, Zagreb, 2016.

Kad čovjek samo prelista onako na brzinu ovu knjigu ili je počne čitati bez mrvice informiranja o njoj, učini mu se zbrkanom. Sve bi trebalo biti puno priča, onih književnih, kad tamo sve nekako »nanosi« na publicistiku. No, to je samo naizgled. Čitava knjiga ustvari je jedna velika priča, priča o nama sada, konačno skrasenih u hrvatskoj državi, ali ujedno i nezadovoljnih. Negdje je očito krenulo po zlu.

U Rijeci predstavljeni književnici Martinac i Stojić

Uoči obilježavanja Dana sjećanja na Vukovar i Škabrnju, u prostorijama Državnog arhiva U Rijeci, dvoje književnika branitelja Anita Martinac i Miljenko Stojić svojim posljednjim objavljenim djelima na dostojanstven način paleći svijeće u srcima prisutnih odali su spomen svim žrtvama Domovinskog obrambenog rata i u Drugog svjetskog rata i poraća.

Knjigozori Miljenka Stojića: Otkopajmo istinu

jasenovac-enigma-holokaustaJosip Kljaković-Šantić, Jasenovac – enigma Holokausta, Tkanica, Zagreb, 2016.

U posljednje vrijeme množe se knjige o logoru Jasenovac. Ali sada sa strane onih koji bi htjeli znati točnu istinu, a ne »istinu« skrojenu u ideološke svrhe.

Jednu od takvih knjiga podario nam je i Josip Kljaković-Šantić. Radni vijek provodi u tzv. JNA. Nakon pada Italije otac mu odlazi s partizanima, biva ranjen, ali ni to ne smeta kasnije općinske vlasti u Solinu da prilikom Josipove namjere upisa u Vojnopomorsku akademiju Divulje napišu: »Ne garantiramo za njega jer je iz religiozne obitelji.« Ipak uspio je i osamostaljenjem Hrvatske, pri čemu je pomogao koliko je mogao, počeo se sustavnije baviti navodnim žrtvama u Jasenovcu koje su zapravo stradale na drugim mjestima, kako je zabilježeno na raznim partizanskim spomenicima diljem Dalmacije. I od svega toga nastade ovaj uradak pred nama.

Pred zagrebačkom publikom predstavljen roman "Od Franje do Franje"

U dvorani Hrvatske kulturne zaklade Hrvatsko slovo na književnoj tribini, održanoj  09.studenog 2017., predstavljen je novi romana Od Franje do Franje autorice Anite Martinac. U ispunjenoj dvorani, unotoč brojnim kulturnim i sprotskim sadržajima koji su istog dana održavani u Zagrebu, brojna publika uživala je u vrlo zanimljivom predstavljanju.

Knjigozori Miljenka Stojića: Njihov stijeg

bijeli-pelinMarina Alerić Bebić, Bijeli pelin, Matica hrvatska, Grude, 2016.

Podnaslov jasno kaže o čemu se zapravo radi: zbirka domoljubnih i bogoljubnih pjesama. A unutra se skrilo mnogo toga.

»kad je Ivan odlazio/ još se zora nije bila poljubila ni s danom ni s noći/ mater je dugo na kapiji stala/ ostani još malo sine/ nisam te se nagledala/ a i ćaća još bi sluša/ di si bio šta si kuša/ ima li dušmanskog dima po hrvatskim gradovima« (Kad je Ivan odlazio) Želimo li razumjeti pjesnikinju, ove stihove zacijelo moramo pročitati. Ivan je njezin brat, dragovoljac, što je položio svoj život na oltar domovine. Je li morao poći u taj rat? Je li morao nositi stijeg slobode, dok su neki bili u debeloj hladovini? Je li baš moralo tako biti? Koloplet pitanja, tako sličnih jedno drugome što ruju po utrobi. I kako ne progovoriti pjesmom koja i propitkuje, i odgovara, i tješi...