Knjigozori

Knjigozori Miljenka Stojića: Prst u rani

ilija-u-jeruzalemuMichael D. O'Brien, Posljednja vremena. Ilija u Jeruzalemu, Verbum, Split, 2015.

U kakvim vremenima živimo? I što činimo u takvim vremenima? Na temelju ovih pitanja Michael D. O'Brien satkao je roman Posljednja vremena. Pred nama je njegov drugi dio.

Recimo odmah da ovo nije roman fikcije u punom smislu toga pojma, kako će ga neki nazvati. Radnja se događa u sadašnjosti, na stvarnim mjestima, protkana je stvarnim događajima. Pisac na svoj način odčitava tu stvarnost oko nas i priprema nas za buduće događaje. Koliko je u pravu?

Knjigozori Miljenka Stojića: Walter 7,65 mm

macelj-1945Damir Borovčak, Macelj 1945., Udruga Macelj 1945., Zagreb – Đurmanec, 2015.

U prelijepoj Maceljskoj šumi u poraću je ubijeno oko 13.000 Hrvata. Slučajno? Ma daj! Nažalost, to je samo jedna od postaja hrvatskog križnog puta. Fotomonografija pred nama već na prvoj stranici donosi te postaje u sjevernoj Hrvatskoj, a bilo ih je čitavom Hrvatskom, BiH, te ostatkom negdašnje Jugoslavije. Naredbodavac je jasan: Josip Broz Tito. Da je zločinac, ne govori to samo ova fotomonografija, nego i svjetska historiografija koja ga stavlja na 10. mjesto najvećih ubojica 20. st.

Knjigozori Miljenka Stojića: Može to i ovako

Aaron Kheriaty, Pobijedite depresiju snagom vjere, Verbum, Split, 2014.

pobijedite-depresijuTrenutno nam je u podsvijesti da psihijatrija i religija nemaju što raditi jedno s drugim. Nesporazum su izazvali prvaci psihijatrije i psihoanalize kao što je Sigmund Freud. No, to je pogrješno. Znanost i religija ne vode nikakav rat, naprotiv. Nakon što se kršćanstvo raširilo na Zapadu niknula je znanost. Prosvjetiteljstvo je uzalud počelo nijekati tu činjenicu.

Knjigozori Miljenka Stojića: Tragač

zivjeti-u-knjizevnostiDubravko Jelčić, Živjeti u književnosti, DHK, Zagreb, 2013.

Dubravka Jelčića poznajemo kao čovjeka koji je objavio četrdesetak knjiga književnog, znanstveno-kritičnog, povijesno-političkog i političko-publicističkog sadržaja. Svoju vrsnost pokazuje i ovom knjigom.

Predstavlja nam kritičko-memoarske eseje, glose i paljetke o dvanaestorici hrvatskih književnika koje iz raznih razloga do sada nije uvrstio u objelodanjene knjige. To su: A. G. Matoš, Tin Ujević, Miroslav Krleža, August Cesarec, Dragutin Tadijanović, Petar Šegedin, Marijan Matković, Ivo Frangeš, Matko Peić, Miroslav Vaupotić, Vlatko Pavletić i Ivan Aralica. Pisci su to o kojima se pisalo i piše, koje smo čitali ako ništa drugo a ono u lektiri.

Knjigozori Miljenka Stojića: Ovo nisu priče za laku noć

komunisticke-priceIvan Grljušić, Komunističke priče, Istarski ogranak DHK, Pula, 2013.

U hrvatskoj književnosti još uvijek nisu česte ovakve knjige. Književnici se očito boje, ma koliko to ružno zvučalo. A tako imaju o čemu pisati.

Grljušić spada u red onih književnika kojega nije briga za trenutno prevladavajuću struju u književnosti. On ide svojim putem. I zbog toga nije mogao preskočiti komunističko vrijeme, ovdje kod nas i u inozemstvu. Obilježilo je povijest, zavilo u crno mnoge obitelji. Naravno da tako nije trebalo biti. No, ljudi su bili slabi.