U prigodi blagdana sv. Franje i 300.-te obljetnice oslobođenja Imotske krajine od Turaka, u organizaciji Konzervatorskog odjela u Imotskom, Franjevačkog samostana iz Imotskog, Grada Imotskog te u suradnji sa splitskim i zagrebačkim Filozofskim fakultetom, a pod pokroviteljstvom HAZU i Splitsko-dalmatinske županije koja je i financijski pokrovitelj skupa održan je, od 5.- 6. listopada, dvodnevni međunarodni znanstveni skup, u Pučkom otvorenom učilištu u Imotskom.

Skup na kojemu je sudjelovalo više od dvadeset sudionika započeo pozdravnim riječima priređivača Ivana Alduka, pročelnika Konzervatorskog odjela u Imotskom i domaćina Ivana Budalića, gradonačelnika Imotskoga.

Potom je fra Joško Kodžoman, provincijal Franjevačke provincije Presvetog Otkupitelja Split otvarajući znanstveni skup kazao: „Ovaj znanstveni skup priređen je u zahvalu Gospi od Anđela, zaštitnici grada Imotskog i cijele Imotske krajine, na čiji se blagdan 2. kolovoza, ove godine, obilježila 300. obljetnica oslobođenja Imotske krajine od Osmanlija vrhunac je svih dosadašnjih nastojanja ovog grada i imotskog kraja koji su se svojstveno trudili prikazati cjelovite relevantne činjenice, poznate i manje poznate, a sve vezane za gospodarsku, kulturnu i duhovnu prošlost Imotske krajine, čija je povijest obilježena trpljenjem ljudi u očuvanju svog vjerskog i nacionalnog identiteta i u borbi za golu egzistenciju. Ta povijest je prošarana kulturom koja ostavlja bez daha, povijest je to, na koju smo ponosni, a ovaj skup nastavak je borbe za nove životne vrijednosti duhovnog i kulturnog života. Potom je uputio svoj blagoslov i zaziv Majci od Milosti da zaštiti cijeli imotski kraj u novom iščitavanju vlastite povijesti koja će imotske znanstvenike nadahnjivati za daljnja istraživanja i obilježavanja ovako visokih obljetnica.

Voditelj skupa prof. Marko Trogrlić je kazao da ovaj skup posvećen gospodarskim, demografskim i kulturnim prilikama u Imotskome otvara nove istraživačke perspektive za budućnost, sa željom da ovaj predivni imotski kraj ne bi nestao, te je pozvao sve nazočne da ugrade barem djeličak onog što imaju, znaju, i što mogu, u svoj imotski kraj kao i cijelu domovinu Hrvatsku.

Na skupu, na kojemu nisu bile baš zastupljene duhovne teme, prvo izlaganje imao je Ivan Alduk, pročelnik Konzervatorskog odjela u Imotskom, jedan od najzaslužnijih za ovaj znanstveni skup, koji je govorio o „Novim istraživanjima imotskog srednjeg i ranog novog vijeka“, stavljajući u određeni povijesni kontekst i neka ranija istraživanja i nalaze vezane za imotske utvrde i naselja, pri tom je istaknuo da je nakon osnivanja 2007. godine Konzervatorski odjel u Imotskom započeo s poslovima oko obnove raznovrsne imotske baštine. Potom je Neven Isailović sa Istorijskog instituta u Beogradu govorio na temu „Distrikt i nahija Posušje (14. do 16. St.) - primjer povijesnog diskontinuiteta“, istaknuvši da je danas Posušje grad u BiH, ali je u srednjem vijeku bio znatno širi pojam te je ta činjenica često izmicala povjesničarima, dok je Nenad Moačanin s Filozofskog fakulteta u Zagrebu sa Odsjeka za povijest govorio o „Osmansko-turskoj vladavini u Imotskom i okolici: istraživački radovi“, kazavši da se nove spoznaje o povijesti Imotskoga i okolice pod osmanskom vlašću ponajviše temelje na poreznim popisima i popisima vojnika u utvrdama sandžaka Hercegovina koji se čuvaju u Arhivu u Istanbulu. „O pastoralnoj skrbi za katolike u Imotskoj krajini za vrijeme osmanske vlasti“ fra Jozo Grbavac je kazao, da je padom BiH, Imotska krajina postala polazna i prolazna zemlja za brojne osmanlijske pothvate, dok se i sama nije 1493. našla u Osmanskom Carstvu, kada je od srednjovjekovnih institucija preživjela samo Bosna Srebrena, u čijem je sastavu bio imotski franjevački samostan. Nakon uspostave turske vlasti, na samom kraju 15. st. crkveni život je zbog zabrane i porušeni crkava, uglavnom bio sveden na obiteljsku molitvu i povremeno slavljenje mise i primanja sakramenata, pa je samostan na prološkom otoku služio kao svojevrsni pastoralni centar. Na temu „Sv. Stolica i prostor osmanskog Balkana tijekom ranog novog vijeka: kontinuitet i promjene unutar kompleksne diplomatske povijesti“ govorio je Nikša Varezić s Filozofskog fakulteta u Splitu. Govoreći o „Oslobođenju Imotskog u izvještajima Papinske nuncijature u Veneciji“ Josip Vrandečić s Filozofskog fakulteta u Splitu, istaknuo je, da Nuncijevi spomeni o zauzeću Imotskog su dragocjena potvrda kršćanskog uspjeha u mletačko-osmanskim ratovima. Zanimljivo je bilo predavanja „Kad je i kako Imotski prešao pod mletačku vlast“ Marka Rimca s Filozofskog fakulteta u Splitu, iz kojeg se doznaje da su mletačke vlasti za Morejskog i Drugog morejskog rata zauzele i naseljavale gotovo cijelo područje Imotske krajine, te da se iz tih isprava zaključuje da je osmanska kontrola bila svedena samo na tvrđavu Imotski, te da je najvažniji popis izbjeglica iz 1699. i 1701. s područja oko Zagvozda sklonjenih u Muću i Neoriću. Njihov predvodnik bio je serdar Matej Vejić, koji 1714. dobiva legat da ponovno naseli Imotsku krajinu

„Vojnici iz imotskog kraja u mletačkim prekomorskim kopnenim postrojbama (18. stoljeće)“ bilo je izlaganje Lovorke Čoralić i dr. Maje Katušić, s Hrvatskog instituta za povijest. Potom je Ivan Botica sa Staroslavenskog instituta u Zagrebu govorio o stotinu „Hrvatskoćirliličnih pismima iz Imotske krajine makarskom biskupu“, upućivanih od 1736. do 1767., a čuvaju se u Nadbiskupskom arhivu u Splitu. „O govoru Imotske krajine u 18. Stoljeću“ govorila je Tomislava Bošnjak Botica s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu, a o „Hasanaginici u koricama Fortisova morlakizma/balkanizma“, opjevanoj u formi balade, govorila je Marina Protrka Štimec s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. „O tristogodišnjoj povijesti migracija u Imotskoj krajini i utjecaju masovnih migracija koje su pokretali ratovi“ kao npr. u doba oslobođenja od Turaka ili na kraju Drugog svjetskog rata, ali i napose 60-ih i 70-ih godina proteklog stoljeća govorio je Vlade Puljiz, s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Mladenko Domazet s Filozofskog fakulteta u Splitu, govorio je o „Imotskoj krajini između ustaljenih tokova života i modernizacijskih nastojanja krajem 19. i početkom 20. stoljeća“, istaknuvši da su sva zbivanja imala utjecaj na ljudsku svakodnevicu Imoćana u zadanom vremenskom okviru. Marko Rimac i Marko Trogrlić, s Filozofskog fakulteta u Splitu, govoreći o „Očekivanoj i neočekivanoj smrt u Imotskoj krajini za vrijeme austrijske vladavine-ostavinski spisi i oporuke Kotarskog suda u Imotskom“ na raščlambi tih spisa predstavili su odnos pojedinaca prema smrti, imovinskoj i socijalnoj pozadini tadašnjeg života te o demografskim pokazateljima koji iz njih prolaze. Završno izlaganje prvog dana skupa imao je Radoslav Zaradić iz Županijskog arhiva u Splitu o „Zlatnom dobu imotske privrede pred osvit suvremenog doba - proizvodnja duhana 1884.-1929.“

Drugi dan znanstvenog skupa, 6. listopada, započeo je izlaganjem Darke Bilić, iz Instituta za povijest umjetnosti u Splitu, na temu „Palača mletačkih predstavnika u Imotskom prema arhivskim dokumentima, a „O stambeno gospodarskom sklopu "Perinuša"“ „govorile su Katarina Cvitanić i Maja Zelić, iz Konzervatorskog odjela u Imotskom. Akademik Radoslav Tomić govorio je o Filippo Naldiju, firentinskom slikaru koji je živio i djelovao u Dalmaciji u 18. st., s posebnim naglaskom na slike u franjevačkom samostanu u Imotskom gdje je izradio portrete (Sv. Antun Padovanski, Sv. Paskal, Sv. Boneventura, Sv. Ljudevita) te u imotskim selima u Slivnu, Dobranjama i Cisti. Silvija Banić iz Zadra, govorila je o „Tekstilnim i vezenim liturgijskim predmetima iz 17. i 18. stoljeća u Franjevačkom samostanu u Imotskom“, koji se ujedno izdvajaju kao jedan od rijetkih primjeraka vezanih antependija iz 18. st. sačuvanih u Hrvatskoj. Hana Breko Kustura, iz Odsjeka za povijest hrvatske glazbe pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, govorila je „O glazbenim kodeksima franjevačkog samostana u Imotskom“, a fra Stipica Grgat, član Franjevačke Provincije Presvetoga Otkupitelja iz Splita, govorio je o tomu „Tko je skladao himnu Gospi od Anđela u Imotskom“.

Posljednji ovakav skup u Franjevačkom samostanu u Imotskom dogodio se 1988. godine, u povodu 250. obljetnice utemeljenja franjevačkog samostana u Imotskom, kada je tiskan i vrijedan zbornik Čuvari baštine.

 

Dragica Zeljko Selak