Kultura

Pogled kroz ključanicu

Što može neupućen čovjek pomisliti kada čuje da će netko predstaviti knjigu nekoga haaškog uznika? Pogotovo ako je književno iskustvo toga čovjeka začeto Gospinim plačem fra Anđela Nuića, a dočeto Razgovorom ugodnim fra Andrije Kačića Miošića?

Knjigozori Miljenka Stojića: U vrtlogu vremena

o-starini-i-sudbiniZdravko Kordić, O starini i sudbini, Općina Grude – Naklada Vlado Vladić, Grude – Zagreb, 2014.

Zdravko Kordić napisao je ovu knjigu zagledan u onu tragičnu nit koja se proteže kroz čitavu našu povijest. Trali su nas i taru nas, ali treba živjeti. Spoznaje to u svom osobnom životu, kako prije Domovinskog rata tako i poslije.

Moramo imati ovo u vidu jer inače ne ćemo znati kako započeti s čitanjem ovoga djela. Donesene su tu različite stvari, i po obliku i po sadržaju. Pisac se hrve i s poviješću i sa životom, ali i s književnim djelima svojih kolega. A nađe se tu i polemika. Jesmo li svi zajedno na pravom tragu ili taj trag ide nekamo u maglu?

Knjigozori Miljenka Stojića: Pogled

omertaNevenka Nekić, Omerta, Naklada Đuretić, Zagreb, 2014.

Domovinski rat vodile su tri strane: Velikosrbi, Međunarodna zajednica i Hrvati. Napadnuti su bili, zna se, ovi posljednji. Tako smo mi mislili i tako je stvarno bilo, ali prikaz je počesto izgledao drukčiji.

U ovom romanu Nevenka Nekić ispisuje naše muke i dvojbe iz devedesetih godina koje su se produžile sve do današnjih dana. Ne mrzi, samo nastoji prodrijeti u srž istine koja je obvijena velom vjere. Napadači je nemaju, napadnuti se njome brane, a oni sa strane dvoje postoji li ona uopće i treba li nam.

Jugoslavenska kultura danas - na primjeru redatelja Rajka Grlića

Dana 7. rujna 2016. "Novi list" objavio je kratku vijest: "Najiščekivaniji hrvatski film godine "Ustav Republike Hrvatske" na uglednom Montreal World Film Festivalu osvojio je Grand Prix Amerike, nagradu za najbolji film, jednoglasnom odlukom žirija, te je osvojio novčanu nagradu od 100.000 američkih dolara.

Knjigozori Miljenka Stojića: Blatnjavi su naši puti

kostino-pismoMiroslav Međimorec, Kostino pismo, AGM, Zagreb, 2014.

On je proslavljeni redatelj i pisac. Naizgled čovjek kojemu je žlica upala u med. Ali nažalost nije tako. Namučio se doći do svega toga. Dvije su mu stvari označile život: režiranje »Svrhe od slobode« na Dubrovačkim igrama 1971. i odlazak u Domovinski rat 1991. Iako mu je predstava doživjela sjajan uspjeh, kazališna vrata bila su mu zalupljena pred nosom. Živnuo jugokomunizam i poklopio ga svojom težinom. Domovinski rat učinio ga je visokim časnikom HV-a, djelatnikom HIS-a, veleposlanikom... Međutim, ponovno su ga se dočepali neojugokomunisti i izbacili naizgled van. Sada je u mirovini, ali se ne predaje, unatoč blatnjavosti puta kojim čovjek treba ići.

Novi roman spisateljice Anite Martinac

Književni ocjenjivači su ocijenili prethodni roman MEDALJON Anite Martinac visokom ocjenom. Autoricu i njezino djelo usporedili su s Dinkom Šimunovićem, Augustom Šenoom, fra Gracianom Raspudićem i Ivanom Aralicom, i njihovim djelima.

Knjigozori Miljenka Stojića: Kamo?

moze-li-skolaNiko Tunjić, Može li škola odgojiti što društvo i obitelj ne mogu?, Salezijanska klasična gimnazija, Rijeka, 2014.

Prilikom doticaja s knjigom pred nama možda je najbolje poći od njezine zadnje rečenice: »Obveza je svih koji rade u školi i na svim razinama obrazovanja da izgrađuju mir i civilizaciju ljubavi.« (174.) Te su riječi temeljene na onome što je govorio papa sv. Ivan Pavao II. Danas bi neki posve nešto drugo, iako prisežu na ovakve i slične riječi. Umjesto da ih vodi ljubav prema istini, njih vodi ideološka zaslijepljenost.