Međunarodni znanstveni skup „Sanctus Hieronymus Dalmatiae vir illustris - Sveti Jeronim slavni Dalmatinski muž“, održao se 24. i 25. rujna 2020. godine, u Zavodu za znanstveni i umjetnički rad u HAZU u Splitu, u sklopu međunarodne književno-znanstvene smotre 32. „Knjige Mediterana“ (20.-26.rujna), a povodom obilježavanja tisuću i šesto godina od smrti jednog od najznamenitijih Dalmatinaca, sv. Jeronima. Priređivači skupa su Književnog krug Split, Katoličkog bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu i Zavod hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Split, pod visokim pokroviteljstvom Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.

U kratkome govoru na otvaranju skupa domaćin 32. „Knjige Mediterana“ akademik Nenad Cambi podsjetio je kako se u sklopu te međunarodne književne i znanstvene smotre održava jedan velebni skup o sv. Jeronimu, kojim se Dalmacija ponosi jer rođen je u Dalmaciji i naš je zemljak. On je čovjek iz ovih krajeva, izrastao iz ovog podneblja te se posvetio širenju kršćanstva“, rekao je Cambi. Ustvrdio je da je istaknuti srednjovjekovni splitski književnik i kršćanski humanist Marko Marulić prvi zapazio veliku ulogu svetog Jeronima za Dalmaciju te je štovao, njegovao i širio njegovo štovanje.“

Uvodne riječi uputio je i voditelj skupa prof. dr. don Ivan Bodrožić, profesor na splitskom KBF-u i glavni priređivač međunarodno-znanstvenog Skupa, koji je okupio oko trideset domaćih i inozemnih znanstvenika koji su raspravljali (neki preko online – a pojedina predavanja su pročitana) o dosada nepoznatim činjenicama iz života svetoga Jeronima u Dalmaciji, pojasnivši da će se na skupu, između ostalog, govoriti o okolnostima u kojima je sv. Jeronim djelovao, o njegovu utjecaju i značenju u tom vremenu i danas, o njegovoj važnosti za hrvatski narod, u teoriji i praksi prijevod Svetog pisma, o njegovu utjecaju na teologiju i hrvatsku pismenost i kulturnu baštinu i duhovnost hrvatskog naroda, koji su ga izabrali za sveca i zaštitnika, posebno su ga franjevci prihvatili kao učitelja askeze i duhovnog života, o povezanosti njegovog imena za nastanak glagoljice. Za svetoga Jeronima kazao je da je jedan od najvažnijih kršćanskih tumača Svetog pisma „Vulgata“. „Zadužio je cijelu Crkvu svojim vrsnim poznavanjem, tumačenjem i prijevodima na latinski jezik Svetog pisma. Bio je veliki asketa, to jest uzdanica monaškog života na Zapadu. To su njegove zasluge po kojima ga cijela Katolička Crkva časti“, naglasio je prof. don Ivan Bodrožić. Izvijestio je o pokrenutoj inicijativi da se u Splitu utemelji „Središte za sustavno istraživanje misli i djela svetog Jeronima“.

Okupljene je pozdravio i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban koji je kazao kako je sveti Jeronim čeznuo za svojim rodnim dalmatinskim krajem. „Sveti Jeronim za sebe kaže da je Dalmatinac te je prirodno da ga slavimo kao zaštitnika Splitsko-dalmatinske županije“, naglasio je Boban.

Uime supriređivača KBF-a Sveučilišta u Splitu, riječ pozdrava uputio je dekan Fakulteta prof. dr. Mladen Parlov naglasivši da je fakultet za svoga nebeskog zaštitnika izabrao sv. Jeronima iz više razloga. „Znameniti Dalmatinac ubraja se među četiri velika crkvena oca Crkve na Zapadu, no istodobno je od sve četvorice najučeniji, onaj koji je svojim djelom najviše zadužio zapadnu uljudbu. Podsjetimo kako je Jeronim svojim prijevodom Biblije postavio normu kršćanskog latinskog izraza koja će stoljećima biti podloga brojnim teolozima i piscima. Ali ne samo njima. Vulgata će postati temelj na kojemu će se graditi standardizacija narodnih jezika. Sjetimo se Marulićeve ‘Judite’ koju splitski humanist pjeva služeći se kao predloškom Jeronimovom Vulgatom te time postavlja kamen temeljac hrvatskog književnog jezika“, naglasio je Dekan, podsjetivši još na činjenicu, da je „ne manje važan razlog izbora sv. Jeronima za sveca zaštitnika stoljećima prenošena i podržavana legenda o Jeri kao izumitelju hrvatskog jezika i apostolu Slavena, te nastavio: „Sjetimo se kako je već u 9. st. Hraban Maurus u svome rukopisu “De inventione linguarum“ zapisao, nepoznato na temelju čega, kako je Jeronim izumio glagoljicu. Legenda će naći plodno tlo kroz cijelu renesansu te će biti razlogom zbog kojega papa Inocent IV. 1247. dopušta bogoslužje na hrvatskom jeziku“. KBF u Splitu je u studenom prošle godine utemeljio „Centar Hieronymianum“ na čelu kojega je prof. dr. don Ivan Bodrožić, s ciljem da postane europsko te i svjetsko središte za proučavanje života i misli velikog Dalmatinca. Ovaj skup, druga po redu Hieronymiana, značajan je doprinos u tom pogledu, kazao je prof. dr. don Mladen Parlov zaključivši: „Vjerujem kako će ovaj znanstveni skup donijeti nove spoznaje o djelu sv. Jeronima, o njegovu utjecaju na europsku i hrvatsku kulturu“. - koji je proglasio otvorenim Međunarodni znanstveni skup o svetom Jeronimu. Potom su slijedila predavanja uglednih domaćih i međunarodnih stručnjaka, koji su tako kroz dva dana dali svoj znanstveni doprinos o sv. Jeronimu Dalmatincu.

U počasnom odboru skupa bili su akademici Josip Bratulić, Nenad Cambi, Davorin Rudolf i splitsko-dalmatinski župan Blaženko Boban glavni priređivač prof. Ivan Bodrožić, predsjednik organizacijskog i znanstvenog, a u organizacijskom i znanstvenom odboru prof. dr. sc. don Ivan Bodrožić, prof. dr. sc. Josip Vrandečić, akademik Nenad Cambj i Tomislav Đonlić, pročelnik Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu, tehničku kulturu i sport Splitsko – dalmatinske županije, a voditelji i moderatori Skupa tijekom ova dva radna dana bili su: prof. Kristijan Kuhar, prof. Josip Faričić, prof. Josip Vrandečić, prof. Josip Knežević te prof. dr. don Ivan Bodrožić, glavni domaćin i priređivač Skupa i utemeljitelj Centra Hieronymianum u Splitu.

Prvo izlaganje na skupu imao je akademik Nenad Cambj: „Jeronim, Dalmacija, Dioklecijan“; akademik Josip Faričić: „Prostorni obuhvat Dalmacije tijekom prošlosti: geografski okvir potrage za zavičajem sv. Jeronima“; povjesničar Ivan Matijević: “Salona u Jeronimovo doba“; doc. dr. Marko Medved: „Liburnijska teza o lociranju Stridona i crkva sv. Jeronima u Rijeci“; akademik Josip Bratulić: „Sveti Jeronim i hrvatski glagoljaši“; dr. sc. Vesna Badurina- Stipčević: „Jeronimove Vitae Patrum u hrvatskoglagoljskoj književnosti“; doc. dr. Tomislav Galović: „Dva papinska reskripta iz 1248. i 1252.godine o hrvatskim glagoljašima i sveti Jeronim (analiza i povijesna kontekstualizacija)“; povjesničarka umjetnosti Ines Ivić: „Sveti Jeronim i franjevačka pobožnost“; povjesničar Branko Jozić: „Dvije luči Dalmacije: Jeronim i Marulić“; prof. dr. Josip Vrandečić: „Sveti Jeronim u renesansi“; teolog Silvio Košćak i prof. dr. Kristijan Kuhar: „Naučitelji Crkve (Ambrozije, Augustin i Jeronim) u hrvatskoglagoljskoj tradiciji“; prof. dr. Kristijan Kuhar i dr. sc. Ivan Botica: „Služba na blagdan sv. Jeronima u hrvatskoglagoljskim brevijarima“; vlč. Silvio Košćak: „Crkveni oci kod sv. Johna Henrya Newmana s naglaskom na sv. Jeronima“; doc. dr. Taras Barščevski: „De optimo genere interpretandi sv. Jeronima u teoriji i praksi današnjih prijevoda Svetoga pisma“; prof. dr. Marinko Vidović: „Jeronimovo tumačenje Pavlovih poslanica“; doc. dr. Anto Barišić: „Jeronimov susret i kontroverzija s arijanizmom na Istoku“; prof. dr. Ivan Bodrožić: „Jeronimov komentar Danijelovih sedmica u prepisci između salonitanskog biskupa Hezihija i sv. Augustina¨“; dr. sc. Trpimir Vedriš: „Gospođice s Aventina: Jeronimovo duhovno nasljeđe i rimska hagiografija“; filolog i prevoditelj Bratislav Lučin: „Jeronimovski florilegij Petra Cipika“; povjesničarka umjetnosti Barbara Vujanović: „Tema sv. Jeronima u opusu Ivana Meštrovića“; teolog Josip Knežević: „Poveznica nova ex veteri haeresis u tumačenju Jeronimova Komentara na proroka Jeremiju ( In Hier. I, 17,3)„; Jeanjean Benoît: „Quelles informations la Lettre 130 de Jerome apporte-t-elle sur Anicia Faltonia Proba, grand-mere de Demetrias? Les consequences d’une traduction abusive de Ep. 130,7 - Koje informacije Jeronimovo 130. pismo donosi o Aniciji Feltoniji Probi, Demetrijadinoj baki. Posljedice jednog lošeg prijevoda Ep. 130,7“; Delphine Viellard: „What is an illustrious man for Jerome in the De viris illustribus? - Što je slavni muž za Jeromea u De viris illustribusu?„; Andrew Cain: Jerome s Pauline Commentaries and the Rhetoric of Chastity - Jeronimovi komentari s Pauline, komentari i retorika čednosti (=čistoće)“; Giuseppe Caruso: „I Commentarii in Hieremiam di Girolamo:tra esegesi e impegno antiereticale -„Jeronimovi Komentari na Jeremiji: između egzegeze i antiheretičkog angažmana„; Régis Courtrey: „Ipsa Scripturarum uerba ponenda sunt. L’exegese grammaticale au service de la defense de la virginite de Marie dans le Contre Helvidius de Jerome -Treba se uzeti u obzir same riječi Pisma. Gramatička egzegeza u službi obrane Marijina djevičanstva u djelu Protiv Helvidija“; Basilio Degórski: „Il giudizio di san Girolamo sull’imperatore Costantino il Grande secondo la continuazione della »Cronaca di Eusebio di Cesarea« - Sveti Jerome sud o caru Konstantinu Velikom prema nastavku "Kronike Euzebija Cezareje“.

Ovaj dvodnevni znanstveni Sanctus Hieronymus Dalmatiae vir illustris / Sveti Jeronim slavni Dalmatinski muž“ imao je za cilj predstaviti važnost sv. Jeronim za hrvatski narod, njegov utjecaj na hrvatsku pismenost i kulturu, golemi utjecaj na duhovnost hrvatskog naroda, jer su ga Hrvati, došavši na prostore nekadašnjeg rimskog Ilirika prihvatili kao svoga sveca i zaštitnika. Pogotovo zato što su ga franjevci na našim prostorima prihvatili kao iskusnog i vrsnog učitelja askeze i duhovnoga života. Jeronimovo se ime vezalo uz nastanak glagoljice, te je kao takav utjecao na oblikovanje kršćanske svijesti hrvatskoga naroda, koji se je još od srednjega vijeka njime ponosio kao svojim sinom.

Skup je dao veliki doprinos u donošenju nekih novi činjenica i saznanja o sv. Jeronimu na hrvatskim prostorima te je itekako posvjedočio koliko je bio velik Jeronimov utjecaj i na naše renesansne pisce, osobito na Marulića i pokazao kako tu ima vrijedne građe da Split postane središte budućih istraživanja o sv. Jeronimu. Osim hrvatskih tema, obrađivale su se i egzegetske i teološke teme istražujući Jeronima u njegovu izvornom kontekstu. Proučavalo se vrela i metode, te sadržaj i značenje njegove egzegeze, kao i utjecaj koji je izvršio na teologe svoga vremena poput sv. Augustina. Zaključak je skupa da se ovi skupovi nastave u Splitu svako dvije do tri godine.

„Ovo je bio drugi međunarodni teološki skup u Hrvatskoj ove godine (Hieronymiana II) te je za očekivati kako će se u našoj sredini nastaviti niz jeronimovskih istraživanja.“ – poručio je zatvarajući skup prof. dr. Ivan Bodrožić.

 Dragica Zeljko Selak