Knjigozori

Knjigozori Miljenka Stojića: U ime koga?

medaljonAnita Martinac, Medaljon, Matica hrvatska, Čitluk, 2015.

Škripari. Humska zemlja dobro zna o čemu se radi, ostali ih poznaju kao križare, kamišare ili odmetničku bandu. Neopredijeljenih gotova da i nema, dan danas, nakon mnogo desetljeća. Još peku suze ucviljenih, još se pristalice jugokomunizma pjene. Ipak, književnih djela o ovoj epskoj tematici jednostavno gotovo da nema. Za vrijeme jugokomunizma govorili su uglavnom o njima novinarski ili u naporu njihove paradigme reinterpretacije povijesti, za vrijeme, nazovimo, demokracije još se uglavnom čeka na konačnu ocjenu tih revolucionarnih skupina pa da se onda krene u umjetničko stvaranje. Anita Martinac ništa ne čeka, ali ništa i ne prejudicira. Ona samo iznosi na vidjelo kako je sve doživio puk, onaj koji je to nosio na svojim plećima. Čitajući roman spoznat ćemo da mu nije nimalo bilo lako.

Split: Predstavljen roman Medaljon

Roman Medaljon Anite Martinac, objavljen u nakladi Ogranka Matice hrvatske Čitluk, predstavljen je u srijedu, 3. lipnja, u prepunoj dvorani Dominikanskog samostana u Splitu, u organizaciji Hrvatske udruge Benedikt.

Benjamin Tolić: Medaljon Anite Martinac

Medaljon je Anite Martinac roman o škriparima. Nije „prvi“, kako piše u podnaslovu, ali roman jest, iako se ponetko ni s time ne će složiti. I to vrlo neobičan roman. Objavljen je ove godine u nakladi Ogranka Matice Hrvatske u Čitluku.

Knjigozori Miljenka Stojića: Toplinom i bistrinom đačkoga srca

istina-o-ubijenoj-gimnazijiJozo Tomašević – Koška, Istina o ubijenoj gimnaziji, Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće – Naklada K. Krešimir, Široki Brijeg – Zagreb, 2010.

Jugokomunisti osvajaju Široki Brijeg 7. veljače, ili 7. februara kako su govorili, 1945. Samo mjesto preimenovaše u Lišticu i dotični dan počeše slaviti kao njegov »dan oslobođenja«. No, mnogi to tako ne doživješe. Među njima i đaci glasovite Franjevačke klasične gimnazije. U knjizi pred nama oni o tome zorno svjedoče. Izložili su te uspomene nakon dugih godina, 1993. Ipak, sve im je ostalo u živom sjećanju, jer im jugokomunisti gimnaziju nisu obnovili, nego su je ubili. Kolikogod đaci ne voljeli tijekom učenja svoja učilišta vrlo brzo shvate da su ih ona pripremila za život. Nije drukčije bilo ni na Širokom Brijegu. Izlazeći na slobodu prema Mostaru kroz Žovnicu s opkoljenog Širokog Brijega činilo im se da su nevolje iza njih. Otvarao im se život, a oni su pjevali: »Zbogom ostaj, mala Mostarko...« Stigavši u Zagreb postaše časnički pitomci. No, države nestade i oni krenuše prema Bleiburgu. Njih 27, učenici VIII. r. Poče se pisati neka druga povijest.

U Zagrebu predstavljen roman "Medaljon"

U prostorijama Hrvatskog slova u petak navečer zagrebačka je publika bila u prigodi nazočiti nesvakidašnjem kulturnom događaju. Riječ je o predstavljanju romana Medaljon, proznog prvijenca mostarske književnice Anite Marinac.

Knjigozori Miljenka Stojića: Ispitivač sjena

nemir-tisineMate Grbavac, Nemir tišine, Naklada DHK HB, Mostar, 2012.

Nimalo pretenciozno, ali zato srcu ugodno. To je ova zbirka pjesama pred nama. Njezin tvorac ide svijetom, promatra što se zbiva i baš ga briga hoće li drugi zapljeskati načinu kako je nešto zamijetio.

Knjigozori: Miljenka Stojića: I njih su proganjali

iskusenja-bosne-srebrneMarijan Karaula, Iskušenja Bosne Srebrne. Stradanja bosanskih franjevaca 1944. 1985., Synopsis – Svjetlo riječi, Zagreb – Sarajevo, 2014.

Pred nama je kompendij o stradanju provincije Bosne Srebrne u Drugom svjetskom ratu, poraću i svim onim hudim godinama jugokomunizma. Djelo je veliko ne samo svojim obujmom i stranicama, nego svojim sadržajem. Karaula se potrudio iznijeti golu istinu o tim apokaliptičnim vremenima na svjetlo dana. Učinio je to miroljubivo, s ljubavlju prema činjenicama. Na taj je način postigao da će knjigu čitati i oni koji bi je zbog očitog jugokomunističkog zločina jednostavno preskočili.

Knjigozori Miljenka Stojića: Nauzgor

lovac-na-generalaMiroslav Međimorec, Lovac na generala, Naklada Bošković, Split, 2013.

Okidač je bio 3. »januara« 2000. Hrvatski puk je, ako je, doveo na vlast one iz starog sustava, prebojene jugokomuniste. A oni su mu se strašno osvetili. Počistili su s mjesta za odlučivanje mnogobrojne koji su na svojim plećima iznijeli krvavi Domovinski rat. Nakon toga dođe Sanader. Izgledalo je da se hrvatska povijest vraća svom prirodnom tijeku. Međutim uzalud. Dotični se podčini »višim interesima« pa tako stvarno započe lov na odbjeglog hrvatskog generala Antu Gotovinu.

Nije ovo čitava tematika Međimurčeva romana, tek njegova okosnica. A oko nje nabijeno je mnogo toga što ne bi tako davno, ma jučer. Međimorec počesto govori o stvarnim događajima, stvarnim ljudima, tkajući ih u svoje pripovijedanje da bi nam pokazao što nam se zapravo događa.

Knjigozori Miljenka Stojića: Sadašnjost u prošlosti

u-nebo-zagledanidr. fra Častimir Majić, U nebo zagledani, Vicepostulatura postupka mučeništva »Fra Leo Petrović i 65 subraće« - Gral, Široki Brijeg – Zagreb, 2012.

Drugi svjetski rat pozobao je ništa manje nego 66 članova Hercegovačke franjevačke provincije. Samo su jednoga jugokomunisti sudili, fra Radoslava Glavaša, zajedno s drugih 57 za pola sata. Naravno, bila im je dodijeljena smrt. To jasno kaže da hercegovački franjevci nisu bili krivi, ali jesu oni. Uspostavili su sustav koji je trao sve pred sobom. Do pada jugokomunizma 90-ak hercegovačkih franjevaca okusilo je tamnicu, 3 su umrla zbog tamničkih muka, mnogi su zbog njih ostali trajno narušena zdravlja. A trpjeli su i ostali. Fra Častimir Majić, pisac ove knjige, osuđen je tako na izgnanstvo. Nalazio se u inozemstvu tijekom Drugog svjetskog rata i na njegovu kraju pa se nije smio vratiti nazad. Nakon dva doktorata dospio je u SAD i tamo ostao do danas. Bilo je još takvih. Hercegovačka franjevačka provincija u svibnju 1944. imala je 231 svečanozavjetovana člana i njima, podrazumijeva se, slobodno raspolagala. Međutim, u svibnju 1945. ima ih na raspolaganju samo 61, a u svibnju 1946. točno 66. Znakovito. Da zaključimo: trećina je bila ubijena, trećina se nije smjela vratiti iz inozemstva, trećina je ostala pod jugokomunističkom čizmom u domovini. Sve te silnice sadržane su u ovoj knjizi neprestano probijajući iz njezinih redaka.