Što se to događa sa hrvatskim jezikom uz toliko doktora lingvistike meni nije jasno, a još manje mi je jasno tko i zašto želi uništiti izvornost hrvatskog jezika. Zamislimo se načas ako nam jezik koji nije postojao sve do polovice 19. stoljeća služi kao uzor za standardizaciju hrvatskog jezika.

Zar zadaća svakog standardnog jezika nije da izrazi neku ideju kratko, jednostavno i razumljivo na temelju prijašnjeg jezika i starije gramatike. Što smo mi učinili od hrvatske gramatike na temelju Vukovog nauka je za svaku osudu, a to nam pokazuje da hrvatski lingvisti ne razmišljaju o izvornom hrvatskom jeziku.

Toliko smo raspravljali je li ispravno KARIKULUM ili KARIKUL i mnogi su prihvatili oblik KARIKUL jer je u latinskom jeziku sufiks UM gramatički sufiks. No, i tomu se neki opiru. Međutim, i dalje koristimo latinsku riječ REFERENDUM umjesto REFEREND. Na temelju stare hrvatske gramatike, koja je sanskritska, obe imenice bi trebale biti ženskog roda, dakle, KARIKULA i REFERENDA. Ove dvije riječi nam pokazuju kontradikcije i nedosljednosti u hrvatskoj gramatici koje su toliko česte i čine hrvatske jezik težak za učenje za sve govornike hrvatskog jezika, posebice za strance. Tako smo od engleske riječ ATACK prihvatili srbijansku inačicu ATAKA umjesto ATAK. Naime, ova engleska riječ je nastala od stare hrvatske riječi prihvaćanjem kršćanstva.

Slično se događa i sa zvanjima uzetih iz stranih jezika. Ako imamo zvanje LOGIČAR zašto kao sufiks u zvanjima koristimo sufiks LOG umjesto LOGIČAR. Zašto ne koristimo zvanje PSIHOLOGIČAR umjesto PSIHOLOG koji je ušao u hrvatski jezik preko srbijanskoga slično kao riječ ATAKA. Riječ LOGIČAR koristimo u mnogim zvanjima. Problem je u tome što vukovci ne znaju je li riječ LOGIČA nastala od riječi LOGIKA ili je možda riječ LOGIKA nastala od riječi LOVIČA. Sufiks AR je latinski, a nastao je od riječi ARA, odnosno, HARA i označuje vršitelja radnje, dakle, onoga koji čita i tumači GOVOR DUŠE. Zar ne bi bilo ljepše koristiti naziv PSIHOLOGIČARA umjesto PSIHOLOGINJA? Sufiks INA ili INJA stoje ta riječi JANA i JANJA pa sufiks INA ili INJA nam pokazuje od koga je nešto rođeno ili od čega je nastalo. Nije valjda psihologinja nastala od psihologa.

Hrvatski vukovci su prihvatili Vukove podvale kao činjenice i tako iz korijena izmijenili hrvatski izvorni jezik etimologijski i semantički. Naime, oni su prihvatili podvalu da su jekavica i ijekavica nastale od srbijanske ekavice, što je ovisilo o srbijanskom kratkom i dugom naglasku. To je razlog zašto Srbijanci vjeruju da je hrvatski jezik nastao od srbijanskoga. Kako je on to ostvario? On je vidio da su Nijemci dvoglas glas IE pisali dvoslovom EI pa ikavska riječ STINA se pisala STEIN. Nijemci su EI izgovarali kao AJ. Međutim, on je kao polupismeni Srbin ili Srbijanac prihvatio IE kako su pisali Hrvati na korijenskom pravopisu i slovo I pretvorio u glas J ili dvoglas IJ. Tako je stena ili stina postala stijena. Slično je latinički dvoslov ŽD, kojije stalo za glas Č, pretvorio u DŽ. Tako su se riječi breg i brig pisale brieg da bi nam ih vukovci standardizirali kao brijeg.

Tako je prezime Karača postalo Karadža. Od prezimena Karača nastaje prezimena Karač ili Kara, Kerač ili Kera, Kirač ili Kira i Korač ili Kora, dakle, bez slova V i Č. Dodavanjem sufiksa ANA, ENA, UNA i INA kraćim inačicama nastaju nova prezimena. U ovim prezimenima slovo K je zamijenilo izvorno slovo H. Isto vrijedi za prezimena u kojima je slovo L zamijenilo slovo R. Ova prezimena su nastala pod Bizantom jer bizantsko pismo nije imalo slovo za glas V. U nekim slučajevima ga je zamjenjivalo slovo B, pa imamo prezimena kao Karabač, Kerabač, Kurabač, Korabač. U dosta slučajeva izvorni glas Č se pisao slovima C, G, K, S, Š, Z, Ž, T, D i turskim J, pa otkrivajte nastanak vaših prezimena. Isto tako slova F, M, P ili današnji samoglasnici su zamjenjivali izvorni glas V.

Međutim, Hrvati su ikavske i ekavske glasove I i E pisali dvoslovom IE, da bi uključili oba govora, a odatle crnogorsko hercegovačka jekavica, mada slovo I nije stalo za glas J. Tako je preko grčkog pisma slovo I postalo J. Zar je moguće da se ovim problemom nije bavio nijedan doktor hrvatskog jezika već su svi odreda slijedili Vukov nauk i uništili izvorni hrvatski jezik. Isto se događa i danas jer u Institutu za hrvatski jezik kontroliraju vukovci. Neki vukovci kažu da se tada to nije smjelo, ali tko ih u tome danas sputava?

Da je barem nekoliko hrvatskih lingvista bilo upućeno usva starija pisma i sanskrit, mnoge dijalektne hrvatske riječi su se mogle ispraviti. Uzmimo kao primjer riječ SVET koja se odrazila kao SE, SU i SET. Zašto SE i SU? Razlog je što je riječ sveta nastala od riječi sveča suglasnički pisla SE i SU. Sveča je simbol sunca ili svijetla i zamjenom slova Č slovom T je postala sveta. Odavde i ijekavska riječ svijet jer srbijansko E je bilo dugo mada je u kajkavici i čakavici gotovo uvijek kratko.

Srećko Radović