Knjigozori

Knjigozori Miljenka Stojića: U vrtlogu

pitanje-citateljuAnđelko Vuletić, Pitanje čitatelju, DHK, Zagreb, 2013.

Anđelko Vuletić, između ostaloga, poznati je hrvatski romanopisac. S pravom. I ovdje nastavlja taj niz, romanom propitkivanja o našem ljudskom ponašanju.

Slijed događaja započeo je vraćanjem glavnog lika od liječnika. Pluća otkazuju. Bori se sam sa sobom. Uputio se pješice da bi možda nekoga sreo, s njim porazgovarao. Uzalud. Svatko žuri za svojim poslom, pa tako i poznanici. Nema ništa ni u poštanskom pretincu. Kad se bolje zagledao, primijetio je neku neuglednu ceduljicu. Pisalo je: »Ubij se sam da te ja ne ubijem!« I pokrenuo se slijed događaja.

Knjigozori Miljenka Stojića: Dotičem ti postojanje

golgoto-moj-placuRoko Dobra, Golgoto, moj plaču, Vlastita naklada, Zadar, 2015.

Tamo negdje u dubokom Srednjem vijeku rodili su se soneti i ubrzo zagospodarili pjesničkim nebom. Bilo je to vrijeme kad su se Sv. Franjo i drugi borili za brata čovjeka, shvaćali da iskvarenost bogatstva i bogataša dovodi svijet u opasnost. Zbog toga su pozivali na siromaštvo, ono smisleno, okrenutost prema Bogu u sebi i okrenutost prema svijetu oko sebe. Ali, puno toga ne bi tako. Zabljesnu prosvjetiteljstvo i mrak posta gušći. Umjesto o gradnji progovori se o razgradnji. I bi to nešto veliko, suvremeno. Kao one rebatinke na obijesnoj mladeži. Tek ih kupili, a već su isprane i rasparane. Diče se time jer tako se sada nosi. Primijenimo li sada ovu društvenu stvarnost na Roka Dobru onda možemo reći da je dalek od nje, ali je tako suvremen. Dubinski je progovorio o sebi, o svijetu oko sebe, a okanio se ispraznih teorija i stavova o hermetizmu, moderni, postmoderni...

Knjigozori Miljenka Stojića: Toplina srca

izvori-i-poticajiBranko Pilaš, Izvori i poticaji, Vlastita naklada, Zagreb, 2013.

Djeci se ne može prići bilo kako. Treba imati otvoreno srce i govoriti im po istini.

Branko Pilaš odavno sve to zna. Zbog toga je u stanju napisati zanimljivu, dobrodošlu knjigu, ne samo za djecu nego i za odrasle.

Ova pred nama pojavila se nakon knjiga Raspršenim vrelima književnih djela i Ljepotom maštanja i stvaranja. U tim dvjema htio nam je predstaviti književnike koji su stvarali zapažena djela, ali nam predstaviti i one vrsne koji tek dolaze. Nešto slično čini i u ovoj.

U Chicagu predstavljene tri knjige profesora dr. Ante Čuvala

Komunizam nas je otjerao do krajeva zemlje. Istjerao iz zemlje koju volimo i natopio krvlju nevinih hrvatskih mučenika. Koliko logora i križnih putova! Koliko neispričanih životnih sudbina! Koliko obiteljskih tragedija i čežnji ostvarenih samo u snovima! Koliko generacija nestalih, nezapisanih!

Knjigozori Miljenka Stojića: Na dohvat ruke

neretvanski-dobnikLjubo Krmek, Neretvanski dobnik, HKZ-Hrvatsko slovo, Zagreb, 2013.

Pisati o sebi, o svome, u ovo suvremeno vrijeme kao da nije pristojno. Frankfurtska nas je škola prevarila da treba biti internacionalac, bez da prije toga učvrstiš svoje korijene. Ali Ljubo Krmek nije takav. On zadire u bilo svoga naroda, da bi na taj način shvatio i prihvatio sve druge narode.

Knjigozori Miljenka Stojića: Naš čovik

bunjevacki-put-krizaTomislav Žigmanov, Bunjevački Put križa, Katolički institut za kulturu, povijest i duhovnost »Ivan Antunović«, Subotica, 2013.

Bunjevci su odnekle doselili u Vojvodinu. Povijest više-manje drži da je to bilo iz Hercegovine, s rijeke Bune, pa su tako i dobili svoje današnje ime. Naravno, oni su Hrvati, jedino to neki u Srbiji ne žele priznati pa bi od njih stvarali posebnu naciju. Ali da sada ne idemo u to.