Kultura

Knjigozori Miljenka Stojića: Drag gost ili...

islam-na-zapaduSamir Khalil Samir, Islam na Zapadu, Veritas, Zagreb, 2015.

Valovi arapskih izbjeglica, većinom muslimana, zapljuskuju obale Zapada. Jedni bi im širom rastvorili vrata, drugi traže malo više opreznosti, pitajući se usput zbog čega ne odlaze u bogate arapske zemlje, među svoje. Bilo kako bilo, islam je među nama, ali ne samo od ovih zadnjih dana. I sa svim tim skopčan je pojam terorizma. Pisac otvoreno, ali s poštovanjem, prilazi ovim temama i uvodi nas u zanimljiv način razmišljanja i postupanja.

Samir Khalil Samir isusovac je, rođen u Kairu 1938., a danas je priznati stručnjak za islam i orijentalistiku. Kao takav predavač je na Papinskome orijentalnome zavodu u Rimu te ravnatelj Međunarodne udruge za arapske kršćanske studije. Redoviti je i gost-predavač na više akademskih institucija u Europi i SAD-u. Očito je da je dobro upoznat s temom o kojoj razglaba u knjizi.

Cogito, (J)ergo vić – lik i djelo u tri čina

Došlo je do toga da Kajin naziva Jergovića kukavicom koja nije bila spremna braniti svoj dom, odnosno proziva ga zbog ne-domobranstva, što je istovjetno tomu da Mao Zedong (sjetite se Kajinove parole na pretprethodnim predsjedničkim izborima) kritizira Tita (Hrvat opčinjen Jugoslavijom, dakle Jergović) jer nije stao u obranu komunizma!

Knjigozori Miljenka Stojića: Neslomljivi

tko-mi-zabranjuje-kolumneTihomir Dujmović, Tko mi zabranjuje kolumne?, Kružić, Zagreb, 2013.

Tihomir Dujmović je poznati kolumnist, znamo to dobro. Međutim, ne znamo baš previše da su mu zabranjivali, i još mu zabranjuju, objavljivati napisano. Čini to trenutna neokomunistička vlast i njihovi epigoni. Ništa to nije neobično. Nakon Drugog svjetskog rata jugokomunistička vlast likvidirala je 38 novinara, 100 njih je protjerala, 102 su dobila zabranu pisanja, više od 50 ih je promijenilo zanat, a samo ih je 27 dobilo dopuštenje da i dalje nastavi pisati. Dujmović je »pretjerao« kad je u jednoj svojoj kolumni otkrio kako su jugokomunisti nakon rata na sljemenu 1945. likvidirali dva razreda srednje škole, metkom u čelo. Ovaj put nije to bila Slobodna Dalmacija nego Večernji list.

Knjigozori Miljenka Stojića: U srž

nametnicka-kulturaDamir Pešorda, Nametnička kultura, Interpublic, Zagreb, 2014.

Danas, nažalost, mnogi pišu kolumne. I onda to na kraju stave u knjigu. A bolje bi bilo da se ništa od toga nije dogodilo. No, u Pešordinom slučaju vrijedi posve suprotno. Isplati ga se čitati u medijima, isplati ga se čitati »sabranog« u knjizi.

U predgovoru je navedeno da su tekstovi pred nama nastajali tijekom posljednjih godina i da su mahom objavljeni u Hrvatskom tjedniku i u Hrvatskom slovu. Ipak, Pešorda je ubacio i neke druge zgusnjujući na taj način sadržaj knjige, odnosno čineći ga više cjelinom.

Knjigozori Miljenka Stojića: O drugima s dostojanstvom

vijenac-odabranihLjerka Car Matutinović, Vijenac odabranih, Biakova, Zagreb, 2013.

Tekstovi pred nama izlazili su u Vijencu u dužem razdoblju, 2005. - 2013. Ipak, nisu zastarjeli jer su pisani vrsnom rukom.

Ljerka Car Matutinović ovdje nam je zapravo predstavila svoj pogled na književnost. Zanesena je njezinim humanističkim poslanjem pa tako doživljuje i druge stvaratelje. Tu nit, naime, uporno traži u njihovim djelima. Na taj način uspijeva biti dostojanstvena, osoba koja zna koje je njezino poslanje. Ne vrijeđa druge nastojeći im utjerati u glavu svoj svjetonazor, nego njihovo bogatstvo iznosi pred naše oči. Vidimo da smo zapravo jedna zajednica, samo svatko na svome mjestu.

Knjigozori Miljenka Stojića: Kriške naše vedrine

u-sjenama-ravniceAleksa Kokić, U sjenama ravnice, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, 2013.

I njemu je bilo samo 27 godina kada je umro. Za razliku od A. B. Šimića nije tako poznat, ali to ne znači da je manje nadaren. Pisao je oboružan dubokom vjerom u Boga, kao čovjek i kao svećenik, i zbog toga je morao u zapećak.

Ali da se ne zamaramo tim stvarima, radije zaronimo mrvicu u njegovo more. Onaj tko nije nikada bio na bunjevačkim salašima, zavoljet će ih nakon što pročita Kokićeve pjesme. Kriške su to vedrine koja isijava čak i onda kada je život opor i težak. Pjesnik njima poručuje da nismo slučajno na ovoj zemlji, da nas tamo gore čeka dobri Bog. No, naš hod treba biti dostojanstven, izgraditi nam je se u prave pripadnike svoga naroda i svoje vjere. Tek kao takvi moći ćemo razumjeti i druge. Na ovaj način izbjegao je zamku da ga proglase zavičajnim pjesnikom kojemu ne treba davati previše pozornosti. A mi smo dobili onoga kome možemo vjerovati.

Knjigozori Miljenka Stojića: Ne će valjda?

240-danaJadranko Dadić, 240 dana tame bugojanskog logora, Vlastita naklada, Posušje, 2013.

Domovinski rat iznjedrio je nepoznate junake i nova savezništva. Više ništa nije isto kao prije.

Jadranko Dadić tipični je predstavnik svoje sredine, one bosanske, miješane. Zna tko je i što je, ali se nada da te razlike ne će biti okidač za razbucavanje svega onoga što ih veže. Ta zajedno su išli u školu, zajedno odrastali, zajedno odlazili s ovoga svijeta. I pogriješio je.

Knjigozori Miljenka Stojića: Molitva u hodu

citajuci-augustinaAndrija Vučemil, Čitajući Augustina, Rinaz, Rijeka, 2013.

Kada neki naši nadobudni intelektualci žele ispasti pametni, onda neizostavno navode što su ili što trenutačno čitaju. Vučemil jest intelektualac, ali nije nadobudan unatoč tome što je temu svoga čitanja čak stavio u naslov. Sv. Augustin u trenutno prevladavajućem javnom mnijenju ne donosi mu pohvale, nego pokude i zna on to dobro. Onima drugima njihovo čitanje donosi pohvale jer nisu skrenuli s crte. Gdje je tu intelektualna sloboda odgovorimo sami.

Drugo što odlikuje Vučemila naspram nadobudnih jest da njegovo razmišljanje ima itekako duboku poruku, poruku koja nam kaže kako lakše proživjeti ovaj život ovakav kakav je. I da više ne navodimo one druge, nadobudne, recimo da toga kod njih nema, oni životare.

Novi roman fra Šimuna Šite Ćorića

Novi roman fra Šimuna Šite Ćorića "Izgleda, drugoga puta nije bilo - Roman iz novije europske povijesti" objavljen je u nakladi Glasa Koncila u biblioteci "Romani" koja objavljuje romane hrvatskih književnika koji promiču kršćanske vrijednosti u univerzalnom smislu.