Knjigozori

Knjigozori Miljenka Stojića: Pozadina

suprotivaJosip Jović, Suprotiva, Vlastita naklada, Split, 2014.

U rukama nam je djelo sastavljeno od dvije knjige. Ona druga ima naslov Memento. Kako god ga okreneš, dočeka te jedna. Mogli bismo reći svejedno koja, jer iako su međusobno različite zapravo ne mogu jedna bez druge. Barem u Jovićevom životu.

Recimo najprije koju riječ o knjizi Memento, sjećanju prošlih dana i vremena. Podnaslov je »Kratka povijest hrvatskog mučeništva«. Jović govori o Petru Svačiću, Stjepanu Tomaševiću, Zrinskom i Frankopanu te o Stjepanu Radiću. Jugokomunisti nam o njima nisu govorili, ali Domovinski rat iznjedri drukčija vremena. Nakon svega dolazi napis »Na kraju Golgote«. On povijest veže s današnjim vremenima, pokušava odgonetnuti zbog čega je tako bilo kako je bilo.

Knjigozori Miljenka Stojića: Gdje je problem?

doktrina-i-moc-masonerijeMladen Lojkić, Doktrina i moć masonerije, Vlastita naklada, Zagreb, 2015.

Svjedoci smo da danas više nego ikada prije čovjek lagodno živi. Namrijele su mu to velike spoznaje kroz povijest. Ali!

Mladen Lojkić jedan je od onih koji se ne zadovoljavaju dječjim divljenjem suvremenoj šarenoj zbiljnosti. Svojim pogledom pokušava prodrijeti iza pozornice i otkriti što se zapravo događa. Na takvo nešto nije se spremao svojim školovanjem, nego je jednostavno jednoga dana počeo slijediti zov svoje nepotkupljive nutrine. I podario nam 9 knjiga, prepunih drukčijih spoznaja od onih na kakve smo do sada naučili. Ovom knjigom, 10.-om, želi sažeti sve te novootkrivene stvari i stavove da bismo laganije shvatili tijek događanja oko nas.

Knjigozori Miljenka Stojića: I poče

smrtonosna-paucinaMiroslav Mikuljan, Smrtonosna paučina, Naklada Đuretić, Zagreb, 2014.

Domovinski rat. Raslojavanje među Hrvatima. Mikuljan se priključuje onima koji odlaze braniti domovinu. S kamerom u ruci. Profesionalno. Neumorno snima stradanje svoga naroda nastojeći svijetu otvoriti oči. Negdje u Slavoniji zasula ga je nekakva paučina što su je po ljudima i okolišu bacali zrakoplovi tzv. JNA. Ubrzo se razbolio, teško.

Knjigozori Miljenka Stojića: Život u šaci

zivot-na-tri-kontinentaIvan Slobodan Grbavac, Život na tri kontinenta, Vlastita naklada, Grab – Canberra – Los Angeles, 2015.

Zanimljiva je ovo knjiga. Skroz. Slučajno je dobih u ruke. Najavila mi se u posjet meni do tada nepoznata skupina ljudi. Oni su čuli za moj rad pa... Ma može, samo dođite, kako ne. Na polasku im darovah nešto knjiga. Jedan, pak, od njih, kojega su mi predstavili kao Ivana i o kome su mi kratko nešto rekli, za uzvrat mi darova neku debelu knjigu. Monografiju o svojoj obitelji. Pomislih: u tuđini proradili osjećaji pa čovjek poželje ostaviti spomenik onima od kojih je potekao. Tipično za iseljenike. Ali se prilično prevarih.

Knjigozori Miljenka Stojića: U sjeni batine

hvo-u-obrani-sarajevaSlavko Zelić, HVO u obrani Sarajeva 1992. 1993., HMDCDR – HDCDR u BiH, Zagreb – Mostar, 2014.

Hrvata u Sarajevu trenutno nema velik broj, ali ih je na početku Domovinskog rata bilo dovoljno da stupe u prve redove borbe za slobodu Sarajeva, posredno time i Herceg Bosne, BiH. Knjiga pred nama bjelodano to dokazuje.

Knjigozori Miljenka Stojića: Isti rukopis

seksualna-sabotazaJudith A. Reisman, Seksualno sabotaža, Naklada Benedikta, Zagreb, 2014.

Svjedoci smo da su nekakva nova ljudska prava nahrupila u ovaj naš svijet. I što više nahrupljuju sve nam je gore. Kaos klizi prema neumoljivoj diktaturi.

Judith A. Reisman svega je itekako svjesna. Desetljećima se već bori za istinu o pravcu u kojem svijet srlja. Knjizi pred nama dala je podnaslov »Kako je jedan umobolni znanstvenik pokrenuo pošast izopačenosti i spolnih bolesti u Americi«. Možda ćemo reći kakve veze to ima s nama? Problem je u tome što se to proširilo na čitav svijet i što se neurednost na spolnom području širi na svo čovjekovo postojanje.

Knjigozori Miljenka Stojića: Otrgnuće

hr-pjesnistvo-donje-hercegovineLjubo Krmek, Hrvatsko pjesništvo donje Hercegovine, Matica hrvatska, Stolac, 2014.

Pjesništvo je zrcalo života. Onako malo dadne ti lik, uputi te prema srži.

Sličnim putem pošao je i Ljubo Krmek ovim djelom. U zrcalu pjesmotvorstva promotrio je zavičaj u kojem se rodio i time mu pokušao pružiti ne samo umjetničku, nego i onu životodajnu ruku. Taj kraj, Donja Hercegovina koju sada pokušavaju nazvati bosanskohercegovačko južno podneblje, itekako je kroz povijest trpio na razne načine. Ali je unatoč svemu ostajao svoj. I pjevao, neprestano pjevao.

Knjigozori Miljenka Stojića: Na svjetlo dana

markovica-jamaIvan Kozlica, Markovića jama, Hrvatski centar za ratne žrtve – Kulturno društvo, Zagreb – Trilj, 2014.

Njihov Drug Tito bio je u opasnosti. Nijemci ga stiskli u Drvaru. Stigla je zapovijed da se jugokomunistički neprijatelji napadaju u okolnim područjima ne bi li splasnuo taj smrtonosni obruč. Tako je došlo i do bitke za Aržano 27./28. svibnja 1944. S vojničkog stajališta napadna djelovanja su opravdana, ali ne i pokolj zarobljenih koji je dovršen ubacivanjem u jamu u Podima. Računa se njih 138. Bio ih je dosta koji su tek nekoliko dana kušali vojnički kruh. Onaj domobranski. Nisu to uvažili.

Knjigozori Miljenka Stojića: Ples svjetlosti i dobrote

zavicajna-rapsodijaZdravko Nikić, Zavičajna rapsodija, Matica hrvatska, Čitluk – Grude, 2016.

Dok čitam Nikićeve stihove ne mogu a da se ne prisjetim pojma modernosti. Ne ćemo sada odlaziti predaleko, recimo samo da je tu negdje i pojam avangarda, da bi na kraju svega došao postmodernizam i Novi svjetski poredak. Uronjeni smo u sve to i ako se vladamo drukčije udar će stići, ne bojmo se. To je kao u primjeru Hercegovaca i Hrvatske. Nije važno što ljudi tako ne misle, važno je što kaže zlobna, sebična manjina. Stereotipi su skovani i ne smije se ići protiv njih. Ipak, samosvjesni odmahuju rukom i nastavljaju svojim putem.