4 milijuna ljudi svake godine oboli od ulkusne bolesti, a više od 40 000 ljudi ima kirurške zahvate zbog komplikacija ili poteškoća ulkusne bolesti. Oko 6 000 ljudi umre od komplikacija vezanih za ulkusnu bolest. Najčešći simptomi ulkusne bolesti su bol u žličici, žgaravica, napuhanost, mučnina i povraćanje

 

U jeseni i u proljeće učestalije je vrijeme pojave ulkusne (čirne ili vrijedne) bolesti, koja predstavlja bolest današnjice jer zahvaća jednu desetinu populacije. Prema statistici bolest najčešće zahvaća osobe u najaktivnijoj dobi, dakle između 20. i 40. godine života.

Ulkusna bolest označuje ograničeno dublje oštećenje sluznice (ulkus, čir ili vrijed), koji prodire do mišićnog sloja želuca, dvanaesnika (početni dio tankog crijeva) te rjeđe jednjaka i nekih bližih dijelova tankog crijeva. Najučestaliji uzrok ulkusne bolesti jest infekcija želučane sluznice bakterijom Helicobacter pylori. Ulkus može prouzročiti i pretjerana uporaba nekih lijekova, prije svega nesteroidnih protuupalnih lijekova. Ti lijekovi (aspirin, ibuprofen, naproksen, diklofenak) upotrebljavaju se protiv temperature, glavobolje, različitih upala zglobova te ostalih bolova. Neki od čimbenika rizika su i stres, zatim neredovita prehrana, brza i začinjena hrana, veća količina kofeina, nikotina, alkohola, kao i neke kronične bolesti i infekcije.

Najčešći simptomi ulkusne bolesti su bol u žličici, žgaravica, napuhanost, mučnina i povraćanje. Kod ulkusa želuca bol se javlja ubrzo nakon obroka. Kod ulkusa dvanaesnika bol se javlja dva do tri sata nakon obroka.

Važna je prehrana

Uz propisane terapije lijekovima u liječenju ukusne bolesti iznimno je važna prehrana. Tako se ne preporuča uzimanje prevruće, prehladne, preslatke i prekisele hrane, kao ni uzimanje veće količine tekućine tijekom i nakon obroka. Preporuča se uzeti tri obroka dnevno, jer češći i manji obroci mogu biti uzrokom povećanja lučenja kiseline. Suvremeniji stav nema zabrana u prehrani već se savjetuje da u mirnoj fazi oboljeli od ulkusa hranu odabire prema reakcijama organizma. Ako određena hrana izaziva bol ili nelagodu, treba ju izbjegavati. Pritom je dobro znati neke od osnovnih uputa o prehrani kod ulkusne bolesti. Preporuka je uzimanje nemasnih juha od pasiranog povrća, a meso se priprema kuhano ili pečeno u foliji. Najpoželjnije je bijelo meso peradi, kunić i teletina te kuhana riba. Povrće se priprema kuhano, a izbjegavati konzervirano te papriku, kiseli kupus, krastavce, kelj, patlidžan, koncentrat rajčice. Iskustva pokazuju da je dobar sok od kupusa, koji sadrži gefarnat, sastojak koji štiti sluznicu želuca od nagrizajuće kiseline, kao i pasirane mahunarke, koje su se pokazale dobrim u uklanjanju viška želučane kiseline. Isto tako brojna iskustva pokazuju da nije dobro uzimati svjež, vruć kruh i dizana tijesta, već bijeli, odstajali kruh i dvopek. Od masnoća najbolje je maslinovo ulje, koje povoljno djeluje na želučanu sluznicu i potiče cijeljenje ulkusa. Kao preporuka, od voća nije poželjno uzimati grožđe i konzervirano voće, dok ljekovito djeluje banana, koja potiče stvaranje sluzi i tako štiti želučanu sluznicu. Korisno je uzimati blage biljne čajeve, kao što su kamilica, stolisnik, zeleni čaj, trputac te mineralne vode koje u sebi sadrže manje od grama u litri ugljičnog dioksida. Takve vode kiseli sadržaj želuca čine lužnatim i povoljno djeluju na probavne funkcije. Mlijeko u većim količinama ima samo privremen neutralizirajući učinak, nakon čega još više povisuje izlučivanje kiseline. Obrano mlijeko sa sadržajem 1 % mliječne masti u kombinaciji sa žitaricama (zobene pahuljice, riža, pšenična i kukuruzna krupica) zbog njihove sluzi povoljno djeluje na stijenku želuca kao i acidofil, probiotik i posni svježi sir.

POVIJEST BOLESTI - Helicobacter pilory - vodeći uzročnik raka

U ljudskome želucu živi zajednica bakterija, njih oko 125, a najpoznatija i najopasnija je Helicobacter pylori (HP), za čije su otkriće australski znanstvenici dobili Nobelovu nagradu. HP je spiralna bakterija, koja je otkrivena na sluznici čovjekova želuca. To je jedina bakterija koja može preživjeti u nemogućim uvjetima kisela sadržaja želuca s vrlo malo kisika, pri temperaturi od 37 C. Bakterija preživljava uz pomoć izlučivanja enzima ureaze, tvari kojom stvara oko sebe manje kiseli okoliš. Neki sojevi HP-a u kratkom vremenu dovode do oštećenja želučane sluznice, dok neki nemaju nikakav ili vrlo mali utjecaj. Štetno djelovanje HP-a očituje se u izazivanju upalnih promjena na sluznici želuca i dvanaesnika. Način infekcije HP-om još nije potpuno jasan. Smatra se da ju uzrokuje kontakt inficirane stolice s rukama, hranom ili vodom. Bolest se razvija u 10 - 20 % inficiranih ljudi, a uzrokuje više od 90 % ulkusa dvanaesnika i oko 80 % ulkusa želuca. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da je HP vodeći uzročnik raka želuca.

Bakteriju se može utvrditi izdisajnim testom, jer ima sposobnost proizvodnje dušika, pa se navedenim testom otkriva nalazi li se dušik u izdahnutom zraku. Izdisajni test može se provesti u ordinaciji opće medicine. Postoji još niz testova na HP, o kojima je ovisno o simptomima potreban dogovor s liječnikom.

 

 

Jadranka Pavić