Pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, u subotu 19. svibnja,u Nadbiskupskoj palači, Podvorje u Kaštel Sućurcu,održan je znanstveni skup u sklopu smotre „Dani fra Bernardina Sokol“ priređene, od 18. do 20. svibnja, u povodu 130. obljetnice rođenja fra Bernardina Sokola, hrvatskog svećenika, mučenika i glazbenika, uorganizaciji Franjevačke provincije sv. Jeronima iz Zadra, Društva za očuvanje kulturne baštine Kaštela „Bijaći“, Splitsko-dalmatinske županije, Katoličkog bogoslovnog fakulteta, Instituta za crkvenu glazbu Zagreb, Sveučilišta u Splitu, Grada Kaštela i Hrvatske ratne mornarice, Zapovjedništva Split.

Nakon hrvatske himne, uvodnu riječ imala je voditeljica programa Lejdi Oreb, koja je kazala „Istinu nitko ne može zatrti!“ Potom je sve nazočne pozdravio gradonačelnik grada Kaštela Denis Ivanović, potom je dožupan Luka Bačić, u ime Županije splitsko-dalmatinske i župana Blaženka Bobana poželio svima dobrodošlicu, posebno naglasivši, kako će ovaj krasni skup rasvijetliti lik fra Bernardina Sokola i dati odgovor „zašto opravdanost za ovakve skupove i sjećanja“ sa željom da fra Bernardinovo djelo svima bude nadahnuće u svakodnevnom životu i djelovanju da svaki dan svi zajedno budemo bolji i veći.“

Potom je kao uvodnu pjesmu otpjevao „Glasna, jasna“ Nedjeljko Nedo Kovačev. Zatim je fra Stipe Nosić iz Samostana male braće u Dubrovnika pročitao pismo provincijala fra Andrije Bilokapića, u kojemu se Provincijal najprije ispričao što tjelesno ne može biti dionikom „Dana fra Bernardina Sokola, potom je naglasio: „Ali sam s vama onim najboljim dijelom svoga bića. Spomen je jedna od osnovnih označnica kršćaninova postojanja, mi sada postojimo iz onodobnog i smjeramo prema svedobnom. Izrastamo iz onoga što se zbilo i pružamo ruke prema neprolaznom: Vječnom…

„Životni put fra Bernardina Sokola“

Zatim je prvi dio znanstvenog skupa pod nazivom „Životni put fra Bernardina Sokola“ kojim je presjedaodr. sc. Vladan Vuletin, započeo izlaganjem dr. sc. fra Stipe Nosić iz Samostana male Braće u Dubrovniku naslovljeno „ Iz životopisa fra B. Sokola, novije spoznaje“. Izlagač je predstavio fra Bernardina kazavši : „Krsno ime fra Bernardina Sokola bilo je Luka. Nakon što je 1905. stupio u franjevački red počeo se baviti glazbom. Kao svećenik odlazi na studij glazbe i teologije u Klosterneuburg kraj Beča, gdje je boravio od 1915. do 1917. Nakon toga, do 1924. na Franjevačkom učilištu u Dubrovniku predavao moralku, crkveno pravo i glazbu. 1925. doktorirao teologiju, a na Papinskoj višoj glazbi školi 1926. i završio je muzikologiju. Od 1927.- do 1929 na Teološkom fakultetu u Zagrebu predavao je u koralno pjevanje i crkvenu muzikologiju. Poslije je živio na otoku Badija kraj Korčule, gdje je bio profesor glazbe na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji. Uz uspješan pedagoški rad i komponiranje iskazao se i kao nakladnik. Tu se posebno ističe njegov veliki glazbeni projekt Pjevajte Gospodinu pjesmu novu Zbirku za crkvenu i svjetovnu glazbu, kojeg je započeo 1929. i u kojem je do 1941. izdao 80 zbirki. Surađivao je s više glazbenika u domovini i inozemstvu, a još za života ime mu je uvršteno u neke strane glazbene leksikone. U Zagreb je ponovno došao 1941., kako bi nastavio svoje izdavačko djelovanje. U tome ga je spriječila bolest, ali i ratne neprilike, pa se na badnju vratio u veljači 1944. Tu su ga lažno optužili da je odao partizane, pa ga je nekoliko njih u noći 28. rujna 1944. uhitilo i odvelo iz samostana. Nekoliko dana nakon toga, more mu je izbacilo tijelo na obalu Orebića, gdje je od skupine mještana u tajnosti pokopan. Poslije toga i njegova djela zahvatio je veo šutnje. Pripadnici OZN-e prigodom njegova uhićenja odnijeli su iz njegove sobe više spisa, a neki od njih nađeni su tek nakon74 godine. među njima je i njegovo pismo iz kojeg se vidi da nije volio partizane, ali i da ih nije odao. Ubijen je nevin, bez suda, a tijelo mu još leži na plaži u Orebiću.“

Prof. dr. sc. Marko Trogrlić i Marijan Buljan, doktorand na studiju povijesti, Filozofskog fakultetaSveučilišta u Splitu imali su izlaganje „Vjersko i društveno stanje u Kaštelima, od kraja 19. st. do kraja Drugog svjetskog rata“. Cilj izlaganja bio je prikazati vjersko i društveno stanje toga vremena, pri čemu se nije moglo zaobići ni političko razdoblje koje je gotovo u potpunosti obuhvatilo život fra Bernardina Sokola.

Doc. dr. sc. Mladenko Domazet, povjesničar, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, u svom izlaganju „Kaštel Sućurac u vrijeme rođenja fra Bernardina Sokola„ fokusirao se na relativno kratko razdoblje Kaštel Sućurca, koje započinje 1888. godinom rođenja Luke Sokola (fra Bernardina), odrastanjem i pohađanjem osnovne škole i njegovim odlaskom iz rodnog Kaštela u jesen 1900., kada nastavlja izobrazbu na otočiću Košljunu.

Mo. Josip degl’Ivellio, Zagreb, zborovođa, skladatelj, u svom izlaganju „Fra Bernardin Sokol kao član Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja – Zmaj putaljski“ objasnio je ulogu Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“ u vremenu od njezina osnutka 1905. do ukinuća 1946., a posebno okupljanje intelektualne, umjetničke, vjerske i političke elite u članstvo Družbe, u čijem je članstvu bio i fra Bernardin, koji je pisao skladbe posvećene Družbi i Pjevačkom zboru s domoljubnom tematikom te temom Starog grada Ozlja, koji je vlasništvo Družbe, kao vječnog nadahnuća mnogih skladatelja.

Drugi dio znanstvenog skupa „Glazbeno stvaralaštvo fra Bernardina Sokola

Potom je slijediodrugi dio znanstvenog skupa pod nazivom „Glazbeno stvaralaštvo fra Bernardina Sokola“koje je započelo izlaganjemmo. fra Stipice Grgata, orguljaša, dirigenta, Samostana Gospe od Zdravlja, Split i dr. sc. Vite Balića, muzikologa (Umjetnička akademija u Splitu) naslovljeno „Predstavljanje izvornih i novih notnih izdanja fra Bernardina Sokola s posebnim osvrtom na zbirku Angelusa“. Izlagači su predstavili izdanja Angelusa i Misse jubilaris, te najavili nova izdanja svih misa, jer su to djela kojima je Sokol stekao neizbrisivo mjesto i u liturgijskoj glazbi prve polovine 20. stoljeća u Hrvatskoj.

Prof. dr. sc. Hana Breko-Kustura, muzikologinja, HAZU-Zagreb i dr. sc. Vito Balić, muzikolog, Umjetnička akademija u Splitu, imala je izlaganje „Paradigme (liturgijskih) skladbi fra Bernardina Sokola, novi pogledi i pokušaj revalorizacije“ u kojemu je predmet istraživanja bio usmjeren na primarno na europsku i hrvatsku kontekstualizaciju, te novu raščlambu odabranih misa koje je skladao fra Bernardin Sokol.

Prof. dr. sc. Ivana Tomić Ferić, muzikologinja, Umjetnička akademija u Splitu i dr. sc. Jelica Valjalo Kaporelo, muzikologinja, Umjetnička akademija u Splitu imale su predavanje „Svjetovna glazba fra Bernardina Sokola“ u kojemu su analizirale njegovu rukopisnu harmonizaciju i zabilježbe o kontrapunktu pod naslovom „Nekoje misli glede Polifonije“, i naposljetku izvele zaključak o primjenjivosti te notne građe u današnjoj glazbeno-pedagoškoj praksi.

Dr. sc. Tea-Tereza Vidović Schreiber, Sveučilište u Splitu, Odsjek za rani i predškolski odgoj, imala je izlaganje „ Stilske značajke pjesama biranih za ‘Glazbene monologe’ fra Bernardina Sokola „

Dr. sc. Vladan Vuletin, muzikolog, dirigent i skladatelj, Filozofski fakultet u Splitu imao je izlaganje „ Fra Bernardin Sokol u krugu svećenika glazbenika u Kaštelima novijeg doba“ u kojemu je govorio o trojici crkvenih glazbenika koji su rođeni u Kaštelima. Riječ je o franjevcima Bernardinu Sokolu, Ivi Peranu i dominikancu Jordanu Viculinu iz Kaštel Lukšića. Sva trojica su djelovala kao glazbeni pedagozi, zborovođe i orguljaši, a bili su i skladatelji. I dok je fra Ivo Peran kao skladatelj bio iznimno popularan za svoga života, glazbeno djelo Sokola i Viculina, nakon njihove tragične smrti u Drugom svjetskom ratu, palo je u zaborav. Od početka dvadesetih godina 20. stoljeća o njima se počelo pisati, a i njihova djela su se ponovno počela izvoditi. Među ovom trojicom kaštelanskih crkvenih glazbenika najplodniji skladatelj je fra Bernardin Sokol.

Treći dio znanstvenog skupa„Fra Bernardin Sokol u promicanju glazbene kulture“

Treći dio znanstvenog skupa pod nazivom „Fra Bernardin Sokol u promicanju glazbene kulture“, koji se odvijao poslijepodne, a na kojemu jepredsjedatelj bio mo. Josip degl’Ivellio započeo je glazbenim prilogom „Fra Bernardin Sokol: Iz glazbenih monologa“ kojega su izveli Zoran Velić, za glasovirom, a pjevao je tenor Goran Velić. Prvo izlaganje je imao doc. dr. sc. Josip Dukić, povjesničar, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu (koji je trebao izlagati u prvom dijelu znanstvenog skupa) na temu „ Komunističke čistke i ubojstvo fra B. Sokola „ u kojem je govorio o brojnim likvidacijama i nastojao je rasvijetliti i slučaj poznatog franjevca Sokola, čija je smrt samo jedna u nizu svih onih stradalih intelektualaca koje su komunisti smatrali izravnom prijetnjom njihovom dolasku na vlast. Nabrojio je crne liste tzv. crne knjige u kojima se odlučivalo što raditi s okrivljenim ljudima, od osnutka OZN-e, bez suda su likvidirali 2156 osoba u Splitu, nemamo podatke za Kaštela, Omiš…, sve pod cijenu doći na vlast, i pod cijenu masovnih likvidacija. I nakon 30 godina istraživanja nije utvrđen broj ubijenih ni u Dalmaciji ni u Hrvatskoj, a ne postoji ni volja da se te žrtve popišu, niti im se daje osobita pozornost.“

Potom je slijedilo predavanje „Uloga fra Bernardina Sokola u pokretanju inicijative za glazbenu formaciju u Crkvi u Hrvata“ prof. dr. sc. pater Marijan Steiner, liturgičar i glazbenik, Filozofski fakultet Družbe Isusove u Zagrebu, koji je kazao da je fra Bernardin Sokol na svom studiju crkvene glazbe u Klosterneuburgu kraj Beča i Rimu, upravo na tamošnjim glazbenim institucijama spoznao vrijednost i važnost sustavne glazbe i izobrazbe i već tada „sanjao“ o nečemu sličnom u našoj domovini, te je za cilj postavio osnivanje crkvene glazbene škole po uzoru na Austriju, Italiju i Sloveniju…“

Dr. sc. Joško Ćaleta, etnomuzikolog i skladatelj, Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu imao je izlaganje „Doprinos fra Bernardina Sokola hrvatskoj etno-muzikologiji“ u kojemu je govorio o Sokolu koji odabire crkvenu pučku glazbu kao predmet svojeg istraživanja te je povukao paralelu sa Brankom Marićem iz BiH, koji prvi u svojim radovima spominje gangu…

Prof. dr. sc. Edo Škulj, muzikolog, glazbenik, Ljubljana (Slovenija) imao je izlaganje na temu „Tragovi i odjeci fra Bernardinovih skladbi u Sloveniji“, u njegovo fra Bernardin Škunca izložio je predavanje u kojemu se govorilo o prisutnosti fra Bernardina Sokola u slovenskim glasilima, te da je i najprisutniji hrvatski glazbenik u slovenskim glasilima, posebno u Crkvenom glasniku. Slovenci su cijenili fra Bernardina, te je autor potražio sličnoga slovenskog glazbenika, i pronašao ga je u Francu Kimovcu te ih uspoređuje jer su slične glazbene izobrazbe. Skladali su slične kompozicije, crkvene najviše, premda je Sokol bio otvoreniji u svjetovnim temama.

Voditelj mo. Josip degl’Ivellio je na kraju kazao da se fra Bernardin rodio u Kaštel Sućurcu, ali po njemu se je on „rodio na otočiću Badije“, gdje je stvarao, skladao… te pozvao da se ovaj skup održi i u Korčuli, kako bih se skinula ljaga s njegovog imena. Lejdi Oreb je kazala „Trebamo činiti“ , Nitko to neće učiniti umjesto nas!“.

Skup je završio okruglim stolom, na temu „Valorizacija glazbenog i pedagoškog djela fra Bernardina Sokola“, sudjelovali su glazbenici i muzikolozi, a predvodila ga je muzikologinja prof. dr. sc. Hana Breko Kustura, koja je kazala: „Kako treba da se nanovo istraži faktografija, odlazak na izvore o fra Bernardinu. Ovaj skup je treći, on je kruna svega i korak dalje u pokušaju vraćanja vrednovanja i progovaranju o fra Bernardinu Sokolu kao glazbeniku. Jesmo li svjesni onoga što je kazao o. Marijan Steiner da je fra Bernardin kozmopolit svog vremena, vrhunski glazbenik, koji njeguje svetu glazbu, ali se obraća i puku, nazočan je na svim sferama, piše, bori se za institucionalno crkveno obrazovanje. Kako bi inventivna, brojna i zanatski briljantno napisana glazba, on ne podilazi slušatelju, već odražava čovjeka koji je prije svega polifoničar, jer u onom trenutku kad mislite da misa nije sakralna on se vraća Angelusu… Što možemo napraviti da se njegova (samo dva glazbena djela koje jedino ima HRT-) povećaju na nacionalnoj televiziji?“ Dr. Vito Balić koji je išao na fra Bernardinove izvore kao najbolji poznavatelj njegovih djela, koji je čitao note, svirao, ušao u srce Bernardina Sokola, ovom prigodom kazao, „kako je zadivljujuće, kolika je količina skladane glazbe i veliko profesionalno znanje s minimumom pogrešaka u tiskanom izdanju jer je Sokol vrhunski znao svoj zanat“.

Sokol zaslužuje da se vrati u svoj narod odakle je poniknuo, bio je vizionar, vrhunski skladatelj, nije mu s Badije trebao Internet. Trebalo bi naći crkveni zbor koji bi izvodio njegovo glazbeno stvaralaštvo, napraviti jedan izbor, kako bi Sokol zaživio i u crkvenoj izvedbi. Što je Bernardin Sokol u svojem vremenu i što nam je ostavio danas? – upit je kojim se završio okrugli stol.

Renata Dobrić, ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela, jedna od organizatorica skupa kazala je, da će se potruditi da GKK u suradnji s djecom naprave igrokaz o fra Bernardinu Sokolu, koji je bio i dječji pjesnik, kako bi ga promicali hrvatskoj javnosti - ovog vrhunskog hrvatskog glazbenika, franjevca, hrvatskog mučenika.

Dr. Mihovil Biočić, je upitao don Josipa Dukića: „Može li se zatražiti službena rehabilitacija fra Bernardina Sokola u društvu, i kazati istinu, on nije kriv, kako bismo onda išli u Dubrovnik i Korčuli, jer to je bio zločin, crveni zlikovci su ga ugušili. Može li biti službena rehabilitacija? Kazati javnosti da je bio pošten čovjek, hrvatski mučenik i velik glazbenik. Don Josip Dukić je odgovorio „da je znanstveni skup najbolja rehabilitacija, te da treba i dalje istraživati i pokazati ljudima povijesni kontekst i ono što su ljudi stvarno napravili.

Znanstveni skup je završio riječima zahvale dr. sc. fra Bernardin Škunca, jednog od organizatora, u ime Provincije sv. Jeronima, koji je posebno naglasio da je fra Bernardin ljubio Katoličku Crkvu, Papu, Domovinu, hrvatsko selo, bio je prirodoljub, domoljub, čovjekoljub, imao je silan unutarnji zanos elementarnog Dalmatinca, te se karakteristike iščitavaju u njegovim naslovima glazbenih i pisanih djela. Potom je posebno zahvalio onima koji su uz njega, nesebično doprinijeli da se ovi „Dani“ održe, a to su Milivoj Bratinčević, prof. Mihovil Biočić, dr. Vladanu Vuletinu, a posebno Renati Dobrić, ravnateljici Gradske knjižnice Kaštela i ostalim članovima organizacijskog odbora. Te pozvao sve predavače da što prije predaju svoje radove, kako bi se otisnuo Zbornik do 28. rujna, za 74. obljetnicu smrti fra Bernardina Sokola, kada će biti izvršen prijenos njegovog tijela u rodna Kaštela.

Milivoj Bratinčević u ime Društva „Bijaći“ zatvorio je znanstveni skup riječima kako na Korčuli zabrinjava šutnja o fra Bernardinu Sokolu. Mi želimo samo našega hrvatskog mučenika, vrsnog glazbenika fra Bernardina Sokola izvući na svjetlo dana. I ne ćemo u tome stati. I Sokol će ponovno letjeti!“

Program je vodila Lejdi Oreb, koja je prelijepim duhovnim i domoljubnim mislima „Svjedočiti Istinu“, suživljeno oplemenila i uljepšala sveukupni program - duhovnu obnovu, posvećenu fra Bernardinu Sokolu.

 

Dragica Zeljko Selak