Kultura

Knjigozori Miljenka Stojića: U glavu

smrad-trulih-lesinaIvan Aralica, Smrad trulih lešina, Despot infinitus, Zagreb, 2014.

I ova je, kao i mnoge druge Araličine knjige, uzburkala ustajale vode. Dotični se usudio dirnuti u močvaru koja nas okružuje. Na prvi pogled radi se o ljudima, a zapravo se radi o političkom mentalitetu i doktrini. To su te lešine koje su trule i koje smrde. Sve je zapravo nastalo na temelju njegova teksta iz Večernjeg lista »Uzroci, tijek i lijek hrvatskog postkomunističkog ideološkog kaosa«. Pobudio je veliko zanimanje pa se Aralica potrudio još ga raščlaniti i tako dodatno pročistiti naše okružje.

Knjigozori Miljenka Stojića: Strana

alka-u-politiciIvan Kozlica, Alka u politici, politika u Alki, Kulturno društvo – Hrvatski centar za ratne žrtve, Trilj – Zagreb, 2014.

Mnogi se diče Sinjskom alkom, što ne znači da je sve oko nje mirno. Naprotiv.

Kozlica se usudio napisati izvrsnu knjigu na ovu temu, ali to mu određeni ne će oprostiti iz raznoraznih razloga. Radi se zapravo o strani, dan-danas. Kamo Alka pripada?

Knjigozori Miljenka Stojića: Pročišćenje

kristo-udba-udruzenjaJure Krišto, Partija, Udba i svećenička udruženja, HKZ-Hrvatsko slovo, Zagreb, 2014.

Jugokomunisti nisu samo nastojali okrenuti za sobom puk, nego i pobijediti Crkvu. Predmnijevali su da je bez te pobjede uzaludan svaki njihov napor. Znamo to i više-manje smo u tome suglasni. Međutim, koliko smo suglasni u tome da su jugokomunisti zaista obilježili neka crkvena razdoblja i neke crkvene ljude? Puno je to teže pitanje i djelomično na njega pokušava odgovoriti dr. Krišto u ovoj knjizi. Činio je to i prije pa su ga napali, te stoga ova knjiga ima i mrvicu polemičkog naboja u sebi. A što je to Krišto nezgodnog dotaknuo? Svećenička udruženja. Za jedne nužna pojava u danom povijesnom trenutku, za druge kolaboracionizam. Odmah priznajmo da nije na to lako odgovoriti do dana današnjega, iako Krišto naginje drugom stavu. Bit će još potrebno istraživanja i raspetljavanja povijesnih činjenica da bi se barem približilo srži stvari.

Knjigozori Miljenka Stojića: Kamen po kamen slažem

sedam-velikih-biblijskih-poemaDrago Čondrić, Sedam velikih biblijskih poema, Naklada Bošković, Split, 2015.

Iako se javio skroz kasno, gledajući suhi životopis, o Dragi Čondriću ne treba trošiti riječi. Pjesnik pa gotovo. Dokazuje to i ovim djelom.

U naslovu je sve rečeno, iako mi se čini da bi bilo bolje da je to podnaslov, što naravno ne umanjuje njegov pjesnički doseg. Nijanse zanatskog dijela posla.

Knjigozori Miljenka Stojića: Drag gost ili...

islam-na-zapaduSamir Khalil Samir, Islam na Zapadu, Veritas, Zagreb, 2015.

Valovi arapskih izbjeglica, većinom muslimana, zapljuskuju obale Zapada. Jedni bi im širom rastvorili vrata, drugi traže malo više opreznosti, pitajući se usput zbog čega ne odlaze u bogate arapske zemlje, među svoje. Bilo kako bilo, islam je među nama, ali ne samo od ovih zadnjih dana. I sa svim tim skopčan je pojam terorizma. Pisac otvoreno, ali s poštovanjem, prilazi ovim temama i uvodi nas u zanimljiv način razmišljanja i postupanja.

Samir Khalil Samir isusovac je, rođen u Kairu 1938., a danas je priznati stručnjak za islam i orijentalistiku. Kao takav predavač je na Papinskome orijentalnome zavodu u Rimu te ravnatelj Međunarodne udruge za arapske kršćanske studije. Redoviti je i gost-predavač na više akademskih institucija u Europi i SAD-u. Očito je da je dobro upoznat s temom o kojoj razglaba u knjizi.

Cogito, (J)ergo vić – lik i djelo u tri čina

Došlo je do toga da Kajin naziva Jergovića kukavicom koja nije bila spremna braniti svoj dom, odnosno proziva ga zbog ne-domobranstva, što je istovjetno tomu da Mao Zedong (sjetite se Kajinove parole na pretprethodnim predsjedničkim izborima) kritizira Tita (Hrvat opčinjen Jugoslavijom, dakle Jergović) jer nije stao u obranu komunizma!

Knjigozori Miljenka Stojića: Neslomljivi

tko-mi-zabranjuje-kolumneTihomir Dujmović, Tko mi zabranjuje kolumne?, Kružić, Zagreb, 2013.

Tihomir Dujmović je poznati kolumnist, znamo to dobro. Međutim, ne znamo baš previše da su mu zabranjivali, i još mu zabranjuju, objavljivati napisano. Čini to trenutna neokomunistička vlast i njihovi epigoni. Ništa to nije neobično. Nakon Drugog svjetskog rata jugokomunistička vlast likvidirala je 38 novinara, 100 njih je protjerala, 102 su dobila zabranu pisanja, više od 50 ih je promijenilo zanat, a samo ih je 27 dobilo dopuštenje da i dalje nastavi pisati. Dujmović je »pretjerao« kad je u jednoj svojoj kolumni otkrio kako su jugokomunisti nakon rata na sljemenu 1945. likvidirali dva razreda srednje škole, metkom u čelo. Ovaj put nije to bila Slobodna Dalmacija nego Večernji list.