Društvo

Proslava Male Gospe u Solinu

Brojni hodočasnici i ove su se godine okupili uz solinski Jadro na blagdan Male Gospe, 8. rujna, kako bi zahvalili Blaženoj Djevici Mariji za njezin zagovor te molili za svoje najmilije. Svečani ophod oko svetišta s Gospinim kipom i središnje euharistijsko slavlje ispred crkve Gospe od Otoka predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić u koncelebraciji s provincijalom Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja fra Joškom Kodžomanom, župnikom don Rankom Vidovićem i ostalim svećenstvom.

Papa Franjo doputovao u Kolumbiju

Papa Franjo doputovao je sinoć u Bogotu, glavni grad Kolumbije, prvo odredište svog petodnevnog apostolskog pohoda Kolumbiji. Na letu prema Kolumbiji, Sveti Otac je sa svojom pratnjom i novinarima zrakoplovom preletio više od 9800 km. Zrakoplov talijanske zrakoplovne kompanije AlItalia (Airbus 331) sletio je u zračnu luku u Bogoti oko 16.30 sati po mjesnom vremenu, a na svom putu prema Kolumbiji nadletio je različite države čijim je poglavrima poslao brzojave s izrazima prijateljstva i molitvene blizine.

Biskup Živković: Ljudi krvavih ruku koji su proizvod okrvavljene ideologije ne mogu voditi časno Hrvatsku

Središnji događaj proslave Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu zbio se u nedjelju 3. rujna, na samu Svetu nedjelju. Središnja svečanost započela je procesijom hodočasnika od župne crkve do Zavjetne kapele gdje je euharistijsko slavlje predvodio mons. dr. Egidije Živković, biskup gradišćanskih Hrvata iz Željezna u Austriji, uz sudjelovanje varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka, sisačkog biskupa Vladu Košića, bjelovarsko-križevačkog biskupa Vjekoslava Huzjaka, zagrebačkih pomoćnih biskupa Ivana Šaška i Mije Gorskog te 40-tak svećenika iz više mjesnih Crkava. Duhovni program za hodočasnike u svetištu je predvodio mons. Zlatko Koren.

Napreduje proces za proglašenje blaženim pape Ivana Pavla I.

Papin državni tajnik kardinal Pietro Parolin potvrdio je na predstavljaju knjige o Ivanu Pavlu II. i Benediktu XVI. u Padovi da proces za proglašenje blaženim pape Ivana Pavla I. napreduje dobro, izvještava Radio Vatikan. Glavna je točka čudo, a kardinal vjeruje da već postoji jedno. No, u slučaju Ivana Pavla I. najprije je potreban dekret o herojskim krepostima, a to je preduvjet za beatifikaciju.

Kardinal Puljić predvodio spomen-slavlje na grobu fra Lovre Milanovića

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić predvodio je u subotu 26. kolovoza misno slavlje na grobu fra Lovre Milanovića u župi Turić kod Gradačca u Bosanskoj Posavini. Misa se inače svake godine na taj dan, u narodu zvanom 'Fra Lovrina mlada nedjelja', slavi posljednje nedjelje u osmom ili početkom devetog mjeseca.

Biskup Košić predvodio sv. Misu u prigodi Europskog dana sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima

U prigodi Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima 20. stoljeća, u srijedu 23. kolovoza, sisački biskup Vlado Košić predvodio je u katedrali Uzvišenja svetog Križa u Sisku, misu zadušnicu za sve žrtve. U koncelebraciji bili su generalni vikar mons. Marko Cvitkušić, katedralni župnik preč. Marko Karača i supsidijar katedralne župe vlč. Milan Begić.

Na početku homilije biskup Košić je podsjetio kako u ovoj misi zadušnici molimo za sve ljude stradale u 20.stoljeću od „tri velika zla", kako ih je nazvao sv. Ivan Pavao II., a koja su pokosila milijune ljudi Europe i svijeta. „Papa u svojem djelu „Sjećanje i identitet" iz 2005. nabraja ta tri velika zla 20.st.: nacizam, fašizam i komunizam. A mi danas spominjemo i Bogu preporučujemo duše poginulih žrtava sviju tih triju totalitarizama zato jer je 2011. naš Hrvatski sabor proglasio taj dan i danom sjećanja u RH. Već je naime 2009. Europski parlament donio Rezoluciju kojom osuđuje sve totalitarne i autoritarne režime te nalaže državama članicama EU da se njeguje spomen na njihove žrtve, da se educiraju mladi o njihovim zločinima te se izgrade centri, muzeji i podižu spomenici upravo žrtvama tih triju režima koji su odnijeli milijune ljudi", rekao je biskup pojasnivši kako je razlog zašto je Europski parlament izabrao baš današnji dan, 23. kolovoza za Europski dan sjećanja na te žrtve taj, što je 23. kolovoza 1939. u Moskvi potpisan tzv. Pakt nenapadanja i prijateljstva između nacističke Njemačke i komunističke Rusije, poznat kao Ribbentrop-Molotov pakt. „Pri tom su se ne samo nacisti i komunisti obvezali na pomoć i prijateljstvo, nego i podijelili Poljsku te interesne sfere u Europi: Poljska je ubrzo okupirana i podijeljena između Njemačke i Rusije, a Litva, Letonija, Estonija i Rumunjska potpale su pod Sovjete koji su nacistima prepustili zapadnu Europu. Malo je poznato da je npr. Rusija obučavala i njemačke pilote i naoružavala nacističku Njemačku, jer je poslije I. svjetskog rata Njemačkoj bila zabranjeno ratno zrakoplovstvo".

U nastavku biskup je rekao kako se danas sjećamo i svih žrtava koje su počinili nacisti, fašisti i komunisti nad našim hrvatskim narodom. „Nacisti su počinili zločine, to je nesporno, jednako kao i talijanski fašisti, ali – što je danas važno, i što ne žele čuti poklonici komunizma koji na žalost još i danas postoje i povezuju se u tzv. antifa-organizacije u RH – komunizam je počinio daleko najbrojnije zločine nad hrvatskim narodom. Roman Leljak, koji istražuje zločine počinjene poslije II. svj. rata u Sloveniji, svjedočio je za Laudato TV o masovnim smaknućima upravo Hrvata u Sloveniji. Njegova je procjena da je najmanje 140 tisuća Hrvata pobijeno i pokopano u skrivenim grobnicama u Sloveniji. Samo u Mariboru, kod Tezna, je rov s oko 30 tisuća leševa hrvatskih razoružanih vojnika i civila, što je posvjedočio i jedan partizanski general (Dapčević). Kad se susretnemo sa zvjerskim zlodjelom Hude Jame i preko 600 masovnih grobišta u Sloveniji te s oko 900 takvih, uglavnom posve još neistraženih grobišta u Hrvatskoj, od kojih je najmasovnije u Maclju, a ima ih na žalost najviše upravo u SMŽ, dolazimo do zastrašujućih brojki masovnih likvidacija našega naroda, i to nakon što je već završio Drugi svjetski rat, od svibnja 1945., pa do 1951. godine. Ukupno se računa da je taj broj pobijenih između 250 i 300 tisuća. Pa zar je to nevažno i nebitno? Može li naš narod zaboraviti prošlost i okrenuti se budućnosti – kako se to često, kao floskula, ponavlja – ako se te rane ne osvijetle, istina istraži i prizna a zlo osudi, te posmrtni ostaci pobijenih dostojno pokopaju?

Upravo je to najstrašnije danas u Hrvatskoj: što se te komunističke žrtve ne priznaju i ne poštuju. A za nas vjernike to su prije svega – ljudi koji su imali i imaju svoje očeve i majke, žene i djecu. I najčešće – naši vjernici, katolici i zato mi imamo pravo i dužnost boriti se za istinu o njima i moliti se za njih. Baš zato što ni danas naša slobodna hrvatska država ne čini dovoljno da se ti ljudi, koji imaju kao i svi ljudi ovoga svijeta, pravo na grob i pijetet, dostojno pokopaju i oplaču, da njihove obitelji znaju za njihov grob te im mogu doći pomoliti se i zapaliti svijeću", upozorio je biskup dodavši kako bi se Hrvatska kao država Europske unije trebala ugledati u Poljsku koja je prošle 2016. godine u svibnju donijela tzv. antikomunistički zakon.

Na kraju biskup je zaključio molitvom: „Molimo se, braćo i sestre, danas za sve da svi naši hrvatski građani i seljaci i svi državljani shvate istinu i da ih ona ne nadahne nikakvih ružnim mislima ili željom za mržnjom i osvetom, već da svi radimo na pomirenju i poštovanju svakog, baš svakog čovjeka koji je – jer je dijete Božje – vrijedan poštovanja te ima ljudsko dostojanstvo koje mu nije dao ni jedan čovjek nego sam Bog. Molimo za sve žrtve ratova i posebno svih totalitarizama, da dođe do pomirenja i mira u dušama svih naših ljudi, i svih ljudi svijeta".

Misno slavlje animirao je Mješoviti zbor katedralne župe pod vodstvom prof. Jelene Blašković, a slavlju su nazočili i članovi Društva bivših zatočenika srpskih koncentracijskih logora i Udruge „Hrvatski Domobran".

 

M.M.

Crna Gora koristi Jokićev kurikulum

Od nove školske godine, za deset dana, Crna Gora kreće s reformom obrazovanja za koju je koristila dio hrvatskih kurikularnih dokumenta u vlasništvu Ministarstva znanosti i obrazovanja RH. Pritom u literaturi javno objavljenih dokumenata Zavoda za školstvo Crne Gore nije naveden Nacionalni kurikulum iz Hrvatske, piše Jutarnji list.