Logo

U sklopu obilježavanja kulturno-duhovne manifestacije Božićni susret s Maticom u Brotnju predstavljena je u petak u prostorijama Hrvatskoga slova u Zagrebu i nova knjiga književnoga kritičara Mate Kovačevića "Herceg -Bosna: Kulturni, politički i državnopravni identitet".

U knjizi se autor bavi pitanjima identiteta hrvatskoga naroda u BiH te načinima njegova kulturnoga, političkog i državnopravnoga očitovanja od srednjega vijeka pa sve do utemeljenja Hrvatske Republike Herceg-Bosne.

Knjigu su predstavili saborski zastupnik i sveučilišni profesor dr. Mitoslav Tuđman, general Željko Šiljeg, književni kritičar dr. Damir Pešorda, jezikoslovac dr. Domagoj Vidović i autor knjige Mate Kovačević.

Prefstavljanje je vodio predsjednik Ogranka Matice hrvatske Čitluk prof. Andrija Stojić.

 Ljubitelje dobre knjige nije omelo ni ružno i kišovito vrijeme, a ni mnoštvo drugih fogađaja u hrvatskon prijestolnici  pa su ubrzo ispunili dvoranu.

Profesor Tuđman je istaknuo kako Kovačević u svojoj novoj knjizi postojeće fragmente povijesnih, političkih i kulturnih činjenica i spoznaja o Hrvatima želi učiniti postojanim, priznatim i razumljivim sastavnicama legitimnoga komunikacijskog polja o državotvornom i kulturnom identitetu.
Zato se u današnjim okolnostima, smatra Tuđman, zadaća koju je sam sebi nametnuo sutor čini nemogućom misijom, unatoč njegovoj hrabrosti, ustrajnost, znanju i razboritosti. 

 "On od te misije ne može odustati jer bi to značilo odreći se i vlastitih korijena i budućnosti Herceg-Bosne", naglasio je  poručivši kako se to ne može i ne će dogoditi sve dok god postoje ovakvi autori.

General Željko Šiljeg knjigu je usporedio s posebnim vremenskim strojem. 

 Pozvao je čitatelje  koje zanima povijesni usud hercegbosanskih Hrvata da na valovima ove knjige krenu na neizvjesan, ali vrlo zanimljiv put dug dva tisućljeća.

 Književni kritičar Damir Pešorda smatra kako je Kovačevićeva knjiga  vrijedan doprinos hrvatskoj književnoj kritici, hrvatskoj historiografiji i jezikoslovlju.

No ona je  i više od toga, ona je originalan doprinos hrvatskoj političkoj filozofiji, ustvrdio je Pešorda.
"Ovom i nekim svojim prethodnim knjigama, građenim Pet stoljeća borbe za Hrvatsku, Biljezi hrvatskog identiteta i dr., Kovačević se nametnuo kao jedan od najagilnijih suvremenih hrvatskih književnih kritičara, koji s podjednakom akribijom, književnoteorijskim znanjem i analitičkom oštroumnošću analizira, a nerijetko i reaktualizira i reinterpretira, starija djela kao i recentnu književnu produkcija.

 Ocijenio je kako Kovačević kao originalan politički mislilac razvija vlastitu koncepciju hrvatskoga nacionalnoga, državnopravnoga, političkog i kulturnoga identiteta.
 Kovačević je u svoju političku filozofiju ugradio i svoj kritički aparat, što ga, smatra, u vremenu kada nad izdišućim postmodernizmom već bijesne strastveni politički i etički ratovi, ne čini anakronim, nego vrlo aktualnim, modernim štoviše.    
Jezikoslovac Domagoj Vidović ustvrdio je kako bi autor kada bi sabrao sve svoje prikaze nedostatno iščitanih, a za Hrvate bitnih knjiga, mogao objaviti svojevrstan Vodič kroz hrvatsku državotvornu lektiru.

 S obzirom na temeljitost njegovih prinosa već bi čitanje toga vodiča bilo dostatno da se prosječan Hrvat uputi u njihovu važnost, smatra Vidović.

 Autor knjige Mate Kovačević naglasio je kako svaki narod u povijesti pokušava organizirati prostor na kojem živi, a onda i na njemu ustrojiti i svoju upravu.

Narodi kojima to nije uspjelo, prostor  im je i vlast organizirao netko drugi, a oni su prije ili kasnije nestali s povijesne pozornice, istaknuo je Kovačević.

 Ovu sam knjigu pisao , naglasio je, s nadom  i vjerom da se to ne će dogoditi i hercegbosanskim Hrvatima!
 Knjiga "Herceg -Bosna: Kulturni, politički i državnopravni identitet" (438 str.) progovara o hrvatskom povijesnom i kulturnom prostoru, koji, zbog stvorene kulture, nikad nije prestao biti sastavnim dijelom općehrvatske kulture.

Knjiga  otvara vidike prema golemom hrvatskom kulturnom blagu na području Herceg-Bosne pa je ono primarno sastavni dio kulturno-političkoga nasljeđa herceg-bosanskih Hrvata.
Knjiga je podijeljena je na 16 poglavlja. U prvom je obrađen temeljni prostor i njegovo antičko stanovništvo, koje Hvati baštine kao dio svoga povijesnoga nasljeđa.
U drugom poglavlju stare hrvatske kronike svjedoče o srednjovjekovnom hrvatskom etničkom i državnom prostoru te njegovoj državnopravnoj organizaciji. 
 Treći se dio izravno odnosi na povijest prostora Bosne i Huma na kojem su i danas vrlo živahne različite državnopravne projekcije. U ovom dijelu progovaraju povijesni, arheološki i etnografski izvori o hrvatskom etničkom, vjerskom i državnom karakteru.
Četvrti dio posvećen je osmanskom zaposjedanju BiH, migracijskom pomicanju stanovništva i dolasku novoga pučanstva te žestokoj hrvatskoj borbi protiv Osmanlija, ali i borbi katoličkih Hrvata za goli opstanak pod osmanskom upravom.
U petom poglavlju obrađena je hrvatska književnost stvarana pod osmanskom vlašću.
Šesto se poglavlje bavi starim fratarskim kronikama, koje su dosad bile politički, književno-povijesno ili pak literarno najviše zlorabljene. 
U sedmom poglavlju, što je posebno uočljivo, iz banske se Hrvatske po Herceg-Bosni razlio široki narodni hrvatski pokret, koji će u završnici rezultirati ustankom protiv osmanske vlasti i povratkom BiH pod upravu hrvatskoga kralja.
U osmom poglavlju su prikazana djela autora koji nastavljaju borbu za povijesnom istinom o Bosni i Hercegovini, dok se u devetom poglavlju knjige govori o borbi za uspostavu hrvatskoga entiteta unutar Austro-Ugarske i Kraljevine Jugoslavije, a u čiji bi teritorijalni sklop ušle i hrvatske zemlje Bosna i Hercegovina.
Deseto se poglavlje bavi razdobljem Drugoga svjetskog rata, stvaranjem ratne hrvatske države te velikosrpskim otporom hrvatskoj državnosti.
U jedanaestom dijelu zahvaćeno je jugoslavensko komunističko razdoblje s još uvijek nedovoljno istraženim masovnim zločinima nad Hrvatima i općom represijom  te neprekinut kontinuitet općehrvatske borbe za državnost.
Dvanaesto poglavlje obrađuje hrvatsku borbu za opstojnost u razdoblju poslije sloma komunističkoga režima. To je doba stvaranja Herceg-Bosne, njezine obrane od velikosrpske, a potom i muslimanske agresije.
U trinaestom poglavlju prikazi su proznih književnih djela jedinstvene hrvatske književnosti, a u 14. dijelu prikazi su hrvatskoga pjesništva.
Petnaesti dio bavi se jezikoslovljem i leksikografijoma.

Posljednje, dakle,  16. poglavlje  je poziv svim znatiželjnicima da kroz prostor i vrijeme duhovno  proputuju Herceg-Bosnom.
Knjigu je objavio Ogranak Matice hrvatske Čitluk.

M.M.

Template Design © Joomla Templates | GavickPro. All rights reserved.